U
Ž
I
V
O
-
Iran pogodio američki F-35, avion prizemljen
-
Netanyahu na presici: ‘Imamo tri cilja u Iranu‘
-
Šest zemalja objavilo da će pomoći u osiguravanju brodova u Hormuškom tjesnacu
-
Cijene nafte u SAD-u dosegle rekordne razine
Iran odgovorio Netanyahuu raketnim napadom
Ubrzo nakon što se izraelski premijer Benjamin Netanyahu na večerašnjoj press konferenciji pohvalio da su kapaciteti Teherana "desetkovani" te da je Iranu uništena sposobnost proizvodnje balističkih projektila, nad izraelskim su se gradovima oglasile sirene.
Agencija AFP javlja da je Iran lansirao više projektila prema Izraelu te da se iznad Jeruzalema čuju glasne eksplozije. Kako javljaju specijalizirani kanali, jedna balistička raketa koja je odaslana prema sjeveru zemlje nosila je kasetnu bojevu glavu.
Izraelska vojska potvrdila je da je identificirala tri projektila prije ponoći po lokalnom vremenu. Zasad nema izvješća o žrtvama ili šteti.
Počeo novi napad na Teheran
U Teheranu su večeras počeli novi zračni napadi, javlja reporterka BBC-ja Ghoncheh Habibiazad. Iranski mediji također izvještavaju da je glavni grad na meti napada.
Bessent: Mogli bismo ukinuti sankcije na iransku naftu
Sjedinjene Države mogle bi uskoro ukinuti sankcije na iransku naftu koja se nalazi na tankerima na moru, rekao je u četvrtak ministar financija Scott Bessent, dok Washington nastoji obuzdati cijene koje vrtoglavo rastu zbog iranskog zatvaranja Hormuškog tjesnaca.
- U nadolazećim danima mogli bismo ukinuti sankcije na iransku naftu koja je ‘na vodi‘. Radi se o oko 140 milijuna barela - rekao je Bessent za mrežu Fox Business.
Istaknuo je da bi puštanje sankcionirane iranske nafte u globalnu opskrbu pomoglo u održavanju nižih cijena nafte u sljedećih 10 do 14 dana.
Cijene nafte su veći dio protekla dva tjedna bile iznad 100 dolara po barelu, otkad je Iran zatvorio Hormuški tjesnac za plovidbu i počeo napadati tankere. Američko Ministarstvo financija nedavno je poduzelo sličan korak privremenim dopuštanjem prodaje sankcionirane ruske nafte blokirane na tankerima, što je, prema Bessentovim riječima, dodalo oko 130 milijuna barela globalnim zalihama.
Izvor upoznat s planovima Ministarstva financija navodi da bi jedna od opcija, ako Trumpova administracija ublaži sankcije na iransku naftu, bila izuzeće slično onome za rusku naftu. To bi omogućilo prodaju sirove nafte koja je već na moru, ali unutar strogo ograničenog vremenskog okvira.
- Potencijalno izuzeće moglo bi ubrzati preusmjeravanje nafte, koja je već bila namijenjena Kini, na šira globalna tržišta. To bi pomoglo u osiguravanju adekvatne opskrbe i otupilo iranski utjecaj nad Hormuškim tjesnacem - rekao je izvor koji je želio ostati anoniman.
Bessent je najavio da će SAD poduzeti i druge korake za povećanje opskrbe, uključujući jednostrano puštanje zaliha iz strateških rezervi, povrh prošlotjednog koordiniranog zajedničkog puštanja 400 milijuna barela članica G7. Naglasio je da se Ministarstvo financija "apsolutno neće" miješati u tržišta naftnih terminskih ugovora, već će djelovati na fizičkom tržištu kako bi nadoknadilo manjak od 10 do 14 milijuna barela dnevno uzrokovan zatvaranjem tjesnaca.
Netanyahu: Odgodili smo napade na Trumpov zahtjev
Netanyahu nakon obraćanja odgovara na novinarska pitanja. Upitan je je li Izrael obavijestio SAD o nedavnom napadu na iranska plinska polja, na što je odgovorio da su djelovali sami.
- Predsjednik Trump nas je nakon toga zamolio da odgodimo buduće napade i mi to činimo.
Pitali su ga postoje li znakovi da iranski režim "puca".
- Ima ih mnogo. Radimo na stvaranju uvjeta za njegov kolaps, ali možda će preživjeti, možda neće. Ako preživi, bit će u svojoj najslabijoj točki - kaže Netanyahu.
Ponovio je da Trumpa "nije doveo u zabludu" te kaže da ga nije morao uvjeravati o potrebi sprječavanja Irana da razvijaju svoj nuklearni program.
- Kaže da je partnerstvo njega i Trumpa "jedini način da se izbjegne katastrofalni razvoj događaja".
Netanyahu: Imamo tri cilja u Iranu
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu sazvao je izvanrednu konferenciju za medije na kojoj je izvijestio o stanju na bojištu dok se sukob s Iranom i dalje zaoštrava.
Netanyahu je svoje obraćanje započeo porukom izraelskim građanima u kojoj je istaknuo ponos zbog njihove ustrajnosti i hrabrosti.
- Svjestan sam da je boravak u sigurnim sobama i skloništima težak, ali cijeli svijet razumije da smo mi nacija lavova - poručio je.
Prema njegovim riječima, Izrael u svojim operacijama provodi tri ključna cilja. To su potpuno uništenje iranskog nuklearnog programa, potpuna eliminacija programa balističkih projektila te stvaranje uvjeta koji će samim Irancima omogućiti da svoju sudbinu uzmu u vlastite ruke.
- Mogućnost obogaćivanja uranija smo im uništili, baš kao i sposobnost proizvodnje balističkih projektila - nastavio je izraelski premijer.
Naglasio je da su uništili iranske kapacitete "do te mjere da ne mogu postići ono što su planirali". Tvrdi da je Iran htio srušiti tisuće zgrada u Izraelu, ali umjesto toga one padaju po Libanonu i Iranu.
- Promijenit ćemo Bliski istok, to vam obećavam. Iran je slabiji nego što je ikad bio, a Izrael jači - dodao je.
Netanyahu je rekao da će rat trajati "koliko god bude potrebno".
- Još uvijek ima posla, i mi ćemo ga obaviti. Doveli smo naše prijatelje SAD do suradnje kakva se nikada nije vidjela u povijesti. Izvrsna suradnja između mene i mog dobrog prijatelja Trumpa je neviđena.
Netanyahu je potanko nabrojio sve stvari u Iranu na čijem uništavanju Izraelci rade, poput tvornica koje proizvode dijelova za rakete. Rekao je da uništavaju iransku industriju "na način na koji prije nismo radili", a onda istaknuo da želi opovrgnuti još jednu "lažnu vijesti".
- Priča se da je Izrael uvukao SAD u sukob s Iranom. Misli li itko stvarno da netko može reći predsjedniku Trumpu što da radi? Ma dajte. Trump uvijek donosi odluke na temelju onoga što misli da je dobro za Ameriku i za buduće generacije - poručio je Netanyahu.
Trump: Rekao sam Netanyahuu da ne gađa naftna i plinska polja
Tijekom sastanka s japanskom premijerkom Sanae Takaichi, Donald Trump između ostalog je rekao i da je naložio Izraelu da ne napadaju iranska naftna i plinska polja, prenosi Sky News Ranije ovog tjedna, izraelski napadi izazvali su požar u Južnom Parsu, najvećem svjetskom plinskom polju u Iranu.
Trump je rekao da je nakon toga nazvao Benjamina Netanyahua.
- Rekao sam mu, nemoj to učiniti. I on to neće učiniti.
Dodao je i da nije unaprijed obaviješten o napadu, što je u suprotnosti s ranijim izjavama američkih dužnosnika.
SAD odobrio prodaju oružja Bliskom istoku vrijednu milijarde dolara
Američki State Department u četvrtak je odobrio potencijalnu prodaju oružja trima zemljama Bliskog istoka u vrijednosti većoj od 16,5 milijardi dolara, dok se rat s Iranom intenzivira.
State Department odobrio je potencijalnu prodaju projektila, dronova, radarskih sustava te streljiva i nadogradnji za F-16 Ujedinjenim Arapskim Emiratima u ukupnom iznosu većem od 8,4 milijarde dolara, navodi se u priopćenju.
Također su odobrene moguće prodaje senzorskih radara za protuzračnu i raketnu obranu niže razine Kuvajtu, uz procijenjeni trošak od osam milijardi dolara, te podrška za zrakoplove i streljivo Jordanu u vrijednosti od oko 70,5 milijuna dolara.
Prodaje dolaze nakon iranskih napada na energetsku infrastrukturu kao odgovor na izraelske napade na njihova plinska postrojenja, što je označilo najveću eskalaciju u gotovo trotjednom ratu, uzrokujući nagli skok cijena plina i daljnji rast cijena nafte.
State Department je objavio da će glavni izvođači u ovim prodajama biti korporacije RTX, Northrop Grumman i Lockheed Martin.
Katar signalizira moguću višegodišnju pauzu u isporukama LNG-a
Iranski napadi uništili su 17 posto katarskih kapaciteta za izvoz ukapljenog plina (LNG) i njihova obnova mogla bi potrajati od tri do pet godina, rekao je u četvrtak direktor QatarEnergyja Saad al-Kaabi, signaliziravši moguću pauzu u isporukama Italiji, Belgiji, Kini i Južnoj Koreji.
Jutros su u iranskim napadima oštećena dva od 14 katarskih postrojenja za ukapljivanje plina i jedan od dva pogona za proizvodnju goriva, izvijestio je direktor QatarEnergyja.
Popravak će trajati od tri do pet godina i u tom razdoblju kompanija neće moći isporučiti 12,8 milijuna tona plina godišnje, istaknuo je Kaabi.
Zato će QatarEnergy možda morati objaviti ‘višu silu‘ na tri do pet godina u dugoročnim ugovorima o isporuci LNG‑a s kupcima u Italiji, Belgiji, Južnoj Koreji i Kini, rekao je direktor.
Italija iz Katara uvozi ukapljeni prirodni plin u vrijednosti od oko 4,4 milijarde dolara godišnje, navodi se u istraživanju Supply Chain Intelligence Institute Austria (ASCII), Complexity Science Hub (CSH) u Beču i Tehnološkog sveučilišta u Delftu.
Belgija pak uvozi katarski LNG u vrijednosti od oko 5,8 milijardi dolara godišnje, uglavnom preko luke Zeebrugge, i jako je izložena gospodarskim rizicima, pokazalo je istraživanje.
Katarski div obavijestio je kupce još prije dva tjedna objavom ‘više sile‘ da im neće moći isporučiti ukapljeni plin prema ugovorenim uvjetima, ali tada se još radilo o kraćem roku, istaknuo je direktor.
Sada moramo objaviti ‘višu silu‘ za dugoročne ugovore, istaknuo je Kaabi, dodavši da će isporuke morati biti obustavljene u razdoblju potrebnom za popravke.
Katarska državna kompanija u pravilu sklapa samo dugoročne ugovore, odbijajući ad hoc narudžbe. S Njemačkom je tako 2022. sklopila ugovor u trajanju od 15 godina, a s kineskim Sinopecom na 27 godina.
Iran je u srijedu navečer i u četvrtak ujutro napao naftna i plinska postrojenja u zemljama Perzijskog zaljeva, uključujući Katar, nakon što je Izrael u srijedu napao iransko plinsko polje Južni Pars.
"Ni u najluđim snovima nisam mogao pomisliti da bi Katar i cijela regija mogli biti meta takvog napada, osobito iz bratske muslimanske države tijekom mjeseca ramazana", rekao je Kaabi u intervjuu za Reuters.
Napadi bez presedana kompaniji će donijeti štetu od 20 milijardi dolara izgubljenih godišnjih prihoda, procjenjuju.
Izgradnja oštećenih postrojenja košta oko 26 milijardi dolara, rekao je direktor.
U oštećenim postrojenjima za LNG partner je QatarEnergyja američki naftni div ExxonMobil, istaknuo je Kaabi, dodavši da ta kompanija ima udio od 34 posto u pogonu za preradu LNG-a S4, te 30 posto u pogonu S6.
Oštećenja pak ne utječu samo na LNG, već i na druge proizvode, napominje Reuters.
Tako će katarski izvoz kondenzata potonuti za oko 24 posto, dok će isporuke ukapljenog naftnog plina (LPG) pasti za 13 posto. Proizvodnja helija bit će smanjena za 14 posto, a proizvodnja lake frakcije nafte i sumpora za po šest posto.
Nakon iranskih napada na proizvodno središte u Ras Laffanu QatarEnergy proglasio je ‘višu silu‘ za proizvodnju LNG‑a u cjelini.
"Da bi se proizvodnja ponovo pokrenula treba nam u prvom redu prekid sukoba", istaknuo je direktor kompanije.
Trump: NATO ne želi preuzeti odgovornost. Ali ovo će uskoro završiti
Donald Trump u Bijeloj kući se upravo sastaje s japanskom premijerkom Sanae Takaichi. Na početku sastanka, Takaichi je rekla da svijet "proživljava vrlo ozbiljno sigurnosno okruženje" te da će globalno gospodarstvo ubrzo doživjeti "ogroman udarac" zbog situacije na Bliskom istoku.
- Čak i u takvoj situaciji, čvrsto vjerujem da samo vi, Donalde, možete postići mir u cijelom svijetu - rekla je.
Dodala je da iranski razvoj nuklearnog oružja "nikada ne smije biti dopušten i zato ih mi, Japan, potičemo i obraćamo se drugim partnerima u svijetu".
- Japan osuđuje iranske postupke poput napada na susjednu regiju, a također i zatvaranje Hormuškog tjesnaca - poručila je Takaichi.
Trump je nakon toga odgovarao na novinarska pitanja. Rekao je da vjeruje da će Japan "preuzeti odgovornost za rat, za razliku od NATO-a".
Na pitanje hoće li poslati vojnike u Iran, odgovorio je:
- Ne šaljem trupe nikamo, a i da šaljem, ne bih vam rekao. Ovo je izlet koji će uskoro završiti.
Poručio je da je Iranu "nestala njihova mornarica, zrakoplovstvo, protuzračna obrana".
- Letimo kuda god želimo. Njihovo vodstvo je nestalo. Morao sam napraviti ovaj mali izlet i učiniti nešto što nijedan drugi predsjednik nije imao hrabrosti učiniti.
Izrael tvrdi da je uništio iranske pomorske sposobnosti u Kaspijskom jezeru
Izrael je proveo u četvrtak prve napade na iransku mornaricu u Kaspijskom jezeru, rekao je u četvrtak izraelski vojni glasnogovornik, poručivši novinarima da su iranske pomorske sposobnosti u tom području uglavnom onesposobljene.
Potpukovnik Nadav Shoshani rekao je da su zračne snage napale desetke ciljeva, među njima raketne čamce, korvetu, brodogradilište koje se koristi za izgradnju i popravak plovila, kao i zapovjedni centar.
"Uspjeli smo uništiti njihove pomorske kapacitete u Kaspijskom jezeru", rekao je Shoshani na online brifingu za novinare.
"To predstavlja sustavni napad na sve razine njihovih pomorskih sposobnosti u Kaspijskom jezeru", dodao je.
Američki lovac F-35 prisilno sletio nakon udara iranske vatre
Američki borbeni zrakoplov F-35 prisilno je sletio u bazu na Bliskom istoku nakon što je pogođen vatrom za koju se vjeruje da dolazi s iranske strane, doznaje se od dva izvora upoznata sa situacijom, objavio je CNN.
Glasnogovornik Središnjeg zapovjedništva SAD-a (CENTCOM) kapetan Tim Hawkins potvrdio je da je "stealth" lovac pete generacije bio na borbenoj zadaći iznad Irana u trenutku kada je bio prisiljen na hitno slijetanje. Hawkins je istaknuo da je zrakoplov sigurno prizemljen te da je istraga o cijelom incidentu već započela.
Zrakoplov je sigurno sletio, a pilot se nalazi u stabilnom stanju, dodao je Hawkins, napomenuvši kako se sve okolnosti ovog događaja tek trebaju utvrditi.
Ovaj incident predstavlja prvi zabilježeni slučaj u kojem je Iran uspio pogoditi američku letjelicu u ratu koji je započeo krajem veljače. U trenutačnom sukobu borbene zrakoplove F-35, čija pojedinačna cijena premašuje 100 milijuna dolara, koriste i Sjedinjene Američke Države i Izrael.
Do prisilnog slijetanja došlo je u trenutku dok visoki američki dužnosnici i dalje izvještavaju o velikim uspjesima u kampanji protiv Irana. Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je u četvrtak ujutro da SAD ostvaruje odlučujuće pobjede te da je iranska protuzračna obrana praktički uništena.
Iran pogodio rafineriju u Haifi
Izraelski mediji izvijestili su da je rafinerija nafte u Haifi oštećena nakon iranskog raketnog napada, prenosi BBC. Snimke na društvenim mrežama pokazuju dim kako se uzdiže iznad rafinerije.
Premda stižu izvještaji o nestanku struje na više lokacija u Haifi, izraelski ministar energetike poručio je da je šteta zbog eksplozije "lokalizirana" te da "nije značajna".
Šest zemalja planira pomoći u osiguravanju Hormuškog tjesnaca
Ujedinjeno Kraljevstvo poručilo je da je spremno pomoći u osiguravanju sigurnog prolaska brodova kroz Hormuški tjesnac.
U zajedničkoj izjavi s čelnicima Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske i Japana, London je također naveo da će raditi na stabilizaciji energetskih tržišta.
- Najoštrije osuđujemo nedavne napade Irana na nenaoružane trgovačke brodove u Zaljevu, napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja, kao i de facto zatvaranje Hormuškog tjesnaca od strane iranskih snaga.
Pozivamo Iran da odmah prekine prijetnje, postavljanje mina, napade dronovima i projektilima te druge pokušaje blokade tjesnaca za komercijalni promet, kao i da poštuje Rezoluciju 2817 Vijeća sigurnosti UN-a.
Sloboda plovidbe temeljno je načelo međunarodnog prava, uključujući Konvenciju Ujedinjenih naroda o pravu mora.
Posljedice iranskih poteza osjetit će ljudi diljem svijeta, osobito najranjiviji, napisali su pa dodali:
- U skladu s Rezolucijom 2817 Vijeća sigurnosti UN-a, naglašavamo da takvo ometanje međunarodne plovidbe i poremećaj globalnih lanaca opskrbe energijom predstavlja prijetnju međunarodnom miru i sigurnosti. U tom smislu pozivamo na trenutačni sveobuhvatni moratorij na napade na civilnu infrastrukturu, uključujući naftna i plinska postrojenja.
Spremni smo pridonijeti odgovarajućim naporima kako bi se osigurao siguran prolaz kroz tjesnac.
Pozdravljamo angažman država koje već sudjeluju u pripremnim planovima, kao i odluku Međunarodne agencije za energiju o odobrenju koordiniranog oslobađanja strateških naftnih zaliha.
Poduzet ćemo i druge mjere za stabilizaciju energetskih tržišta, uključujući suradnju s pojedinim proizvođačima radi povećanja proizvodnje. Radit ćemo i na pružanju pomoći najpogođenijim državama, uključujući putem Ujedinjenih naroda i međunarodnih financijskih institucija.
Pomorska sigurnost i sloboda plovidbe u interesu su svih država. Pozivamo sve zemlje da poštuju međunarodno pravo i temeljna načela globalnog prosperiteta i sigurnosti, zaključili su, a prenosi Sky News.
Posljednjih dana Iran je dopustio prolaz nekolicini brodova iz zemalja koje smatra saveznicima, dok je upozorio da će blokirati one iz zemalja koje smatra neprijateljskima.
Krizni sastanak Međunarodne pomorske organizacije (IMO) održava se u srijedu i četvrtak u Londonu, s ciljem pronalaženja ‘praktičnih mjera‘ za jamčenje sigurnosti u Hormuškom tjesnacu, gdje je trenutno 20.000 pomoraca na oko 3200 brodova.
Hegseth potvrdio da traže više novca: ‘Eliminacija loših momaka košta‘
Američki ministar obrane Pete Hegseth nije opovrgnuo medijsko izvješće prema kojem je Pentagon zatražio od Bijele kuće da odobri zahtjev za više od 200 milijardi dolara financiranja rata s Iranom koji bi bio upućen Kongresu.
- Mislim da bi se taj iznos mogao mijenjati. Treba novca da se eliminiraju loši momci, rekao je Hegseth novinarima odgovarajući na pitanje o zahtjevu o kojem je izvijestio Washington Post.
- Vraćamo se Kongresu i našim ljudima tamo kako bismo osigurali da smo adekvatno financirani za ono što je već učinjeno, kao i za ono što bi se moglo raditi u budućnosti, te da osiguramo da su naše zalihe streljiva, sve obnovljeno, i ne samo obnovljeno, nego i iznad potrebne razine.
Hegseth je dodao da bi se traženi iznos ‘mogao mijenjati‘.
Visoki dužnosnik administracije rekao je za Washington Post da dio dužnosnika Bijele kuće smatra kako zahtjev Pentagona veći od 200 milijardi dolara teško može proći u Kongresu. Konačnu odluku o iznosu koji će se tražiti od Kongresa morat će donijeti Bijela kuća.
Caine: ‘Dijelimo tugu obitelji poginulih‘
Nakon Hegsetha govorio je general Dan Caine, predsjednik Združenog stožera.
- Znajte da dijelimo vašu tugu, poručio je obiteljima poginulih američkih vojnika.
Zatim je dao operativni pregled, istaknuvši da američko Središnje zapovjedništvo ostaje u skladu s planom za ostvarenje svojih ciljeva te da ne posustaje u progonu iranskih raketnih kapaciteta i mornarice.
Dodao je da su korištena penetracijska oružja težine 2270 kilograma za napade na podzemne ciljeve, osmišljena da probiju beton i djeluju nakon prolaska kroz takve prepreke.
Naveo je i da američke snage lete dublje u iranski zračni prostor kako bi „lovile i uništavale“ napadačke bespilotne letjelice, dok se zrakoplovi A-10 Warthog sada koriste na jugu Irana za gađanje brzih napadačkih plovila u Hormuškom tjesnacu.
Borbeni helikopteri AH-64 Apache također su uključeni u operacije na jugu Irana, s ciljem uništavanja dronova, rekao je Caine.
Dodao je i da SAD u Iraku izvodi napade na milicijske skupine povezane s Iranom.
Hegseth: ‘Roditelji poginulih žele da završimo posao‘
Pete Hegseth započeo je svoje obraćanje medijima rekavši da su on i Donald Trump u srijedu bili prisutni kada su u SAD vraćena tijela američkih vojnika poginulih u ratu s Iranom.
Kaže da su njihove obitelji od njega i Trumpa zatražile da se ‘ne zaustave dok posao ne bude dovršen‘.
- Naravno da ćemo završiti ovo, poručio je Hegseth. ‘Odat ćemo počast njihovoj žrtvi. Danas idu najjači udari do sada‘.
Gledajući izravno u kameru poručio je da se želi izravno obratiti američkom narodu.
Optužio je medije da žele uvjeriti Amerikance kako se ‘kreću prema beskrajnom ponoru, vječnom ratu ili slijepoj ulici‘, no dodao je da ‘to ne može biti dalje od istine‘.
Hegseth se osvrnuo i na kritike da je administracija Donalda Trumpa ušla u sukob s Iranom bez jasnog cilja, naglasivši da su ciljevi isti kao i prvog dana - nepromijenjeni i prema planu.
Istaknuo je da ti ciljevi uključuju uništavanje raketnih lansirnih sustava, obrambene industrijske baze i mornarice Irana, kao i osiguravanje da Iran nikada ne dođe u posjed nuklearnog oružja.
Kazao je da su iranski napadi balističkim projektilima i bespilotnim letjelicama na američke snage ‘smanjeni za 90% od početka sukoba‘.
Dodao je da je ‘posao koji trenutačno nitko na svijetu ne želi‘ biti visoki dužnosnik unutar iranske vojske, nazvavši takve pozicije ‘privremenim poslovima‘.
Prema njegovim riječima, SAD je oštetio ili potopio najmanje 120 iranskih ratnih brodova, pri čemu njihova površinska flota ‘više nije faktor‘, a podmornice su eliminirane.
- Režim poput tog, koji odbija odustati od svojih nuklearnih ambicija, nije samo regionalni problem, već izravna prijetnja Americi, slobodi i civilizaciji, rekao je Hegseth.
Dodao je kako bi ‘svijet, Bliski istok, naši nezahvalni saveznici u Europi, pa čak i dijelovi našeg vlastitog medijskog prostora trebali predsjedniku Trumpu reći samo jedno - Hvala‘.
Napad na plinski kompleks u Kataru snažno podignuo cijene u Europi
Cijene plina u Europi ponovno su snažno porasle u četvrtak nakon što je Iran u odgovoru na izraelski napad na plinsko polje Južni Pars napao energetska postrojenja u zemljama uz Perzijski zaljev, oštetivši plinski kompleks u velikom izvozniku Kataru.
Megavatsat plina s rokom isporuke u travnju stajao je oko podneva na referentnoj nizozemskoj digitalnoj burzi TTF 63,50 eura i bio je skuplji za otprilike 16 posto nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine.
Opširnije pročitajte OVDJE.
Arakči napao Macrona: ‘Sada izražava ‘zabrinutost‘. Tužno‘
Iranski ministar vanjskih poslova kritizirao je Emmanuela Macrona, optuživši ga da nije osudio rat Izraela i Sjedinjenih Država protiv Islamske Republike, dok je izrazio zabrinutost zbog iranske odmazde.
U srijedu je Macron pozvao na uvođenje moratorija na napade nakon što je Iran gađao ključna postrojenja u Kataru u Ras Laffanu, dijelu najvećeg plinskog nalazišta na svijetu.
Ti su napadi uslijedili nakon napada na iranska postrojenja u istom plinskom polju, koje dijeli s Katarom.
Abas Arakči uzvratio je optužbom da Macron ignorira ranije američko-izraelske napade na Iran.
Poručio je da francuski predsjednik ‘nije izgovorio ni riječ osude rata Izraela i SAD-a protiv Irana‘ te da nije osudio napade na skladišta goriva u Teheranu 7. ožujka.
- Njegova trenutna ‘zabrinutost’ nije uslijedila nakon izraelskog napada na naša plinska postrojenja. Uslijedila je nakon naše odmazde. Tužno!
Iran razmatra naplaćivanje prolaza kroz Hormuški tjesnac
Predstavnica Teherana u iranskom parlamentu (Majlisu), Somayeh Rafiei, izjavila je da zastupnici razmatraju prijedlog prema kojem bi države morale plaćati Iranu ako žele koristiti Hormuški tjesnac kao sigurnu rutu za prolazak brodova, transport energenata i osiguranje opskrbe hranom.
Prema izvješću novinske agencije ISNA, Rafiei je, govoreći na javnom okupljanju na trgu Valiasr u Teheranu, istaknula iranski autoritet u ‘osiguravanju sigurnosti Hormuškog tjesnaca i zaštiti nacionalnih interesa‘, dodavši: ‘Našim smo neprijateljima oduzeli njihove nekadašnje privilegije i oni sada ne mogu prihvatiti tu stvarnost; jednostavno je ne mogu podnijeti‘.
Također je poručila da će, ‘ako Bog da, ova bitka završiti odlučnom i sigurnom pobjedom Irana, nakon čega će prolazak kroz Hormuški tjesnac i dalje predstavljati izazov za naše neprijatelje‘.
Cijene benzina u Americi dosegle rekordne razine
Cijene benzina u Sjedinjenim Američkim Državama danas su porasle za dodatna 4 centa po galonu, prema podacima AAA. Prosječna cijena galona običnog benzina sada iznosi 3,88 dolara.
To je najviša razina od 17. listopada 2022., odnosno razdoblja na kraju rekordnog rasta cijena goriva nakon što je Rusija pokrenula sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu.
Cijene goriva u SAD-u porasle su za 90 centi u samo 19 dana od početka rata s Iranom.
U osam saveznih država prosjek sada prelazi 4 dolara, dok u tri države - Kaliforniji, Havajima i Washingtonu - prosječna cijena iznosi više od 5 dolara po galonu.
Iran: ‘Naš sljedeći odgovor bit će mnogi žešći nego noćas‘
Napad Izraela na iransko plinsko polje Južni Pars bio je teška pogreška, kazao je glasnogovornik zajedničkog zapovjedništva glavnog stožera Irana.
Dodao je da sljedeći napadi na ‘vašu energetsku infrastrukturu i onu vaših saveznika neće stati sve do potpunog uništenja‘ ako iranska energetska postrojenja ponovno budu meta.
- Naš odgovor bit će mnogo žešći od sinoćnjih napada, poručio je.
Iran je sinoć napao ključno energetsko postrojenje u susjednom Kataru, a jutros je, kao odmazdu za izraelski napad na svoja plinska polja, gađao i Ujedinjene Arapske Emirate, kao i Kuvajt i Saudijsku Arabiju.
U iranskom napadu ubijene tri Palestinke i jedan Tajlanđanin
Četiri osobe, uključujući tri palestinske žene i jednog stranog državljanina, poginule su tijekom noćnih iranskih raketnih napada na Izrael.
Tri palestinske žene poginule su u Beit Awwi, u blizini Hebrona na okupiranoj Zapadnoj obali, kada su krhotine ili moguće dio projektila iz iranske rakete pale na ženski frizerski salon, prema navodima Palestinskog Crvenog polumjeseca i lokalnih medija.
Tajlandsko ministarstvo vanjskih poslova priopćilo je da je jedan tajlandski poljoprivredni radnik također poginuo u središnjem Izraelu. Izraelski list Haaretz izvijestio je da je tajlandski državljanin u dvadesetima stradao u izravnom pogotku na poljoprivredni objekt u području Sharon, sjeverno od Tel Aviva.
Iran napao i drugu kuvajtsku rafineriju
Kuvajt je u izvijestio o dva napada dronovima usmjerena na velike naftne rafinerije, koji su izazvali požare, ali bez ozlijeđenih, a sve se događa u trenutku pojačanih regionalnih napetosti povezanih s Iranom.
Prema državnoj novinskoj agenciji KUNA, prvi napad pogodio je rafineriju Mina Al-Ahmadi, jednu od najvećih u zapadnoj Aziji s kapacitetom od oko 730.000 barela dnevno, pri čemu je izbio požar koji je kasnije stavljen pod kontrolu.
Ubrzo nakon toga, drugi napad dronom pogodio je obližnju rafineriju Mina Abdullah, koja ima kapacitet od oko 454.000 barela dnevno, a i ondje je izbio požar.
Kuwait Petroleum Corporation (KPC) potvrdio je incidente te priopćio da su hitne službe reagirale u skladu sa sigurnosnim protokolima i uspješno ugasile oba požara.
Napadi dolaze samodan nakon što je Izrael navodno pogodio iransko plinsko nalazište Južni Pars, jedno od najvećih nalazišta prirodnog plina na svijetu, što predstavlja značajnu eskalaciju napada na energetsku infrastrukturu u regiji.
Iran pogubio trojicu muškaraca nakon prosvjeda
Iran je po prvi put pogubio trojicu muškaraca u vezi s nedavnim masovnim prosvjedima, objavili su državni mediji u četvrtak.
Muškarci su pogubljeni nakon što su optuženi za smrti dvojice pripadnike sigurnosnih snaga u glavnom gradu Teheranu, prema medijskim izvješćima. Osuđeni su zbog ubojstva i "operativnih postupaka" povezanih sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom.
Smrtne kazne u Iranu se u pravilu izvode vješanjem.
Prosvjedi su prvotno izbili krajem prosinca zbog gospodarske krize, no brzo su prerasli u politički ustanak protiv autoritarnog sustava Islamske Republike. Sigurnosne snage su odgovorile brutalnim gušenjem prosvjeda u kojemu su ubijene tisuće demonstranata.
Sredinom siječnja, iransko pravosuđe je kazalo da je počelo podizati prve optužnice. Prioritet su bili ozbiljni slučajevi koji se tiču "izgrednika" te ih je trebalo rješavati odvojeno. Slučajevi uključuju optužbe za "vođenje rata protiv Boga", što je prekršaj koji prema islamskom zakonu u Iranu može dovesti do smrtne kazne.
Šef iranskog pravosuđa Golam-Husein Mohseni-Edžej je pozvao na odmazdu za pripadnike sigurnosnih snaga i policije ubijene tijekom prosvjeda. One koji su napadali policiju ili sigurnosne objekte i urbanu infrastrukturu treba prioritetno dovesti pred sudove, kazao je.
Tijekom ranijih valova prosvjeda, vlasti su također određivale smrtne kazne prosvjednicima. Iranci su 2022. godine izašli na ulice diljem zemlje kako bi prosvjedovali zbog smrti 22-godišnje iranske Kurdinje Mahse Amini u policijskom pritvoru, koja je bila optužena da je prekršila stroga pravila o odijevanju za žene. Iran je tada pogubio najmanje 12 osoba u vezi s tim nemirima.
Cijene plina u Europi porasle 60% od početka rata
Cijene prirodnog plina u Europi porasle su danas i do 35 % nakon što su se intenzivirali napadi na energetsku infrastrukturu u Zaljevu.
Cijene plina u Europi porasle su za više od 60 % otkako je 28. veljače započeo američko-izraelski rat protiv Irana, izvijestila je novinska agencija Reuters.
Cijena sirove nafte Brent, globalnog referentnog standarda, danas je također porasla na 112 dolara po barelu. Jučer se, prema izvješćima, stabilizirala na 107,38 dolara po barelu, čime je cijena sirove nafte porasla za više od 48 % od početka rata. Od 13. ožujka nije pala ispod granice od 100 dolara.
Iran: ‘Pripremao se za SP, ali nećemo igrati u SAD-u‘
Predsjednik Iranskog nogometnog saveza (FFIRI) Mehdi Taj kazao je kako se iranska reprezentacija priprema za nastup na ovogodišnjem Svjetskom prvenstvu, koje je na programu od 11. lipnja do 19. srpnja, ali kako nema namjeru igrati na tlu SAD-a.
Iran je među prvima osigurao nastup na SP koje će zajednički organizirati SAD, Meksiko i Kanada, a prema sadašnjem rasporedu odigravanja utakmica sve svoje tri utakmice u skupini G, protiv Novog Zelanda, Belgije i Egipta, trebao bi igrati u SAD-u, dvije u Los Angelesu te jednu u Seattleu.
No, zbog američko-izraelskog napada na Iran koji je počeo krajem veljače nastup reprezentacije Irana na SP doveden je u pitanje.
Taj je ranije ovoga tjedna kazao kako FFIRI pregovara s FIFA-om o prebacivanju utakmica Irana iz SAD-a u Meksiko.
- Naša se reprezentacija u Turskoj priprema za nastup na SP, bojkotirati ćemo Ameriku, ali ne i prvenstvo, kazao je Taj.
Iran bi 27. i 31. ovog mjeseca u Antalyji trebao odigrati prijateljske utakmice protiv Nigerije i Kostarike.
Prošloga tjedna američki je predsjednik Donald Trump kazao kako ‘zbog njihove vlastite sigurnosti‘ ne bi bilo prikladno da iranska reprezentacija igra u SAD-u, dok je meksička predsjednica Claudia Sheinbaum prije dva dana izjavila da je njezina zemlja otvorena za to da ugosti utakmice iranske reprezentacije, ali kako konačnu odluku o promjeni mjesta odigravanja mora donijeti FIFA.
Iz FIFA-e zasad ustraju na tome da se sve utakmice na SP odigraju prema rasporedu koji je određen 6. prosinca prošle godine, dan nakon održanog ždrijeba.
Veliki skok cijene plina u Velikoj Britaniji i Europi
Cijene plina u Velikoj Britaniji jutros su porasle za više od 20% nakon što su novi napadi pogodili energetsku infrastrukturu na Bliskom istoku, uključujući glavno katarsko plinsko postrojenje.
Naftom se trguje za oko 5% više, na 113 dolara po barelu.
Dva vala iranskih napada prouzročila su veliku štetu na glavnom katarskom plinskom čvorištu, izjavila je državna energetska tvrtka te zemlje.
Cijena plina naglo je jutros porasla i u ostatku Europe, prije nego što se lagano smanjila.
Trenutno je ispod vrhunaca zabilježenih ranije ovog mjeseca, ali više nego dvostruko u odnosu na razinu prije početka sukoba.
Iran napao rafineriju u Kuvajtu
Kuvajtska naftna kompanija objavila je da je u četvrtak dron napao rafineriju Mina Al-Ahmadi, što je rezultiralo manjim požarom, izvijestila je kuvajtska novinska agencija.
U napadu nije bilo ozlijeđenih. Rafinerija nafte Mina Al-Ahmadi nalazi se oko 40 kilometara južno od glavnog grada Kuvajta.
Ranije u četvrtak, kuvajtske oružane snage izjavile su da zračna obrana zemlje odgovara na ‘prijetnje neprijateljskim raketama i dronovima‘.
Omanski diplomat: ‘Ovaj rat je najveća Trumpova pogreška‘
U autorskom tekstu za The Economist, glavni omanski diplomat, koji je posredovao u pregovorima između Washingtona i Teherana prije izbijanja rata, pozvao je američke saveznike da se uključe i pomognu okončati ono što je nazvao nezakonitim ratom.
Ministar vanjskih poslova Badr Albusaidi rat je nazvao najvećom pogrešnom procjenom administracije Donalda Trumpa, opisujući utjecaj koji je imao na globalno gospodarstvo i regionalnu sigurnost.
Zaljevske države, uključujući Oman, desetljećima su kupovale američko oružje i ugošćivale američke baze u nadi da će odvratiti mogući iranski napad.
Relativni mir i prosperitet koje su te zemlje uživale sada su ugroženi, napisao je Albusaidi, jer su SAD ‘izgubile kontrolu nad vlastitom vanjskom politikom‘.
- Pitanje za američke prijatelje je jednostavno: što možemo učiniti da izvučemo supersilu iz ove neželjene zapetljanosti? napisao je.
- Prije svega, prijatelji Amerike imaju odgovornost govoriti istinu. To počinje činjenicom da u ovom ratu postoje dvije strane koje od njega nemaju nikakve koristi te da su nacionalni interesi i Irana i Amerike u što skorijem okončanju neprijateljstava.
Dodao je kako se čini da je Izrael uvjerio SAD da će to biti lak rat za dobiti, no da bi se ostvarili izraelski ciljevi, SAD bi morale poslati kopnene snage i obvezati se na tip ‘beskonačnog rata‘ koji je Trump obećao okončati.
Iran pogubio troje prosvjednika
Iran je pogubio troje ljudi osuđenih za ubojstvo dvojice policajaca te za provođenje operacija u korist SAD-a i Izraela tijekom prosvjeda u siječnju ove godine, prenose državni mediji.
- Tri osobe osuđene u nemirima u mjesecu Dey (siječanj), pod optužbama za ubojstvo i operativno djelovanje u korist cionističkog režima i Sjedinjenih Američkih Država, jutros su obješene, napisali su na stranicama ministarstva.
Iranski dužnosnici više su puta optužili strane neprijatelje, uključujući Izrael i SAD, za umiješanost u prosvjede diljem zemlje ranije ove godine, koji su rezultirali smrću tisuća ljudi.
Wall Street oštro pao nakon poruka Feda
Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale nakon što je američka središnja banka zadržala kamatne stope nepromijenjene i procijenila da se u ovoj godini, zbog povišene inflacije, može očekivati samo jedno smanjenje kamata.
Dow Jones pao je 1,63 posto, na 46.225 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 1,36 posto, na 6.624 boda, a Nasdaq indeks 1,46 posto, na 22.152 boda.
Kao što se očekivalo, Fed je nakon dvodnevne sjednice odlučio ostaviti kamate nepromijenjene u rasponu od 3,5 do 3,75 posto.
Opširnije možete pročitati OVDJE.
Saudijska Arabija poručila da zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana
Saudijska Arabija zadržava pravo vojno djelovati protiv Irana, a svako povjerenje u odnosu s Teheranom je narušeno, rekao je saudijski ministar vanjskih poslova rano u četvrtak, nakon što je Rijad bio meta iranskih balističkih projektila.
Iran je u srijedu optužio Izrael da je napao njegova postrojenja u ogromnom plinskom polju Južni Pars, u velikoj eskalaciji američko-izraelskog rata koji je doveo do naglog porasta cijena nafte, te je uzvratio obećanjem napada na naftne i plinske ciljeve diljem Zaljeva, ispaljujući projektile na Katar i Saudijsku Arabiju.
U najoštrijim komentarima koji su izašli iz zaljevskog kraljevstva u gotovo tri tjedna rata, Faisal bin Farhan optužio je Iran za unaprijed smišljene neprijateljske akcije protiv svojih susjeda, i izravno i putem niza regionalnih saveznika.
Opširnije možete pročitati OVDJE.
Trump prijeti uništenjem najvećeg polja prirodnog plina na svijetu
Američki predsjednik Donald Trump upravo je objavio dugu objavu na društvenim mrežama pod nazivom "Istina" o napadu na naftno polje Južni Pars u Iranu, rekavši da SAD "nisu znale ništa" o izraelskom napadu - i prijeteći eskalacijom ako Iran ponovno uzvrati Kataru.
„Iz bijesa“, Izrael je „nasilno napao“ u napadu koji je pogodio „relativno mali dio cjeline“, piše Trump.
Kaže da Iran "nije to znao" i da su njegovi uzvratni napadi na katarsko postrojenje za ukapljeni prirodni plin u Ras Laffanu izvršeni "neopravdano i nepravedno".
Južna Koreja razmatra uvoz ruske nafte
Južnokorejska vlada razgovara s tvrtkama o mogućnosti uvoza ruske nafte, priopćilo je seulsko ministarstvo industrije, dok nastoje osigurati opskrbu energijom usred eskalacije sukoba na Bliskom istoku.
Pitanje uvoza ruske nafte povezano je s ublažavanjem ekonomskih sankcija Rusiji, priopćilo je ministarstvo u priopćenju.
Južna Koreja zaustavila je uvoz ruske sirove nafte od prosinca 2022. nakon invazije Moskve na Ukrajinu, prema podacima Korejske nacionalne naftne korporacije.
Ruska sirova nafta činila je 5,6 posto južnokorejskog uvoza u 2021., navodi se u izvješću državnog think tanka Korejski institut za međunarodnu ekonomsku politiku.
Južna Koreja uvozi oko 70 posto sirove nafte i polovicu prerađene nafte kroz Hormuški tjesnac, prema južnokorejskim zakonodavcima i ministarstvu industrije.
Ministar financija Koo Yun-cheol rekao je u srijedu da će zemlja ograničiti izvoz nafte i privremeno označiti sirovinu kao stavku ekonomske sigurnosti u lancu opskrbe.
Macron pozvao na prekid napada na energetska postrojenja na Bliskom istoku
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je na obustavu napada na naftna i plinska postrojenja na Bliskom istoku, nakon razgovora s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i katarskim emirom Tamimom bin Hamadom Al Thanijem o ratu u Iranu.
„U našem je zajedničkom interesu da bez odgode provedemo moratorij na napade usmjerene na civilnu infrastrukturu, posebno na energetske i vodoopskrbne objekte“, rekao je Macron u objavi na platformi X.
„Civilno stanovništvo i njihove osnovne potrebe, kao i sigurnost opskrbe energijom, moraju biti zaštićeni od vojne eskalacije“, dodao je.
Macron je rekao da je razgovarao s Al Thanijem i Trumpom „nakon napada koji su pogodili postrojenja za proizvodnju plina u Iranu i Kataru“ u srijedu.
Katar je jedan od najvećih svjetskih proizvođača plina i također igra ključnu ulogu u globalnoj opskrbi ukapljenim prirodnim plinom.
Trenutno gotovo nikakav brod ne prolazi kroz Hormuški tjesnac, ključnu morsku rutu za transport nafte i plina, zbog straha od iranskog napada. Teheran je pokrenuo raketne napade i napade dronovima diljem regije te je postavio mine u strateški važnom tjesnacu kao odgovor na američko-izraelsku kampanju koja je započela 28. veljače.
Nedavno se pojavila i bojazan da bi zaraćene strane mogle sve više gađati vitalnu infrastrukturu za opskrbu vodom za stanovništvo u Iranu i zaljevskim državama, uključujući postrojenja za desalinizaciju.
U Bahreinu je prije nekoliko dana u iranskom napadu pogođen važan pogon za obradu vode. Također je bilo izvješća o napadu na postrojenje za desalinizaciju u Iranu.
Britanski vojni stručnjaci sa SAD-om razmatraju mogućnosti za otvaranje Hormuza
Britanski vojni stručnjaci surađuju sa Sjedinjenim Državama u nalaženju mogućnosti za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca.
Britanski stručnjaci su poslani u Središnje zapovjedništvo SAD-a, koje je odgovorno za američke vojne operacije na Bliskom istoku.
No, izvori iz britanskog ministarstva obrane naglasili su da je situacija u Hormuškom tjesnacu toliko opasna da mnoge nacije u ovom trenutku nisu spremne tamo poslati ratne brodove.
Američki predsjednik Donald Trump sugerirao je da bi, nakon što njegovi vojni napadi "dokrajče" Iran, problem osiguranja prolaza tjesnacem mogao prepustiti zemljama koje ovise o izvozu nafte i plina tim plovnim putem.
Britanski stručnjaci nastavljaju surađivati sa SAD-om kako bi se tjesnac mogao ponovno otvoriti jer nastavak blokade prijeti globalnom gospodarstvu.
Doministar ministarstva obrane nadležan za oružane snage Alistair Carns rekao je da je "godine 1987. kada se to posljednji put dogodilo, trebalo 30 ratnih brodova za pratnju u Hormuškom tjesnacu". "To vam daje samo primjer potrebnih resursa", napomenuo je.
Rekao je da je situacija sada još složenija, s iranskim arsenalom koji uključuje brze jurišne brodove, različite vrste mina, balističke rakete i bespilotne dronove u zraku, na moru i ispod površine mora.
"Rekao bih da ovo mora biti multinacionalno rješenje. Trenutno nismo ni blizu tome, ali rekao bih jednu stvar: postoji jedna stvar gora od suradnje sa saveznicima, a to je rad bez njih“, rekao je Carns.
Ministar obrane John Healey razgovarao je o situaciji s kolegama iz Francuske, Njemačke, Italije i Poljske u srijedu.
„Surađujemo sa saveznicima kako bismo ojačali regionalnu sigurnost i zaštitili britanske interese“, rekao je Healey.
Drugi visoki dužnosnik obrane rekao je da je situacija „nevjerojatno promjenjiva“ i da je „razina prijetnje takva da ne vidim mnogo nacija koje bi bile spremne usred te prijetnje tamo poslati ratne brodove“.
Ujedinjeno Kraljevstvo poslalo je razarač HMS Dragon kako bi pomogao u obrani Cipra od dronova i projektila, ali brod još nije stigao u istočni Mediteran.
Piloti Kraljevske mornarice i Kraljevskog ratnog zrakoplovstva letjeli su 650 sati u operacijama na Bliskom istoku, a britanske snage oborile su više od 40 dronova od početka krize.
U iranskom raketnom napadu ubijene tri Palestinke na Zapadnoj obali
Tri Palestinke ubijene su na okupiranoj Zapadnoj obali u iranskom raketnom napadu kasno u srijedu, priopćio je palestinski Crveni polumjesec.
Raketa je pogodila frizerski salon u gradu Beit Awwa, jugozapadno od Hebrona, izvijestila je službena novinska agencija Palestinske uprave WAFA. Šest žena je ranjeno, od kojih jedna teško.
To je prvi smrtonosni iranski napad na palestinskom području i prvi u kojem su ubijeni Palestinci od početka američko-izraelskog rata s Iranom.
Izraelska vojska izjavila je da su, po njenim informacijama, Palestinke poginule uslijed eksplozije kasetne municije, odnosno dijelova bojeve glave koja se raspada u sitne bombice koje se raspršuju na šire područje.
Izraelske zdravstvene službe objavile su u srijedu kasno navečer da je u iranskom raketnom napadu u središnjem dijelu Izraela stradao i jedan strani radnik.
Najmanje 14 ljudi ubijeno je u Izraelu otkako su Izrael i SAD pokrenuli napade na Iran krajem veljače, izazvavši regionalni sukob.
Iran svakodnevno raketama gađa Izrael, no do sada nije bilo izvješća o namjernom ciljanju palestinskih teritorija pod izraelskom okupacijom.
Većina Izraelaca ima pristup skloništima od bombi koja ih štite od kazetne municije i padajućeg ostatka, ali takva skloništa praktički ne postoje za Palestince na Zapadnoj obali.
Mnogi Palestinci oslanjaju se na zvuk sirena iz židovskih naselja ili susjednih gradova u Izraelu kao upozorenja na raketne napade.
Ulice na Zapadnoj obali bile su posljednjih dana pune jer mnoge palestinske obitelji kupuju slatkiše i poklone u iščekivanju Ramazanskog bajrama, završetka svetog mjeseca ramazana.
Što se događalo u zadnjih 24 sata?
Izrael je u srijedu objavio da je u noćnom napadu likvidirao iranskog ministra obavještajne službe Esmaila Khatiba. Objavljujući njegovo ubojstvo, koje je Iran kasnije i potvrdio, izraelski ministar obrane Israel Katz poručio je kako je dao ovlast vojsci da eliminira “bilo kojeg visokog iranskog dužnosnika” čim se za to ukaže prilika – bez potrebe za dodatnim odobrenjem.
Khatibova smrt dolazi nakon što je Iran u utorak potvrdio pogibiju Alija Larijanija, moćnog šefa sigurnosnog aparata i najvišeg iranskog dužnosnika ubijenog od smrti vrhovnog vođe Alija Hameneija prvog dana rata. Izrael je u međuvremenu likvidirao i čelnika Basija, ozloglašene iranske paravojne formacije. Teheran je odgovorio najavom “brzih udara” i “intenzivnih” napada na Izrael.
Cijene nafte na globalnim tržištima u srijedu su eksplodirale i dosegnule 110 dolara po barelu, nakon udara na energetsku infrastrukturu diljem Bliskog istoka. Brent je nakratko skočio na 110,90 dolara, dok je američka nafta dosegnula 99,78 dolara po barelu, nakon izvješća da je Iran gađao energetske objekte u državama Zaljeva.
Američki dužnosnik demantirao je da su SAD napale iranska plinska polja, tvrdeći da iza udara stoji Izrael. Demanti dolazi nakon što su iranski državni mediji optužili SAD i Izrael za napad na plinsko polje South Pars — najveće na svijetu — kao i na druge energetske objekte, što bi predstavljalo ozbiljnu eskalaciju.
Američka vojska u međuvremenu je objavila da je na iranske raketne položaje uz Hormuški tjesnac bacila navođene bombe namijenjene uništavanju ciljeva duboko pod zemljom. Analitičari smatraju da bi to mogao biti uvod u trotjednu kampanju čiji je cilj ponovno osigurati prolaz kroz tjesnac kojim inače prolazi petina svjetske nafte.
Ostavka u Washingtonu
Joe Kent, visoki obavještajni dužnosnik imenovan od strane Donalda Trumpa, iznenada je u utorak podnio ostavku zbog neslaganja s politikom administracije oko rata s Iranom. Trump je njegov odlazak nazvao “dobrom stvari”, ustvrdivši da je Kent bio “preslab po pitanju sigurnosti”. U razgovoru s američkim kontroverznim novinarom Tuckerom Carlsonom, Kent je rekao kako smatra da je Izrael uvukao SAD u sukob te snažno utječe na američku politiku na Bliskom istoku. Dodao je i da “nije bilo obavještajnih podataka” da Iran priprema “veliki iznenadni napad”.
Trump kritizira saveznike
Trump je poručio da bi SAD trebale preispitati članstvo u NATO-u, kritizirajući saveznike zbog izostanka pomoći u ratu i osiguravanju Hormuškog tjesnaca. Nekoliko američkih partnera odbilo je poslati ratne brodove za pratnju tankera, iako su Ujedinjeni Arapski Emirati signalizirali spremnost na suradnju.
Energetska infrastruktura u zemljama Perzijskog zaljeva pod teškim je napadima — u Kataru su izbili požari na ključnim postrojenjima, dok je Saudijska Arabija presretala zračne prijetnje — nakon upozorenja Iranske revolucionarne garde. Riječ je o ozbiljnoj eskalaciji u kojoj energetski sektor postaje izravna meta sukoba.
U srijedu rano ujutro nastavljeni su napadi dronovima i raketama u blizini američkog veleposlanstva u Bagdadu. Dan ranije mete su bile hotel, američki diplomatski objekt kod zračne luke i naftno polje na jugu Iraka. Odgovornost su preuzele proiranske milicije, tvrdeći da djeluju u ime Teherana.
Izrael je objavio da je u srijedu presretao novi val iranskih projektila, a u međuvremenu je pogođeno više gradova, uključujući Tel Aviv. Prema izraelskim hitnim službama, poginule su dvije osobe.
Međunarodna organizacija za atomsku energiju objavila je da je projektil pogodio područje nuklearne elektrane Bušer, no bez žrtava i bez štete na postrojenju uz obalu Perzijskog zaljeva. Nije navedeno tko stoji iza napada.
Nakon napada na plinsko postrojenje Ras Laffan, temelj katarskog gospodarstva, Doha je protjerala iranske vojne i sigurnosne atašee, dodatno zaoštrivši ionako napete odnose.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....