Izvjestitelj Europskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Paulo Rangel izjavio je u četvrtak da nije moguće zamisliti tu zemlju bez da se u obzir uzimaju konstitutivni narodi i njihova uloga u provođenju izbornih i ustavnih reformi unatoč iako se ta formulacija nije našla u Rezoluciji koju je parlament usvojio.
"Nije moguće provoditi reforme niti napredovati bez uzimanja u obzir konstitutivnih naroda. Dakle, to je nešto o čemu moramo biti vrlo jasni jer ponekad vidim da ljudi čitaju Rezoluciju kao da možemo ići naprijed bez elemenata tri konstitutivna naroda. To neće uspjeti", rekao je Rangel u intervju za televiziju Hayatt iz BiH.
U nedavnoj Rezoluciji Europskog parlamenta o BiH zbog protivljenja zastupnika stranaka lijevih, zelenih i librala većinom glasova nije prihvaćen amandman o konstitutivnim narodima što je sastavni dio Ustava iz Daytonskog mirovnog sporazuma kojega je na prijedlog hrvatskih eurozastupnika uložio upravo Rangel.
Ovaj portugalski zastupnik u Europskom parlamentu pri tome se ogradio od tvrdnje kako usvojena Rezolucija zagovara građansko načelo političkog predstavljanja, što je u svojoj interpretaciji naveo član BiH Predsjedništva Željko Komšić koji je rekao kako se radi o porazu Hrvatske i HDZ-a BiH ususret važnih reformi Ustava i Izbornog zakona.
"Moramo motivirati lidere tih konstitutivnih naroda da se postigne konsenzus kako bi se izvršila reforma izbornog i ustavnog zakona, pravosudnog sustava, reforma mehanizama za borbu protiv korupcije. To je bogatstvo BiH. BiH je tako posebna i veoma sliči na Europu jer imate različite konstitutivne narode", pojasnio je Rangel.
Po njegovu tumačenju Rezolucijom Europskog parlamenta je "zaštićena vitalna vizija Hrvata, kao i Bošnjaka, i Srba".
Dodao je kako se pri izmjeni Izbornog zakona moraju provesti ne samo presude Europskog suda, nego i Ustavnog suda BiH.
Vodeći politički predstavnici u BiH trebali bi od nedjelje nastaviti razgovore o izbornim reformama s visokim američkim i europskim diplomatama. Američko veleposlanstvo u BiH najavilo je dolazak posebnog predstavnika za Zapadni
Balkan Matthewa Palmera koji bi zajedno s predstavnicima administracije EU iz Bruxellesa trebao susresti s više dužnosnika i političara, među kojima su i čelnici najveće hrvatske i bošnjačke stranke, HDZ-a BiH Draganom Čovićem i Bakirom Izetbegovićem. Oni su prošle godine uz posredovanje više zapadnih diplomata potpisali sporazum o izmjenama Izbornog zakona koji međutim do sada nije proveden.