LJUDIMA PREKIPJELO

Izraelski kolaps koji prolazi u sjeni rata, voda dolazi do grla: ‘Netko će ovo morati platiti‘

Rat s Hamasom teško pogađa izraelsko gospodarstvo, ekonomisti predviđaju oštro smanjenje gospodarskih aktivnosti i velike deficite

Zatvorene radnje u Izraelu

 Mamoun Wazwaz/Afp/Profimedia/Mamoun Wazwaz/afp/profimedia

Prije nego što je izbio rat između Izraela i Hamasa, pivovara Jeremyja Welfelda u izraelskom gradu Emek Hefer proizvodila je 50.000 litara piva mjesečno, dok je njegovih 14 restorana diljem zemlje svaki dan privlačilo tisuće gostiju. U dva tjedna, od izbijanja sukoba, Welfeldovi poslovi su stali. Pivovara nije proizvela ništa, zatvoreno je 12 od njegovih 14 restorana, a u jedan od dva koja su ostala otvorena u četvrtak je za vrijeme ručka ušlo je tek pet ljudi. “U normalnom danu bude između 50 i 150 ljudi... Ne mogu si priuštiti režijske troškove", rekao je. "Nisam siguran kako će se ovo točno odigrati. To bi doista mogla biti posljednja kap koja bi mogla srušiti tvrtku".

I dok se zemlja još oporavlja od najsmrtonosnijeg napada na svoj teritorij, trgovina u radnjama na polupraznim ulicama je propala. Rat je pogodio zemlju čije je gospodarstvo napredovalo, unatoč desetljećima sukoba s Palestincima, dok su okupirana Zapadna obala i opkoljena Gaza već dugo pogođeni siromaštvom i nezaposlenošću.

Šok od Hamasovog napada 7. listopada prisilio je izraelske kafiće i restorane na zatvaranje, a stotine letova su otkazani. Rekordna mobilizacija vojnih rezervista - dignuto ih je oko 360.000 - ostavila je tvrtke koje još uvijek rade bez osoblja. Rakete palestinskih militanata u Gazi - i rastuće napetosti s militantima Hezbollaha u Libanonu, koje podržava Iran - pokrenule su evakuaciju velikih područja na sjevernim i južnim granicama. Rat je izbio nakon što su pripadnici palestinske militantne skupine Hamas, probili sigurnosne barijere oko Gaze kako bi pokrenuli višestruki napad u južnom Izraelu tijekom kojeg je ubijeno više od 1400 ljudi, prema izraelskim dužnosnicima.

Izrael je odgovorio bombardiranjem Gaze i isključivanjem vode, goriva i struje u Pojasu Gaze, zbog čega su dužnosnici Ujedinjenih naroda upozorili da će u enklavi doći do katastrofalne humanitarne krize. U izraelskom napadu na Gazu, koju kontrolira Hamas, ubijena je 4.651 osoba, prema palestinskim vlastima. Također su se pojavila strahovanja da će rat prerasti u širi sukob.

Sve se otkazuje

Rat i regionalne napetosti odmah su ostavile traga na izraelskim tržištima, dionički indeks blue chip kompanija TA-35 pao je za devet posto, a izraelska valuta, šekel, pao je ispod četiri za dolar jer ulagači računaju na produljeni sukob s velikim ekonomskim troškovima, piše Financial Times. Također, skočila je i cijena osiguranja izraelskog državnog duga.

Guy Beit-Or, glavni ekonomist investicijske kuće Psagot, smatra da bi posljedice mogle biti gore od jednomjesečnog oružanog sukoba Izraela s Hezbollahom 2006. godine - jednog od njegovih najvećih nedavnih ratova - te da bi se gospodarski učinak mogao smanjiti za čak 2 ili 3 posto između trećeg i četvrtog kvartala. "Pred nama je duga operacija koja će uzeti ozbiljan danak u izraelskom gospodarstvu", rekao je on. "Ljudi otkazuju praznike, zabave, događanja. Ljudi ostaju kod kuće. Djeca su kod kuće, pa mnogi ljudi ne mogu raditi", dodaje. K tome, škole diljem Izraela prešle su na učenje na daljinu.

U uslužnom sektoru napetosti su akutne. U normalnom tjednu, taksistkinja Nina Mizrahi iz sjevernog Izraela, obavi 20 do 40 vožnji dnevno. U proteklom tjednu imala je prosječno jedan. "Nema posla", kaže ona. "Stvarno ne znam kako će male tvrtke".

image

Zatvorene radnje na Zapadnoj obali/Ilustracija

Ahmad Tayem/Zuma Press/Profimedia/Ahmad Tayem/zuma Press/profimedia

Stradao je i turizam, i to upravo kada počinje tradicionalna sezona listopad-prosinac. Ganit Peleg, predsjednica Izraelske udruge turističkih vodiča, kaže da su neka putovanja otkazana za čak dvije godine, zbog straha da bi osvetnička invazija na Gazu mogla prerasti u regionalni požar. "Svakodnevno smo bilježili otkaze", kaže ona, dodavši da kolaps poslovanja podsjeća na ono što se događalo tijekom pandemije. "Upravo smo se oporavili od covida i evo nas opet".

U područjima južnog Izraela oko Gaze, koja su podnijela najveći teret Hamasovog napada, znakovi ekonomskih posljedica su posvuda. Prije rata, Sderot je bio grad od 30.000 ljudi, a do ovog tjedna postao je grad duhova s više od 90 posto evakuiranog stanovništva i zatvorenim trgovinama, a na semaforima na raskrižjima stalno trepće narančasto svjetlo.

Kako je razmjer posljedica postajao jasniji, zahtjevi za državnom pomoći su rasli. U četvrtak je ministar financija Bezalel Smotrich najavio plan pomoći tvrtkama čiji su prihodi pogođeni da pokriju svoje fiksne troškove, kao i financijsku pomoć za radnike koji ne mogu doći na posao. Središnja banka također je uskočila, najavivši prošli tjedan da će prodati do 30 milijardi dolara dolarskih rezervi kako bi poduprla šekel. Smotrich je rekao da bi, kao rezultat planova pomoći, vladin deficit ove godine mogao narasti na 3,5 posto, umjesto 1,1 posto koliko je bilo planirano. Ekonomisti iduće godine predviđaju puno veći manjak.

Loši temelji za rat

Ali Rafi Gozlan, glavni ekonomist u IBI Investment House, rekao je da, s omjerom duga i nacionalnog proizvoda na nižoj razini od oko 60 posto i središnjom bankom koja raspolaže s oko 200 milijardi dolara deviznih rezervi, Izrael ide u rat na lošijim temeljima nego u prethodnim sukobima. "Ovaj put je sasvim drugačije. To omogućuje i Banci Izraela i vladi financiranje potrebnog proračunskog deficita koji će se prilično naglo povećati", rekao je on. "Vidjet ćemo priličnu štetu u aktivnostima, ali to ima veze s duljinom i dubinom vojne operacije".

Iako je Izrael vodio više ratova u svojoj 75-godišnjoj povijesti, njegovo se gospodarstvo uvijek oporavljalo. Erel Margalit, osnivač tvrtke rizičnog kapitala Jerusalem Venture Partners, rekao je da se, iako su ulagači postavljali mnogo pitanja o sukobu, poslovi još uvijek sklapaju u snažnom tehnološkom sektoru, koji je bio dovoljno robustan da se nosi s tim. "Izgradili smo industriju visoke tehnologije tijekom sigurnosnih izazova", rekao je on.

Jon Medved, izvršni direktor OurCrowda, sredstva masovnog financiranja sa sjedištem u Jeruzalemu, također je rekao da očekuje da će se gospodarstvo oporaviti. "Ono što je bizarno je koliko je to postalo normalno", rekao je. “Ljudi shvaćaju da rizik postoji posvuda. Samo je pitanje ublažiti ga".

Čak i usred previranja, neki radnici u sektoru visoke tehnologije vraćaju se na posao. "Ljudi će se morati vratiti - koliko god ludo bilo ono što ću reći - u neku normalu", rekao je Ariel Cohen, izvršni direktor start-upa Navan, koji se bavi korporativnom potrošnjom. "Povratak na posao zapravo je jako važan. Netko će morati platiti ovaj rat".

Welfeld s početka priče, međutim, oprezniji je. Za sada ide dan po dan. "Nadam se da ćemo se idući tjedan možda vratiti (i otvoriti neke od naših restorana) s temeljnom ekipom i vidjeti što će se dogoditi", rekao je. “Ali to je komplicirano. Doista je komplicirano. Zato što imam osjećaj da će ovaj mali show u kojoj se nalazimo trajati neko vrijeme".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. ožujak 2024 19:47