Američki kongresnici jučer su uvjerljivom, dvostranačkom (!) većinom izglasali kontroverzni Genius akt koji na velika vrata uvodi kripto u američki financijski sustav, što za Sjedinjene Države otvara financijske rizike bez presedana te dodatno pogoršava ekonomski i geopolitički kaos izazvan MAGA eksperimentima. Trump i njegovi sinovi kao kripto-poduzetnici trljaju ruke i već broje milijarde, a radi se o monetarnom prevratu bez presedana u zadnjih 150 godina povijesti novca, koji će privatnim kompanijama de facto dati pravo na emisiju vlastitog novca bez ikakve ozbiljnije političke rasprave te izazvati kaos u američkom financijskom sustavu.
Dojam je da u najvišem američkom zakonodavnom tijelu caruje površnost i neznanje jer su skoro svi republikanski zastupnici i 18 demokrata slavili Genius akt kao tobožnji veliki iskorak u modernizaciji i fleksibilnosti američkog financijskog sustava, unatoč tome što su rizici za fiskalnu, monetarnu i opću ekonomsku stabilnost bukvalno zapanjujući.
Donošenje eksperimentalno-hazarderskog zakona u korist osebujne kripto zajednice, financijskih spekulanata i moćnih kompanija ‘podmazano‘ je novcem grupe kripto-direktora i političkih stratega koji su za izbore 2024. osnovali kripto super-PAC te potrošili više od 130 milijuna dolara kako bi utjecali na izbor zastupnika. Moćni kripto super-PAC dobio je 53 od 58 utrka za Kongres, pa sada – nakon izglasavanja Genius akta – kripto-bogatuni oduševljeno slave vlastitu genijalnost, dok im valuacije inače vrlo suspektnih biznisa – redom ovisnih o tržišnim manijama baziranim na pohlepi – lete u nebo. Uz One Big Beautiful Bill Act (OBBBA), Genius akt drugi je najbolji primjer plutokratskog populizma. Na doktrinu pluto-populizma prvi put je još 2006. upozorio Martin Wolf iz FT-a, koji podsjeća da Trump sasvim sigurno ne služi običnim Amerikancima, onima koji su glasali za njega. „Bogati dobivaju najviše dobroga; siromašni postaju siromašniji…“, prva su dva ‘principa‘ pluto-populizma u Wolfovoj interpretaciji. Genius akt, ponovimo, drugi je najveći ‘uspjeh‘ pluto-populizma, uz opskurni OBBBA.
Izglasavanje Genius akta jedan je od bizarnih događaja u zakonodavnom životu Sjedinjenih Država, koji otvara pitanje upravljaju li Amerikom lobistički krugovi koji vrijedno ‘rade‘ s kongresnicima isključivo za svoju korist? Javni interes pretežitog dijela populacije u provociranju ekonomskog i, posljedično, socijalnog kaosa kroz izglasavanje eksperimentalnih rješenja u financijskom sustavu ne postoji, a iz izjava pojedinih kongresnika, dok govore o Genius aktu, pršti kripto-propaganda, kao i neznanje te nerazumijevanje bilo kakve složenije financijske problematike. Glasaju za sve što im lobisti ‘objasne‘ da donosi lake, brze i sigurne zarade, možda doista vjeruju da ih Genius u osnovi čini političkim superherojima. Usamljeni eksperti uzalud objašnjavaju koliko su stvari otišle puno, puno, puno… predaleko, a šire i ozbiljnije reakcije nema jer i Wall Streetom, naravno, caruje pohlepa, pa svi zajedno oduševljeno čekaju nove jeftine prilike. Svi oni će, naravno, pobjeći na sve strane kad stigne Veliki ogromni račun za neznanje, neodgovornost i korumpiranost. Hoće li uskoro američki porezni obveznik jamčiti za obveze opscenih kripto milijardera, vlastitog predsjednika i njegovih sinova? To je pitanje bez odgovora.
PROČITAJTE VIŠE > Ponzi je bio amater, Trump gradi piramidu s vrha SAD-a: ‘Amerikanci neće imati izbora, svijet čeka kriza gora od velike recesije!‘
Ironija je američke sudbine da su u svojoj povijesti već imali neugodno iskustvo s pravom kompanija da emitiraju vlastiti novac ukoliko je u podlozi tog novca dolar. To je osnova po kojoj bi danas stablecoinovi trebali modernizirati novčano poslovanje, ali su zastupnici zaboravili da su upravo u Americi prije 150 godina (ne čini se naročito modernim) imali bankovni sustav baziran na emisijama privatnog novca, koji je završio u kaosu odnosno kao financijska ruina. Tim riječima na gorki dio američke financijske povijesti podsjetio je u kolumni Barry Eichengreen, profesor ekonomije i političke znanosti sa Sveučilišta Kalifornija:
„Bujanje vrijednosti kriptovaluta oživljava jedno od najzloglasnijih obilježja Divljeg zapada. Baš kao što su kočijaše iz 19. stoljeća zasjedali pljačkaši željni zlata i naoružani revolverima, vlasnici kripta i njihove obitelji sve se češće suočavaju s nasilnim otmicama… Amerika bi uskoro mogla doživjeti povratak i drugih obilježja tog burnog stoljeća, u kojem su propasti banaka, osobni bankroti i financijska nestabilnost također bili redovita pojava… Ono što bi moglo pokrenuti taj kaos jest zakon poznat kao Genius Act. U nastojanju da kriptovalutama podari patinu državnog autoriteta i legitimnosti, Genius Act bi stotinama – možda čak i tisućama – američkih tvrtki dao ovlast da izdaju vlastite valute. Zamislite da Walmart izdaje Walmartcoin, a Amazon svoj Amazoncoin, što bi im omogućilo da zaobiđu bankarski sustav i mreže kartičnog plaćanja. Trumpova administracija tvrdi da bi Genius Act odveo našu zemlju u modernu budućnost. No čini se da zaboravljaju da je Amerika imala sličan bankarski sustav prije više od 150 godina – i da je to donijelo kaos i financijsku propast“, upozorava Eichengreen te pojašnjava;
„…stablecoine bi mogli izdavati ili saveznim jamstvom osigurane banke, poput Bank of America, ili pak tvrtke poput Walmarta i Amazona. Tvrtke koje izdaju manje od 10 milijardi dolara svojih kovanica mogle bi biti pod nadzorom pojedine savezne države; svi iznad toga potpali bi pod nadležnost saveznih regulatora. Namjera je, očito, pustiti ‘tisuću kripta da procvjeta‘. Prijedlog propisuje da izdavatelji moraju držati 1 dolar likvidne imovine – primjerice američkih trezoraca – za svaki 1 USD stablecoina koji puste u optjecaj. Ovaj prijedlog zapanjujuće podsjeća na način na koji je američki monetarni sustav funkcionirao od sredine 1830-ih do početka Građanskog rata, razdoblja poznatog kao era slobodnog bankarstva (Free Banking Era). Tada su Amerikanci – baš kao i mnogi danas – duboko sumnjali u elite i koncentriranu financijsku moć. Godine 1832. predsjednik Andrew Jackson stavio je veto na obnovu povlaštene povelje Banke Sjedinjenih Država, najbližeg tadašnjeg ekvivalenta središnjoj banci, tvrdeći da pogoduje bogatima na štetu običnog puka. No time je SAD ostavio s ozbiljnim manjkom bankarskih usluga“, objašnjava kalifornijski profesor.
Dobar primjer kako bi mogla završiti modernizacija američkog financijskog sustava Genius aktom su priče iz Amerike od prije 150 godina, kada je otprilike polovica saveznih država donijela zakone koji su svakome tko ima minimalni vlastiti kapital dopuštali otvoriti banku. Danas praktično Geniusom kompanije postaju i financijske institucije. Slično onome što Genius Act sada predlaže, sve su banke 1800-ih imale pravo izdavati vlastite ‘dolarske‘ novčanice, pod uvjetom da za svaki izdani dolar drže 1 dolar kolaterala. U Michiganu, primjerice, nije dobro završilo.
„Stanovnici država poput Michigana, gdje je nadzor bio labav, na kraju su izvukli deblji kraj. Procjene govore da su gubici Mičiganaca zbog diskontiranih ili bezvrijednih novčanica dosegnuli i 4 milijuna dolara – gotovo polovicu prihoda cijele države 1840. godine. Čak i kad valuta nije propala, 18 saveznih država s 18 različitih regulatornih režima značilo je da su različite banke izdavale različite novčanice, svaku po drugačijoj tržišnoj cijeni. To je stvaralo konfuziju, jer primatelj dolara nije uvijek mogao biti siguran koliko on zaista vrijedi. Trgovci su morali pregledavati svaku ponuđenu novčanicu, neke odbijati, a druge prihvaćati uz popust. Kupci često nisu ni znali koliko su točno dolara dali za proizvod dok trgovac ne bi priveo taj nezgrapni postupak kraju. Time se uništavalo ono što je svakoj ekonomiji nužno: jedinstvenost novca. Problemi koji su mučili dolare u 19. stoljeću vjerojatno bi isto tako narušili i današnji ekosustav stablecoina“, kaže ugledni profesor, ali američki zastupnici misle da su puno pametniji, pogotovo nakon što su im moćni bogatuni iz kripto-svijeta preko kripto-super-PAC-a proslijedili 130 milijuna vrijednih ‘informacija‘ o budućnosti, ne spominjući uvjerljivu prošlost.
PROČITAJTE VIŠE > Zašto Bitcoin baš sada ruši rekorde? Nije samo zbog Trumpa: ‘Ovaj puta je rast drugačije prirode‘
Genius akt kao da je oglas za poigravanje s rizicima na financijskom tržištu uz zanemarivanje posljedica. Prije 30-ak godina policija je provjeravala oglase koji su pozivali na sumnjiva ulaganja, raznorazne ‘mrežne marketinge‘ ili fantastične sheme investiranja, a danas iste principe pristupa kripto-tržištu pratimo na najvišim razinama više kripto kartela.
Jutarnji list i Slobodna Dalmacija već su pisali o kontroverzama Genius akta, koje ne vuku korijene samo iz traumatičnih povijesnih iskustava.
Podsjećamo na bitne teze iz članaka:
U osnovi su profiteri – vlasnici kripto carstava – servirali američkim zastupnicima narativ prema kojem će stablecoinovi ojačati pozicije dolara (iako će ga ubrzo činiti zamjenjivim). Autori više ekonomskih uspješnica, Davis i Farrell, jedni su od onih koji su pokušali upozoriti na opasnosti…
„…Donald Trump izjavio je da će stablecoini ‘proširiti dominaciju američkog dolara‘. Umjesto toga, oni će je vjerojatno potkopati: poticat će prijevare i zaobilaženje sankcija, stvarati financijski rizik pa čak možda omogućiti da neka druga valuta istisne dolar iz globalne trgovine. World Liberty Financial (Trumpovi sinovi, op.a.) navodi da će digitalnu valutu podržati kratkoročnim američkim državnim obveznicama, depozitima u dolarima i drugim gotovinskim ekvivalentima. Kao što američki dolar sidri svjetski financijski sustav, stablecoini pružaju mjerilo vrijednosti prema kojem se uspoređuju kriptovalute, bez troška i gnjavaže da ih se mijenja za prave dolare na reguliranom bankovnom računu. Kripto-interesi žele srušiti granicu između kriptovaluta i reguliranih financija tako što će stablecoine ugraditi u redovni američki financijski sustav. Time bi mogli prelaziti iz pustolovnog kripto-svijeta, u kojem kriptovalute divlje osciliraju i možete se kockati na najnoviji meme, u svijet regulirane financije gdje su imovina i računi zaštićeni Komisijom za vrijednosne papire i burzu (SEC) i Saveznom korporacijom za osiguranje depozita (FDIC)“, naglašavaju Farrell i Davis, pa pojašnjavaju:
„Dolar dominira svijetom zahvaljujući jedinstvenoj kombinaciji ekonomske i političke stabilnosti te učinkovite međunarodne platne mreže. Time Sjedinjene Države mogu svoju središnju ulogu u globaliziranim financijama koristiti kao oružje: američke gospodarske sankcije prisiljavaju međunarodne banke da biraju između posluživanja klijenata koje SAD ne odobrava i pristupa globalnom financijskom sustavu utemeljenom na dolaru… Kriptoindustrija vjeruje da će legaliziranje stablecoina pretvoriti nesputani kripto-ekosustav kovanica i burzi – koje su, valja naglasiti, mnoge i stvorene da zaobiđu ili zamijene hegemoniju dolara i državne valute – u svakodnevni dio financijskog sustava. Sve bi to bilo izvrsno za industriju, ali nosi golem rizik za financijsku stabilnost diljem svijeta.“
PROČITAJTE VIŠE > Kriptovaluta $TRUMP, samo jedan dan nakon lansiranja, stigla i na hrvatske kripto mjenjačnice
Implikacije upozorenja Davisa i Farrella imaju enormnu političku težinu, ali u trumpističkom kaosu izostaje suvisla reakcija, čak i na institucionalnoj razini. Ne tako davno američke institucije diskretno su zaustavile bahati pokušaj Marka Zuckerberga odnosno Mete da s grupom važnih kompanija stvori vlastiti novac, Libru, odnosno financijski eko-sustav. A to se činilo kao pristojnije rješenje od ‘genijalnosti‘ Genius akta.
„Možda najveća zabrinutost oko stablecoina leži u njihovu potencijalu da izazovu rizik za cijeli financijski sustav. Budući da se ne nalaze ni potpuno unutar niti sasvim izvan tradicionalnog financijskog sustava, oni donose jedinstvene i ozbiljne izazove za koje zasad nema jasnih odgovora. Primjerice, autori Zakona GENIUS predlažu redovita izvješća o njihovim posljedicama za financijsku stabilnost. Ipak, još nisu dali jasan odgovor na ključno pitanje: staju li Sjedinjene Države iza stablecoina vezanih uz dolar ili ne? Konkretno, ako bi stablecoin zapao u nevolje ili se pokazao kao prijevara, bi li ga država spašavala? Takva bi intervencija mogla stvoriti goleme obveze za američke porezne obveznike. Tvrtke koje su ‘prevelike da bi propale‘ podvrgnute su strogom nadzoru i regulaciji – i to s dobrim razlogom. No ne spašavati takav stablecoin otvorilo bi novi izvor sistemskog rizika za međunarodne korisnike dolarskog sustava. Krize nalik bankovnom jurišu nastaju kad nitko ne zna tko je i koliko izložen lančanom kolapsu, pa se sustav ‘zamrzne‘ dok banke povlače kreditiranje“, zaključuju Davis i Farrell.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....