Znanstvenik Sveučilišnog koledža u Londonu, profesor Francois Balloux s tamošnjeg Instituta za genetiku, u velikom intervjuu za The Observer govorio je o opasnostima novih sojeva koronavirusa, psihosomatskoj naravi dugog covida te iznio procjene kada bi covid kriza mogla završiti.
Njegov znanstveni rad fokusira se na rekonstruiranje izbijanja bolesti i epidemija. S kolegicom dr. Lucy van Dorp vodio je prvi veliki projekt sekvenciranja genoma Sars-CoV2. Tijekom pandemije istaknuo se kao cijenjeni znanstvenik, koji se na Twitteru predstavljao kao "militantni korona centrist".
Na pitanje jesu li nove varijante virusa i dalje glavna prijetnja izlasku iz pandemije odgovara:
- Nismo imali novi soj već neko vrijeme. Četiri zabrinjavajuće varijante su se pojavile u drugoj polovici 2020. godine i važno je imati na umu da se virusi cijelo vrijeme razvijaju nekakvim redovitim tempom. Međutim, s alfom se dogodilo nešto neočekivano; došlo je do naglog nakupljanja mutacija. Jedini razuman zaključak je da je alfa nastala kao infekcija imunokompromitirane osobe ili nekoga tko je bio zaražen dulji vremenski period. Ostale tri zabrinjavajuće varijante (beta, gama i delta) pojavile su se postupnim nakupljanjem mutacija, rekao je.
Ističe kako je jako teško predvidjeti šok kakav je bila alfa, odnosno britanski soj. Vrlo je jednostavno predvidjeti da će se mutacije i dalje pojavljivati i da će se virus postupno prenositi, a cjepiva će s vremenom postati manje učinkovita, poručio je.
Zamoljen je da komentira navod iz izvješća britanskog SAGE-a (Znanstvena savjetodavna skupina za izvanredna stanja tamošnje vlade) da bi se mogla pojaviti izrazito smrtonosna varijanta, dok drugi znanstvenici umiruju govoreći da je virus dosegnuo svoj potencijal te da će, ako se nastavi prenositi, da će izgubiti sposobnost suživota s domaćinom.
- Jako je važno uravnotežiti zastrašujuća predviđanja s vjerojatnošću ostvarenja. Vjerojatnost da će se pojaviti virus 50 puta smrtonosniji od trenutnoga je iznimno nevjerojatna. Kažem to jer imamo 200 respiratornih virusa u cirkulaciji i većina nas se redovito inficira. Nikada nismo vidjeli takvu naglu promjenu u mortalitetu. Ne kažem da je nemoguće, ali imate veće šanse osvojiti na lotu više puta nego da se to dogodi, rekao je.
- Kada su se pojavile varijante alfa i delta, očito su bile dobitne kombinacije mutacija za virus, iako znamo da se do sada nije pojavila nijedna druga prenosiva virusna linija unatoč milijunima infekcija i stalnom priljevu mutacija, rekao je.
Govorio je i o zabrinutosti vezanoj za mutaciju koja omogućuje virusu da 'pobjegne' cjepivu.
- Sekvencionirano je više od dva milijuna uzoraka virusa, a vjerojatno smo već vidjeli sve mutacije koje su tehnički moguće. Iz naših zapažanja znamo da se bijeg od cjepiva neće pojaviti nakon jedne ili dviju mutacija. Bit će potrebno nakupljanje koje dovodi do prave kombinacije. Neće se dogoditi da će jedan dan svi biti zaštićeni a sljedećega će svi biti ranjivi. Imat ćemo vremena za ažuriranje cjepiva, rekao je.
Istaknuo je da cjepiva, čak i kada im virus uspije 'pobjeći', neće poništiti zaštitu od teških bolesti i smrti koja pruža cjepivo i prethodna infekcija.
Na pitanje što s cijepljenjem tinejdžera odgovorio je:
- To je majka svih pitanja. Postoje ljudi koji jako strastveno gledaju na tu problematiku s obiju strana. S obzirom na dostupne podatke, a nije cijepljeno puno tinejdžera, mislim da je JCVI (Zajednički odbor za cijepljenje i imunizaciju britanske vlade) vjerojatno bio u pravu kada je iz mjera opreza najprije preporučio cijepljenje za starije od 18 godina. Kako su imali više dostupnih podataka, preporučili su cijepljenje i za starije od 16 godina. Postoji problem s mogućom upalom srca kod mlađih muškaraca koji su primili mRNA cjepivo. Jedno od mogućih rješenja bi bilo da se tinejdžerima da samo jedna doza jer je većina nuspojava zabilježena nakon druge doze. Međutim, strategija jedne doze još nije testirana niti odobrena.
Komentirao je vlastitu tvrdnju da je nemali broj slučajeva tzv. dugog covida zapravo psihosomatske naravi.
- Znamo da infekcije poput covida dovode do postvirusnih sindroma. Riskiram da zazvučim neosjetljivo, ali iznenadilo bi me da ne postoji veza između težine bolesti i ozbiljnosti naknadnih simptoma. Poput tuberkuloze i gripe, za očekivati je da će se ljudi koji su imali teški oblik covida dugo oporavljati. A ponekad se osoba nikada ne oporavi do kraja, rekao je.
- Situacija je složenija s blažom infekcijom. Postvirusni simptomi su mogući, ali čini se malo vjerojatnim da se to događa često. Po svoj prilici, neki su slučajevi psihosomatske prirode. Iako to ne čini patnju manje stvarnom za one koji su pogođeni. Sve bolesti su stvarne, bez obzira na njihov uzrok, pojasnio je Balloux.
- Zdravlje i bolest imaju i psihičku komponentu. Samo strah od toga da nam se nešto loše dogodi može utjecati na to da se osjećamo loše. Izvanredan primjer za to je 30% ljudi koji su bili uključeni u skupinu za ispitivanje cjepiva Pfizer. Prijavili su glavobolju i umor unatoč tomu što nisu primili cjepivo, rekao je.
Govorio je i o vlastitom iskustvu s covidom i kako je ono utjecalo na njegove stavove.
- Trudim se isključiti vlastito iskustvo kada razmišljam o pitanjima javnog zdravstva. Ja bih se vjerojatno ubrojio u pacijente s dugim covidom jer mi se šest mjeseci od obolijevanja još nije u potpunosti vratilo osjetilo mirisa i okusa. Želim ovo naglasiti: ako imate ozbiljnu infekciju, ne očekujte nužno da ćete se vratiti u kondiciju za tri mjeseca.
U opisu njegova Twitter profila stoji da je "militantni korona centrist".
- Pandemija od samog početka ima polarizirajući efekt. Jedni ljudi su mislili da je treba prigrliti stoički bez uplitanja, a drugi su mislili da se treba boriti da iskorijenimo virus u potpunosti. Te dvije skupine se bore već 16 mjeseci i prilično je toksično. Obje skupine su prilično ekstremne i nerealne. Uvijek sam mislio da bi vrlo pažljivo uvedene mjere mogle pandemiju držati pod kontrolom dok ne stigne cjepivo. Tome su se približile samo neke zemlje, poput Singapura, Norveške i Danske, izjavio je.
Govorio je i o tome kako se promijenio status znanstvenika tijekom pandemije.
- Prije pandemije, znanstvenike su rijetko ikada pitali za bilo što, ili su nas slušali na pristojan i pomalo dosadan način. Sada se ljudi hvataju za riječi znanstvenika, što može kod njih otežati promjenu mišljenja. Mali je broj znanstvenika koji je promijenio stavove o covidu, a i kada se to dogodi, nisu dobro prihvaćeni. Što se tiče znanstvenika koji se pojavljuju u medijima, masa njihovih adoranata očekuje od njih da to ne čine.
Komentirao je predviđanja epidemiologa Neila Fergusona da bi Britanija nakon ublažavanja restrikcija 19. srpnja mogla imati 100.000 slučajeva dnevno, što je kasnije sam opovrgnuo, priznavši da je pretjerao nakon što je vidio da se brojevi zaraženih zapravo smanjuju.
- Poznajem Neila, bio mi je šef pet godina. Njegova su predviđanja bila prilično pesimistična, ali on je sklon pesimizmu, a to nije kritika. Ako ste na poziciji autoriteta koji savjetuje vladu, doista želite griješiti s mjerom opreza.
Objasnio je izraz "znanstveni populizam".
- Kako je pandemija napredovala, raspoloženje javnosti je postajalo mračnije i ispunjavalo se strahom i to je stvorilo tržište za sumornu budućnost. To je loše u jednakoj mjeri kao i učinci superoptimizma na početku - "ostanite kod kuće dva tjedna, to je blaga bolest, nosite masku i sve će biti gotovo". Tako sam nekako ja zauzeo tržište centrističkog stava oko korone, da ne bih bio sustavno optimističan ili pesimističan i da jasno dam do znanja da postoje velike neizvjesnosti.
Na kraju je zamoljen da komentira vlastitu procjenu da će pandemija završiti do sredine ili krajem 2021. godine.
- Rekao bih da je pandemija gotova kada covid-19 više ne bude uzrokovao značajno veću smrtnost od ostalih respiratornih virusa u cirkulaciji. To će se prvo dogoditi na mjestima poput Velike Britanije koja je imala privilegiju s nabavkom cjepiva i visoku procijepljenost. Očekujem kraj pandemije najkasnije početkom iduće godine, rekao je.