Izrael i SAD napali su Iran 28. veljače 2026. godine. Do sada je prvenstveno gađana vojna infrastruktura. Prema medijskim izvještajima, posebno su teško oštećene tvornice raketa, skladišta benzina i nafte te brojne lansirne rampe za rakete.
Međutim, pogođeni su i civilni objekti te povijesne i arheološke znamenitosti, poput palače Golestan. U napadima su poginule stotine ljudi, među njima i velik broj djece, dok su deseci tisuća osoba ranjeni, piše Deutsche Welle.
Koji su vojni objekti pogođeni?
Prema informacijama Washington Posta od nedjelje, tijekom prva četiri tjedna rata pogođena su četiri središnja proizvodna postrojenja te najmanje 29 baza za lansiranje raketa.
Šteta se uglavnom odnosi na objekte za proizvodnju čvrstih i tekućih goriva, koja su osnova za pogon iranskih raketa kratkog i srednjeg dometa. Institut za istraživanje rata (Institute for the Study of War) dokumentirao je napade na više od 20 raketnih baza tijekom dosadašnjeg sukoba.
Satelitske snimke, prema navodima Washington Posta, pokazuju da su u vojnim kompleksima Khojir, Parchin, Hakimiyeh i Shahroud uništeni deseci objekata. Također su zatrpani ili oštećeni brojni ulazi u tunele u kojima se rakete skladište pod zemljom.
Američka vojska je nedavno također objavila svoju procjenu: prema navodima njezinih predstavnika, više od dvije trećine iranskih proizvodnih kapaciteta za rakete i dronove pogođeno je, javlja novinska agencija AFP 26. ožujka. Oštećena je i većina brodogradilišta.
Do sada su američke oružane snage, prema riječima komandanta Središnjeg zapovjedništva SAD-a (Centcom), admirala Brada Coopera, pogodile više od 10 000 vojnih ciljeva. Cooper je to objavio u video-poruci objavljenoj u srijedu na platformi X.
Energetska postrojenja i civilni objekti kao ciljevi
Prema medijskim izvještajima, u zračnim napadima su dosad pogođena neka ključna energetska postrojenja u Iranu. Posebno je teško stradalo plinsko polje Južni Pars.
Najveće do sada otkriveno nalazište prirodnog plina na svijetu, smješteno u Perzijskom zaljevu, zajednički eksploatiraju Iran i Katar. Ovo polje od središnjeg je značaja za iranski energetski sektor i pokriva oko 70 posto domaće opskrbe plinom.
Prema navodima Iranskog Crvenog polumjeseca od nedjelje, više od 100.000 civilnih objekata oštećeno je ili uništeno. Samo u glavnom gradu Teheranu pogođeno je gotovo 40.000 stambenih zgrada i poslovnih objekata, navela je ova humanitarna organizacija na platformi X.
Navodno je napadnuto i oko 600 škola te gotovo 300 zdravstvenih ustanova. Ovi se podaci ne mogu neovisno potvrditi.
Iransko ministarstvo zdravstva priopćilo je, prema informacijama njemačke novinske agencije DPA, da je od početka rata poginulo više od 1900 ljudi, među njima 240 žena i više od 200 djece. Ranjeno je više od 24.800 osoba, navodi agencija.
I ako se SAD povuče, radikali iz IRGC-a mogu donijeti odluku koja bi bila strašan poraz Trumpa!
Oštećene povijesne građevine
Prema agencijskim izvještajima, bombardiranjem su oštećene i deseci kulturno-povijesnih građevina i lokaliteta, uključujući palače, džamije i stara arheološka nalazišta. Među njima je i palača Golestan u Teheranu, koja je od 2013. godine na listi svjetske kulturne baštine UNESCO-a.
Vlada je širom zemlje zabilježila štetu na 131 povijesnom objektu, navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak. Najteže je pogođen Teheran s 61 oštećenim objektom/lokacijom, zatim kulturna metropola Isfahan s 23 oštećena kulturna dobra, uključujući i poznatu palaču Chehel Sotun.
Neposredno nakon početka rata iranska je vlada pozvala na zaštitu kulturnih institucija. UNESCO je objavio da je ‘svim uključenim stranama dostavio geografske koordinate svjetske baštine i drugih značajnih kulturnih spomenika kako bi se izbjegla moguća oštećenja‘, zaključuje Deutsche Welle..
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....