Masovni skupovi počeli su u ponedjeljak ujutro diljem Izraela, a deseci tisuća demonstranata stigli su u Jeruzalem kako bi protestirali protiv plana desničarske vlade Benjamina Netanyahua, koja želi nametnuti radikalne, sveobuhvatne promjene u pravosuđu. I u Tel Avivu su demonstrirale tisuće roditelja i učenika, dok su prosvjednici u jednom trenutku blokirali i glavni ulaz u zračnu luku Ben Gurion. Roditelji i učenici su nosili izraelske zastave i natpise na kojima je pisalo "Želimo demokraciju" i "Nema obrazovanja bez demokracije". Demonstranti tvrde da je vlada "objavila rat samom postojanju Izraela kao demokratske države" i obećavaju da će poduzeti sve kako bi zaustavili planiranu reformu pravosuđa. Podržao ih je telavivski gradonačelnik Ron Huldai, koji smatra da "Izrael klizi u diktaturu".
Stotine tehnoloških startupa, odvjetničkih društava i drugih tvrtki iz privatnog sektora dopustili su svojim zaposlenicima da se pridruže nacionalnom štrajku protiv planova reforme pravosuđa, a očekuje se da će se tisuće liječnika i stručnjaka za mentalno zdravlje pridružiti štrajku. Na drugoj strani, radnička federacija Histadrut koja predstavlja sindikate javnog sektora nije se planirala pridružiti prosvjedu.
Od prosinca Izrael opet vodi premijer Benjamin Netanyahu, koji je osigurao parlamentarnu većinu nakon što je njegova stranka Likud postigla dogovor sa židovskom ultraortodoksnom strankom Shas. Netanyahuov desničarski savez osvojio je uvjerljivu pobjedu na izborima i 64 od 120 mjesta u Knesetu, a u vladu su ušli Itamar Ben-Gvir, lider ekstremno desne stranke Otzma Yehudit, te Avi Maoz, čelnik homofobne stranke Noam, koji je postao šef nove vladine agencije za "nacionalni židovski identitet" unutar Ureda premijera. Ben-Gvir je nedavno obećao da će se zalagati za smrtnu kaznu električnom stolicom za Palestince uključene u napade na Izraelce. "Svakoga tko ubija, povređuje i kolje civile treba poslati na električnu stolicu", poručio je na sastanku svoje krajnje desničarske stranke Jevrejska snaga, objavio je izraelski Kanal 13.
Sporna revizija pravosuđa, koju je predložio ministar pravosuđa Yariv Levin, a podržao Netanyahu, dala bi vladi potpunu kontrolu nad imenovanjem sudaca, uključujući Visoki sud, ozbiljno ograničila sposobnost Visokog suda da poništi zakone i omogućila Knesetu da u ponovnom glasanju donosi zakone koje su sudovi ranije poništili.
Netanyahuov plan otvoreno je kritizirao i izraelski predsjednik Isaac Herzog, koji je u obraćanju naciji upozorio na to da je reforma pravosuđa pitanje koje posljednjih tjedana izaziva veliko nezadovoljstvo opozicije, ali i desetaka tisuća građana koji se okupljaju na protestima širom države. "Vladin paket reformi u sadašnjem formatu pobuđuje duboku zabrinutost zbog njihova potencijala nanošenja štete demokratskim institucijama Izraela. Milijuni građana, zajedno sa Židovima dijaspore, vide reformu kao stvarnu prijetnju izraelskoj demokraciji. Svi ćemo izgubiti. Država Izrael će izgubiti ako se ne postigne konsenzus. Obitelji žrtava posljednjih terorističkih napada od mene su tražile da zaustavim ovo ludilo. Ova podjela više nije politička kriza. Na rubu smo ustavnog i društvenog kolapsa", poručio je Herzog.
On je predložio kompromis kako bi se omogućio dogovor vlasti i oporbe, ali to nije zaustavilo masovne demonstracije.
I grupa od sedam izraelskih akademika, dobitnika Nobelove nagrade, objavila je u nedjelju otvoreno pismo izražavajući svoju "duboku zabrinutost" zbog predložene reforme pravosuđa, za koju su upozorili da će negativno utjecati na visoko obrazovanje u zemlji. Skupina uključuje izraelskog nobelovca Avrama Hershka, Adu Yonath, Aarona Ciechanovera, Michaela Levitta i Arieha Warshela, koji su dobili Nobelovu nagradu za kemiju, kao i Daniela Kahnemana, koji je nagradu dobio 2002. za doprinos ekonomiji.
"Zemlje u kojima je politički režim odredio agendu za istraživanje i visoko obrazovanje izgubile su svoju znanstvenu izvrsnost. Znanstveno-tehnološko istraživanje i napredno visoko obrazovanje napreduju u demokratskim zemljama u kojima postoji jasna podjela vlasti", upozorili su nobelovci. U pismu se također tvrdi da bi, ako prođe plan vlade, među ostalim posljedicama i "status žena u akademskoj zajednici" bio potkopan te bi to negativno utjecalo na povjerenje javnosti u sve institucije visokog obrazovanja.