Plaža Jalë, 300 metara duga pješčana plaža u istoimenom selu u općini Vlorë na jugoistoku Albanije, nekoć je bila skriveni dragulj – spokojno utočište za sve koji su tražili mirno ljetovanje. No, to su vremena prošla.
Danas je teško pronaći slobodno parkirno mjesto u blizini plaže, ležaljke za sunčanje koštaju 10 eura, a građevinski strojevi već najavljuju da će Jalë uskoro postati jedno od odredišta koja pohode svjetske elite. Porast popularnosti plaže prate i rastući broj turista u Albaniji, koji je uslijedio nakon što je zemlja postala prepoznatljiva na globalnoj turističkoj karti. Politico navodi da uz reputaciju koju zemlja sada uživa, dolaze i novi problemi.
Dok je ostatak svijeta bio u lockdownu zbog pandemije Covida-19, Albanija je u srpnju 2020. otvorila svoja vrata posjetiteljima. Turisti, željni promjena, brzo su odgovorili na poziv — više od 5,6 milijuna ljudi posjetilo je zemlju 2021. godine, što je povećanje od čak 114 posto u odnosu na 2020.
No, nije samo otvaranje granica privuklo turiste. Druga europska odredišta, poput Italije, Španjolske i Portugala, postajala su sve skuplja, dok je Albanija nudila prirodu i svjetske plaže po znatno nižim cijenama. U kolovozu 2020. godine noćenje u hotelu uz obalu s doručkom moglo se naći već od 30 eura, dok su ležaljke na plaži stajale od 3 eura.
Povećanje popularnosti Albanije nije samo posljedica otvorenih granica — društvene mreže dodatno su ubrzale porast interesa. Do 2024. godine Albanija je zabilježila više od 3,8 milijuna objava na Instagramu, s više od 106 milijardi pregleda, čime je sustigla dugo etablirane destinacije poput Italije i Grčke.
„Albanija također živi u ljudskim umovima kao ‘divlja i slobodna, nešto što ne možete naći u Europi’“, rekla je Denada Jushi, albanska novinarka koja je pratila uspon zemlje kao turističke destinacije.
Iz godine u godinu broj turista raste — 2023. godine Albaniju je posjetilo rekordnih 10 milijuna ljudi, dok je u 2024. ta brojka narasla na 11,7 milijuna. Ove godine, vlada očekuje više od 15 milijuna posjetitelja, što je nevjerojatan broj za zemlju s populacijom od samo 2,7 milijuna.
Turizam sada čini oko 8 posto bruto domaćeg proizvoda Albanije, stvarajući desetke tisuća novih radnih mjesta. Posjetitelji dolaze najviše iz Njemačke, Italije, Poljske i Francuske, a lokalni mediji navode da Albanija nudi jedinstvenu priliku za istraživanje planina i plaža u samo jednom danu — prednost koju nemaju veće europske destinacije.
Albanija nastoji postati vrhunska turistička destinacija, pa su vladini službenici uveli porezne olakšice za međunarodne hotelske lance. Hoteli s četiri ili pet zvjezdica oslobođeni su poreza na dobit u trajanju od 10 godina, što je privuklo investicije poznatih brendova poput Marriott, Meliá i Radisson. Uz to, Jared Kushner, zet američkog predsjednika Donalda Trumpa, planira transformirati albanski otok u luksuzno odmaralište. Ova inicijativa, koja je pokrenuta 2019. i produljena do 2027., usmjerena je na podizanje standarda turizma, piše Politico.
Međutim, projekt nije prošao bez kritika. Kritičari upozoravaju da Albanija nema dovoljno prostora na plažama za veliki broj turista koje bi luksuzni resorti mogli privući. Također, ekološki aktivisti i lokalni stanovnici negoduju zbog utjecaja na prirodu, uključujući izgradnju Zračne luke Vlora, koja je blizu zaštićenog područja, te preusmjeravanje voda iz unutrašnjosti prema obali kako bi se zadovoljile potrebe za vodom u turističkim naseljima.
Alfred Lela, glasnogovornik oporbe, kritizira da je “pohlepa zamijenila razuman plan” i da se uništava priroda. I dok se u Albaniji i dalje mogu pronaći manje razvijena područja, posjetitelji koji su nekada uživali u jeftinim putovanjima sada se suočavaju s većim troškovima. Prosječna potrošnja turista porasla je za 20 posto u 2024. godini, dosegnuvši 5 milijardi eura.
Uz rastuće cijene, zagađenje postaje ozbiljan problem. Aktivisti i turisti prijavljuju smeće na obalama i cestama, dok Arben Kola, turistički vodič i ekologist, ističe da nijedna općina ne uspijeva održati čistoću ili uvesti sustav recikliranja.
Albanija, koja je nekoć bila poznata po prirodi, kampiranju i opuštenom turizmu, sada se suočava s izazovima održivosti. „Sad je poput Monaka. Nema prostora za lokalce“, zaključuje Denada Jushi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....