Slovenski premijer Janez Janša prisjetio se u srijedu stare parole o Sloveniji kao potencijalnoj "balkanskoj" Švicarskoj, iz vremena kasnih 80-ih prošloga stoljeća, priznajući da je njegova država još daleko od modela švicarske ekonomije i njezina blagostanja.
Pozdravljajući Guyja Parmelina, predsjednika Švicarske, ujedno i njezina ministra za gospodarstvo, naobrazbu i istraživanje, Janša je zahvalio za švicarske investicije, rekavši da su dosegnule tri milijarde eura, osobito u farmaceutici, a nostalgično se prisjetio i želje Slovenaca da nakon stjecanja samostalnosti žive kao Švicarci.
"Ove godine slavimo jubilej državnosti, 30 godina nakon što je 90 posto stanovnika glasovalo za nezavisnost. Tad je bila popularna uzrečica da želimo živjeti kao u Švicarskoj, krenuti u bolju budućnost od tadašnje sadašnjosti", prisjetio se starih vremena slovenski premijer, pozdravljajući visoko izaslanstvo iz Švicarske, dodavši da se ti "snovi" o Švicarskoj u Sloveniji nisu ostvarili.
"Još nismo ostvarili taj san, ali radujemo se suradnji naših država i znamo kakvi su naši ciljevi", rekao je Janša, dodavši kako se Slovenci dive Švicarskoj kao "stabilnoj staroj demokraciji".
Demokracija u Švicarskoj djeluje kao dokaz da se demokratske procese može voditi tako da to koristi napretku i stabilnosti te sigurnosti ljudi i njihova osjećaja da sudjeluju u odlukama i kreiraju svoju budućnost, rekao je Janša.
Parmelin je jedan od više stranih dužnosnika koji su ili će ovih tjedana posjetiti Sloveniju, pred njezino preuzimanje rotacijskog predsjedništva Vijećem EU u drugoj polovici godine i pred njezin državni praznik, Dan državnosti 25. lipnja, kojim se obilježava 30. obljetnica samostalnosti.
Slovenskog premijera lijeva oporba optužuje da u politički sustav uvodi populizam i autokratske modele s istoka Europe, a udaljava se od liberalno-demokratskog modela zapadne Europe, dok Janša oporbenjake naziva ekstremistima koji "izvozom" takvih optužbi u međunarodni prostor žele srušiti vladu i destabilizirati državu.
Predsjednik Borut Pahor pak miri vladu i opoziciju, zasad neuspješno traži smirivanje žestoke retorike i političku suradnju, ali smatra da u Sloveniji nema "političke krize" jer sve institucije u zemlji funkcioniraju.
Osim zelenih pašnjaka, glacijalnih jezera i alpskih vrhova, Sloveniju i Švicarsku povezivalo se i po čestim referendumima, no taj je prostor narodnog odlučivanja o važnim temama u Sloveniji prije nekoliko godina sužen. Tako se više ne mogu raspisivati referendumi na kojima bi se građane pitalo jesu li ili ne za rješenja koja su zapisana u ustavu kao zajamčena ljudska prava ili o zakonima koji se odnose na državne financije i proračun, a da bi referendumski ishod bio valjan, mora mu pristupiti najmanje 40 posto registriranih birača.
Doduše, predsjednik slovenskog parlamenta Igor Zorčič, donedavni Janšin koalicijski partner, a sad jedan od njegovih kritičara, tvrdi da institut referenduma treba reformirati i omogućiti glasanje na daljinu, sad u eri digitalizacije, kad je to uz autorizaciju potpisa mnogo lakše izvesti.
Prvi sljedeći referendum, ali po starom modelu, održat će se u Sloveniji u nedjelju 11. srpnja, a tiče se novog zakona o vodama koji je kroz parlament progurala Janšina vladajuća većina.
Oporba je pozvala birače da glasuju protiv zakona jer smatra da neke njegove odredbe potencijalno ugrožavaju rijeke, jezera i morsku obalu jer bi se dopustila gradnja manje infrastrukture na područjima koje su javno dobro ili osiguravaju čistu pitku vodu.
Oporba, nakon neuspjelih pokušaja izglasavanja nepovjerenja vladi u parlamentu te poziva Janši da podnese ostavku putem javnih prosvjeda, sad i "referendum o čistoj vodi" nastoji pretvoriti u izjašnjavanje protiv vlade, odnosno demonstraciju protiv Janše i njegova stila vladanja.