Odbor za zakonodavstvo izraelskog Knesseta odobrio je zakon kojim se u Izraelu legalizira smrtna kazna za (uglavnom) Palestince. Odluka je potkrijepljena zajedničkom izjavom ministra nacionalne sigurnosti Itamara Ben-Gvira i premijera Benjamina Netanyahua koja glasi: "Na ovaj težak dan, kada su u palestinskom terorističkom napadu ubijena dva izraelska državljanina, nema ničeg simboličnijeg od donošenja zakona o smrtnoj kazni za teroriste".
Odobrenje kojim se legalizira smrtna kazna doneseno je unatoč protivljenju državne tužiteljice i navodnom nastojanju stranke Likud premijera Benjamina Netanyahua da ga odgodi, javlja Times of Israel. Ministarski odbor za zakonodavstvo odobrio je stavljanje prijedloga zakona na glasanje, za što se dugo zalagala Ben-Gvirova ekstremistička partija Otzma Yehudit. U spomenutoj zajedničkoj izjavi Netanyahua i Ben-Gvira navodi se da tekst nacrta zakona koji je podnesen predviđa da "sudovi mogu izreći smrtnu kaznu onima koji su počinili nacionalistički motivirano ubojstvo protiv državljana Izraela".
Izraelske vlasti su iskoristile to što je u nedjelju jedan Palestinac ubio dvoje židovskih naseljenika na području Zapadne obale. Prije toga, najmanje 50 Palestinaca, uključujući naoružane militante, ali i civile, ubijeno je od početka 2023. godine. Također, deset Izraelaca i jedan ukrajinski turist ubijeni su u palestinskim napadima, priopćilo je prošlog tjedna izraelsko ministarstvo vanjskih poslova.
Čim se saznalo za likvidaciju dvojice Židova, Ben-Gvir je odbio početni zahtjev Netanyahuove stranke Likud da odgodi prijedlog o uvođenju smrtne kazne. Netanyahuov Likud je zatražio odgodu dok se o ovom pitanju ne raspravi u vladinu kabinetu. Uslijedilo je Ben-Gvirovo upozorenje kako se o tome već dogovorio s Likudovcima: "Imamo izričit dogovor u koalicijskom sporazumu s Likudom. Teško mi je vjerovati da Likud neće poštovati sporazum. Naravno, nemam problema s održavanjem rasprave i na sjednici vlade, ali prijedlog bi trebao doći danas na dnevni red odbora".
Smrtnoj kazni se protivi i državna tužiteljica Gali Baharav-Miara, koja je preporučila da se posljedice zakona najprije rasprave u kabinetu premijera. Iznijela je mišljenje da smrtna kazna nije sredstvo odvraćanja, što su, kako je rekla, iznijeli i predstavnici sigurnosne službe Shin Bet u raspravama na tu temu. "Oduzimanje života nekoj osobi, čak i ako se radi o najodvratnijem ubojici, najteže je uništavanje života, a da nije sredstvo odvraćanja", napisala je državna tužiteljica, dodavši da prijedlog zakona postavlja značajna pitanja s obzirom na ljudska prava unutar međunarodnog prava.
Zakon o smrtnoj kazni podnio je zastupnik Otzma Yehudita, Limor Son Har-Melech, i bio je dio koalicijskog sporazuma ove stranke s Netanyahuom. Prema sporazumu, "frakcije koalicije će prije donošenja proračuna za 2023. donijeti zakon o kažnjavanju terorizma". Har-Melech je u nedjelju izjavio: "Jutros sam bio šokiran kada sam vidio protivljenje prijedlogu zakona koji sam podnio, a namjeravao sam stati na kraj apsurdnoj stvarnosti u kojoj teroristi i ubojice s krvavim rukama bivaju pušteni nakon nekoliko godina iz zatvora i nastavljaju dobro i ugodno živjeti svoje živote".
Inače, izraelski kazneni zakon predviđa smrtnu kaznu, ali se ona primjenjuje samo u okviru zakona o kažnjavanju nacista i njihovih suradnika iz 1950., a donose ju vojni sudovi. Međutim, da bi kazna bila izrečena, potrebni su jednoglasna odluka trojice sudaca vojnog suda i zahtjev vojnog tužitelja, ali vojni sudovi dosad nisu koristili tu ovlast.
Nimalo bolji nisu ni protivnici Izraela. Prošle su godine islamisti Hamasa, koji drže vlast u Gazi, pogubili pet Palestinaca, od kojih dvojicu pod optužbom za špijunažu za Izrael koja je datirala iz 2015. i 2009. godine. U svibnju 2022. parlament Iraka izglasao je zakon kojim se uvodi kaznena odgovornost za normaliziranje odnosa i uspostavljanje bilo kakvih veza, uključujućih poslovne, s Izraelom. Po tom zakonu, prekršiteljima prijeti doživotni zatvor ili čak smrtna kazna.