Nestabilna situacija u Izraelu i dugotrajan osjećaj nesigurnosti nakon napada 7. listopada 2023. i ratova koji su uslijedili potaknuli su sve veći broj Izraelaca da se okrenu Republici Cipar.
Za mnoge se obližnji otok iz mjesta za odmor i ulaganja pretvara u mjesto za trajno naseljavanje - a u nekim slučajevima i u „Plan B“ u slučaju pogoršanja situacije u Izraelu. Upravo su tako svoju odluku u razgovoru za Deutsche Welle opisali neki Izraelci, koji su željeli ostati anonimni.
„Želim imati Plan B u slučaju da situacija u Izraelu postane teža“, rekao je jedan Izraelac koji je nedavno kupio kuću u velikom stambenom kompleksu u ciparskom okrugu Limassol.
Drugi je ukazao na prednosti Cipra: „To je let od 40 minuta, isti krajolik, ista klima. Kao da ste u Izraelu, a da zapravo niste tamo.“
Treći je svoje preseljenje povezao s poslovanjem, rekavši da su mnoge izraelske tvrtke dio svojih poslova prenijele na Cipar, što im olakšava poslovanje sa članicama EU-a.
Stalni i povremeni novi stanovnici
Republika Cipar ima manje od milijun stanovnika. Prema procjenama koje navode izraelski mediji, najmanje 3.000 izraelskih obitelji sada trajno živi na tom otoku, a njihov se broj svake godine povećava za nekoliko stotina.
Izraelski mediji također govore o desecima tisuća Izraelaca koji su ondje kupili nekretnine. List Israel Hayom je izvijestio da oko 20.000 Izraelaca posjeduje nekretninu na Cipru, a da ondje ne živi tijekom cijele godine.
Podaci ciparskog katastra predstavljeni parlamentu pokazuju da je između 2021. i 2024. godine samo u obalnim okruzima Larnaca, Paphos i Limassol zabilježeno ukupno 3.851 prijenosa vlasništva na izraelske kupce.
Projekti iza kojih stoje Izraelci
No izraelski interes za Cipar ne ograničava se samo na stanove i kuće za odmor – tu su i zemljišta, turistički projekti i velike investicije. Jedan od najistaknutijih primjera je izraelska hotelska grupacija Fattal, čija se ulaganja na Cipru procjenjuju na stotine milijuna eura i uključuju hotele u Limassolu, Paphosu i Larnaci.
U Larnaci iza obnove povijesnog hotela Palm Beach također stoje ulagači povezani s Izraelom, što je investicija vrijedna više od 110 milijuna eura, kao i iza projekta Aqua Residences vrijednog približno 40 milijuna eura, koji predviđa izgradnju dva tornja od 15 katova uz samu obalu.
U okrugu Limassol izraelski ulagač planira ponovno oživjeti Trozenu, selo koje je desetljećima napušteno, obnovom oko 60 kuća i razvojem turističkih sadržaja, kampa i vinarije.
Projekt, smješten unutar zaštićenog područja Natura 2000, izazvao je protivljenje i istragu nadležnih tijela nakon što su neki radovi započeli bez potrebnih dozvola za planiranje i gradnju.
Znakovi sve trajnije prisutnosti
Istodobno se širi i ponuda namijenjena izraelskoj zajednici kao što su mjesta bogoslužja, tvrtke i usluge za Izraelce, primjerice restorani koji nude košer hranu. Uz prometnice se mogu vidjeti i oglasi i politički plakati na hebrejskom. Prošlog ljeta su se uz ciparske autoceste pojavili predizborni plakati za stranku Yashar Gadija Eisenkota, namijenjeni izraelskim biračima.
Možda najjasniji pokazatelj sve trajnije prirode izraelske prisutnosti je planirano otvaranje privatne židovske škole u blizini Limassola, za do 1.500 učenika.
Podsjeća na priljev ruskog kapitala nakon 2013.
Sve je to potaknulo političku raspravu o stranim ulaganjima i općenito vlasništvu nekretnina. Mnoge je to podsjetilo na iskustvo s golemim priljevom ruskog kapitala, koji se ubrzao nakon što je Cipar proširio svoj program stjecanja državljanstva na temelju ulaganja nakon financijske krize 2013. godine.
Neke od najoštrijih političkih kritika došle su od Stefanosa Stefanoua, glavnog tajnika Ciparske napredne stranke radnog naroda (AKEL), i Fidiasa Panayiotoua, zastupnika u Europskom parlamentu i čelnika stranke Izravna demokracija.
AKEL je glavna ciparska ljevičarska stranka i trenutačno je u oporbi. Stefanou je upozorio na nekontroliranu prodaju ciparskog zemljišta strancima, posebno se osvrćući na kupnje Izraelaca i ono što je opisao kao stvaranje zatvorenih stambenih zajednica s vlastitom infrastrukturom.
Panayiotou je otišao korak dalje, tvrdeći da „Izrael kupuje Cipar“ i upozoravajući da ciparsko gospodarstvo riskira postati pretjerano ovisno o izraelskom kapitalu.
Te su izjave izazvale oštru reakciju izraelske strane. Izraelski veleposlanik na Cipru Oren Anolik odbacio je tvrdnje o pretjeranom izraelskom utjecaju, tvrdeći da su tisuće Izraelaca koji žive i posluju na otoku postale dio njegovog društvenog i gospodarskog tkiva.
Također je upozorio da izdvajanje određene nacionalnosti i pozivanje na stereotipe o „stranoj gospodarskoj moći“ može poticati antisemitizam.
Vlada želi privući strana ulaganja
Ciparska vlada je privlačenje stranih ulaganja postavila kao ključni gospodarski prioritet, pri čemu je predsjednik Nikos Christodoulides više puta istaknuo cilj uspostave Cipra kao privlačnog odredišta za međunarodne ulagače.
Kada je riječ konkretno o izraelskim ulaganjima, izjava bivšeg ministra energetike i trgovine Georgea Papanastasioua pokazuje pristup vlade.
Govoreći 2025. godine, dok je još bio na dužnosti, Papanastasiou je rekao da je vlada sa zadovoljstvom primijetila da su „izraelski poslovni ljudi prisutni u mnogim sektorima ciparskog gospodarstva“, uključujući turizam, tehnologiju, energetiku, zdravstvo i nekretnine.
Rasprava u parlamentu
Rasprava je sada stigla i do parlamenta te se proširila na kupnje nekretnina državljana trećih zemalja općenito. Zastupnici razmatraju zakonodavne prijedloge dviju najvećih stranaka u zemlji, ljevičarskog AKEL-a i stranke desnog centra Demokratski skup (DISY), čiji je cilj uvesti ograničenja na kupnju zemljišta državljanima zemalja izvan EU-a.
Jedan od prijedloga podnio je zastupnik DISY-ja Nikos Georgiou. U razgovoru za DW rekao je da je „posljednjih godina kupovina zemljišta od strane stranih državljana dosegnula dosad neviđene razmjere“, što utječe na „demografski sastav, vrijednost zemljišta i, u nekim slučajevima, nacionalnu sigurnost“.
Georgiou je naglasio da njegov prijedlog „nije usmjeren protiv bilo koje zemlje ili njezinih građana“, dodajući da bi se rasprava trebala odvijati „bez širenja straha, bez retorike usmjerene protiv građana bilo koje treće zemlje“.
AKEL je podnio sličan zakonodavni prijedlog. U razgovoru za DW zastupnik AKEL-a Giorgos Koukoumas rekao je da je njegova stranka pokrenula pitanje masovne i nekontrolirane kupnje nekretnina od strane stranih državljana jer su one „jedan od čimbenika koji cijene nekretnina dovodi na takve razine da prosječnom Cipraninu postaje nemoguće kupiti ili čak unajmiti dom u urbanim središtima zemlje“.
Također je ukazao na zabrinutost, kako kaže, značajnog dijela ciparskog društva, konkretno u vezi s kupnjama Izraelaca.
Ta se zabrinutost, rekao je, „očito odnosi na stvarnost široko rasprostranjenih akvizicija velikih poduzeća i stjecanja velikih zemljišta od strane Izraelaca, uzastopnih izvješća izraelskih medija koji govore o stvaranju ‘drugog Izraela na Cipru‘, u kombinaciji s prisutnošću izraelskih obavještajnih službi na našem otoku i odnosima s Izraelom na područjima obrane i sigurnosti koje je ciparska vlada posljednjih godina unapređivala.“
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....