NAKON IZBORA ‘KRVNIKA‘

Izrael ponovno sanja o napadu na nuklearna postrojenja u Iranu, ali izgledi su im minimalni

Velik dio projektnih postrojenja ukopan je u zemlju i upitna je uspješnost napada iz zraka
Ebrahim Raisi
 Afp

Na prvoj sjednici vlade izraelski premijer Naftali Bennett pozvao je svijet da se probudi jer je na vlast u Islamskoj Republici Iran došao režim okrutnog krvnika.

- Ti su ljudi ubojice, masovni ubojice kojima se ne smije dozvoliti da dođu u posjed oružja za masovno uništenje što bi im omogućilo da ubiju ne tisuće nego milijune.

Mislio je na Ebrahima Raisija, izabranog iranskog predsjednika.

Nakon sjednice visoki je neimenovani vladin izvor za popularni izraelski televizijski Kanal 12 (Keshet 12) izjavio kako “neće biti izbora nego će se vratiti pripremama za napad na iranski nuklearni program. Što će zahtijevati proračun i preraspodjelu resursa”.

Islamska Republika se želi dokopati nuklearnog oružja jer smatraju da bi im to bio konačni argument za osiguranje trajnosti teokratskog sustava. I da će nakon toga moći mirno projicirati moć na prostoru MENA-e (Srednji istok i Sjeverna Afrika, engleski akronim). Nametnuti se kao ultimativni kriterij političkih događaja u regiji, ali i islamskom svijetu. Što, iako ima nuklearno oružje, Pakistan nije postao. Dobra poruka Teheranu.

Izraelska je vlada odigrala klasičnu komunikacijsku igru. Premijer upozorava na prijetnju, a neimenovani izvor opet spominje prijeteći plan. Kako bi se dodatno mobilizirala međunarodna javnost. No, vjerojatnost izraelskog napada na Iran je i dalje mala.

Nije sporno da bi Izrael to mogao izvesti, ali i prije deset godina je postojao isti razlog protiv: velik dio projektnih postrojenja ukopan je u zemlju i upitna je uspješnost napada iz zraka. Za razliku od izraelskog uništavanja iračkog reaktora 1981. godine koji je bio iznad zemlje.

Američka se administracija protivi takvoj avanturi, a Bennett je rekao da mu je cilj ostvariti dobre odnose s Washingtonom. Pitanje je kako bi na taj prijedlog reagirali i arapski saveznici Izraela jer bi se Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati mogli naći na udaru iranske odmazde.

Konačno, Joe Biden želi da se obnovi sporazum o iranskom nuklearnom programu nakon kojeg planira nastaviti pregovore koji bi uključili i pitanje iranskog balističkog programa te zloćudnog djelovanja u regiji. S posljedicama ovog potonjeg se suočava i Teheran jer je Libanon postao propala država, a Jemen je ogromni kaos.

Obje te zemlje predstavljaju velik trošak za teokratsku vlast. Da ne spominjem Siriju. Dok Irak, računajući na iransku zaokupljenost pregovorima, nastoji izmaći zagrljaju Teherana.

Izglednije je stoga očekivati da se nastave posredni sukobi napadima na brodove, izraelske diverzije na iranska nuklearna postrojenja i pokušaji Irana da kibernetičkim napadima našteti Jeruzalemu.

Raisi: 'Nisam ubojica, ja sam branio ljudska prava'

Prioritet Islamske Republike je poboljšanje veza sa susjedima na Bliskom istoku, rekao je u ponedjeljak novoizabrani iranski predsjednik Ibrahim Raisi i pozvao Saudijsku Arabiju da se odmah prestane miješati u rat u Jemenu.

Iranska vanjska politika neće biti ograničena nuklearnim sporazumom sa svjetskim silama iz 2015. godine, istaknuo je Raisi na svojoj prvoj konferenciju za novinare nakon pobjede na izborima i kratko potvrdio da se ne želi susresti s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.

"Saudijska Arabija i njezini saveznici trebali bi odmah zaustaviti svoje miješanje u Jemen", rekao je Raisi (61) na televizijskoj konferenciji za novinare i dodao da "Iran želi interakciju sa svijetom" jer je prioritet njegove vlade "poboljšanje veza sa susjedima u regiji".

S iranske strane "nema zapreka" uspostavi diplomatskih odnosa sa Saudijskom Arabijom" i "ponovnom otvaranju veleposlanstava", rekao je Raisi u trenutku kada se razgovara o približavanju dviju sila u Zaljevu koje nemaju diplomatske odnose od početka 2016.

Tvrdi i oštri kritičar Zapada Raisi će preuzeti vlast od pragmatičara Hasana Rouhanija u kolovozu, upravo u vrijeme kad Iran nastoji popraviti "pohabani" nuklearni sporazum i riješiti se nametnutih američkih sankcija koje su izazvale nagli gospodarski pad.

"Ipak, naša vanjska politika neće biti ograničena samo na nuklearni sporazum jer nećemo samo za njega vezati interese našeg naroda, već ćemo imati interakciju s cijelim svijetom", rekao je Raisi u Teheranu.

Raisi ne želi sastanak s Bidenom

Iranski i zapadni dužnosnici kažu kako Raisijev uspon "vjerojatno neće promijeniti iranski stav u pregovorima o oživljavanju nuklearnog sporazuma" jer vrhovni čelnik ajatolah Ali Hamnei ipak ima konačnu riječ kad su u pitanju važnije političke odluke.

Raisi je na konferenciji također rekao da su "Sjedinjene Američke Države prekršile dogovor" te da "Europska unija nije ispunila svoje obveze".

"Pozivam SAD da se vrate svojoj predanosti nagodbi. Sve sankcije Iranu moraju biti ukinute" i Teheran to "treba provjeriti", rekao je.

Na pitanje je li spremna na sasanak s američkim predsjednikom Joeom Bidneom Raisi je kratko odgovorio "Ne".

"Oni (SAD) nisu poštovali prethodni sporazum, kako žele ući u nove razgovore", zapitao je.

Raisi je rekao i da se "o iranskom balističkom raketnom programu ne može pregovarati", unatoč zahtjevima zapadnih i zaljevskih arapskih zemalja da se i ta tema uključi u tekuće razgovore o oživljavanju nuklearnog sporazuma.

"O regionalnim i raketnim pitanjima ne može se pregovarati, a SAD se nisu pridržavale niti prethodnog sporazuma, kako bi onda ulazile u nove rasprave", istaknuo je Raisi.

Raisi je već bio ciljan sankcijama SAD-a i skupine za ljudska prava koje su ga svojevremeno optuživale da je sudjelovao u ubojstvu tisuća političkih zatvorenika u Islamskoj Republici 1988. godine.

On je na konferenciji dodao da bi "trebao biti nagrađen za obranu prava i sigurnosti svojih ljudi".

Dodao je da je kao pravnik "uvijek branio ljudska prava", dodajući da su mu američke sankcije zbog navodnih kršenja izrečene zbog obavljanja posla u sudstvu.

Velika Britanija, Kina, Njemačka, Francuska, Rusija i Iran počeli su u travnju pregovore pod pokroviteljstvom Europske unije, uz neizravno sudjelovanje Sjedinjenih Država, ne bi li oživili ugovor iz 2015. iz kojeg se bivši predsjednik Donald Trump jednostrano povukao 2018. i obnovio Iranu sankcije. Nakon toga je i Iran od 2019. postupno odustajao od svojih obveza, kao odgovor na Trumpove kaznene mjere.

Ugovor o nuklearnom programu potpisan između Islamske Republike i takozvane šestorice (Kina, SAD, Francuska, Velika Britanija, Rusija i Njemačka) ponudio je Teheranu ublažavanje međunarodnih sankcija u zamjenu za jamstva da neće proizvesti atomsko oružje. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
02. srpanj 2022 09:41