Ministarstvo zdravstva Gaze izvijestilo je o najmanje 26 poginulih osoba, među kojima je i devetero djece. Ubijeni su u zračnim napadima Izraela na pojas Gaze, koji su bili odgovor na ispaljivanje raketa na Jeruzalem u ponedjeljak navečer za koje su odgovornost preuzeli Hamas i militantna skupina Islamski džihad.
Za sedam žrtava, od kojih troje djece, i dalje nije jasno jesu li žrtve izraelskog napada ili Hamasove rakete koja je eksplodirala nakon pokušaja ispaljivanja.
Glasnogovornik izraelske vojske rekao je da je u pojasu Gaze palo oko trećine palestinskih raketa, koje bi trebale biti odgovorne za većinu civilnih žrtava jer izraelska vojska tvrdi da su ubili 15 militanata u preciznim napadima.
Odgovornost Hamasa
Sukobi su se nastavili i danas kad je ubijeno još dvoje Palestinaca, a šest je Izraelaca ranjeno u napadima iz pojasa Gaze odakle je ispaljeno više od 200 raketa.
Riječ je o očekivanoj eskalaciji nasilnih prosvjeda u Jeruzalemu koji traju od prošlog petka. Radikalni i naoružani pokret Hamas, koji ima podršku Irana, prvo je prosvjedovao uz izraelsku granicu i slao zapaljive balone, a zatim raketama napao Jeruzalem.
Izraelske vlasti potvrdile su napade na 130 ciljeva, među kojima su militantni operativci, dva tunela sagrađena ispod granice koje Hamas koristi da se potajno uvuče u Izrael i kuća jednog od vojnih zapovjednika Hamasa. Posljednji rat Izraela i Hamasa bio je 2014. godine.
Sa svih strana svijeta poziva se na smirivanje stanja koje je ključalo danima i zatim eruptiralo. Palestinska samouprava sada ne mora tumačiti javnosti zašto je odgodila izbore koji nisu održani od 2006. godine. I zadovoljna je jer su opet glavna tema na dnevnom redu arapskog i islamskog svijeta, što već dugo nisu bili.
Regionalne implikacije
Ovih su dana korake prema poboljšanju odnosa poduzeli Egipat i Turska koji su sada na suprotnim stranama: Ankara podržava Hamas i napada Izrael, a Kairo želi uravnoteženu politiku jer na Hamas gleda kao na opasnog saveznika Irana čija se politika temelji na doktrini Muslimanskog bratstva koje Egipat smatra strateškim neprijateljem.
Tursko-egipatski detant ne odgovara Teheranu koji za mjesec dana ima predsjedničke izbore. Užarena retorika vezana uz izraelsko-palestinski sukob bila bi vjetar u jedra kandidatima konzervativne struje dok reformistička računa na uklanjanje sankcija.
Istodobno je usporen proces formiranja nove izraelske vlade, što odgovara premijeru Benjaminu Netanyahuu, a arapska stranka koja je osvojila četiri zastupnička mjesta na nedavnim izborima najavila je da se povlači iz pregovora.