Hipersonično oružje, krstareće rakete dugog dometa i rekordni vojni proračun koji će srušiti povijesnu gornju granicu potrošnje - nakon desetljeća ležanja u pritaji. Japan se aktivno priprema za mogućnost rata.
Iako su još uvijek ograničena ustavom - naslijeđem poraza nacije u Drugom svjetskom ratu - ulaganja u japansku vojsku tiho su se povećavala od 2015., ali su se uvijek i držala neslužbene granice od 1 posto BDP-a.
No, to je vrijeme gotovo. Ruska invazija na Ukrajinu i kineske vojne vježbe bez presedana oko Tajvana u Tokiju stvaraju osjećaj da bi se veliki sukob na japanskom pragu mogao dogoditi svakog trenutka - a Japan mora biti spreman, piše Telegraph.
"Kina pokušava silom promijeniti status quo u regiji i sada surađuje s ruskom vojskom", rekao je Fumio Ohta, umirovljeni admiral Japanskih pomorskih obrambenih snaga i bivši načelnik Glavnog stožera obavještajnih službi. "U međuvremenu, Sjeverna Koreja nastavlja s lansiranjem balističkih projektila i očekuje se da će u nadolazećim tjednima izvesti još jedan nuklearni test. S obzirom na okolnosti, jedino je razumno da Japan odgovori na ove izazove povećanjem svoje potrošnje za obranu", dodao je.
Ministarstvo obrane ovog je tjedna zatražilo rekordnih 5,6 bilijuna jena (gotovo 40 milijardi eura) u proračunu za iduću godinu, u odnosu na 5,45 bilijuna jena godinu prije. Očekuje se da će ta brojka dodatno narasti na 6,5 trilijuna jena kada se kasnije ove godine uključe brojne dodatne nabave, što bi bilo otprilike 1,2 posto BDP-a.
Među opremom, na popisu želja ministarstva, nalaze se domaće razvijene krstareće rakete s povećanim dometom većim od 1000 kilometara. Mogle bi dosegnuti Kinu ili Sjevernu Koreju s broda ili borbenog zrakoplova, što je jasan pomak prema poboljšanju sposobnosti prvog napada i radikalan odmak od prethodnog, isključivo obrambenog stava.
Ostali zahtjevi uključuju dva nova razarača opremljena protubalističkim raketnim sustavom Aegis, balističkim projektilima velike brzine i hipersoničnim oružjem.
"U ovom trenutku postoji značajna neravnoteža u raketnim sposobnostima između Japana i Kine, pa čak i Sjeverne Koreje", rekao je admiral Ohta. “Kina ima više od 1.000 balističkih projektila s dometom da dosegnu Japan, a postoje procjene da Sjeverna Koreja ima približno isti broj. Japan nema balističkih projektila. Moramo razviti sposobnost samostalnog napada i hipersonično streljivo kako bismo se mogli obraniti."
Od poraza Japana 1945., različite vlade dale su sve od sebe kako bi ograničile potrošnju na obranu, oslanjajući se umjesto toga na sigurnosni aranžman sa SAD-om koji jamči sigurnost nacije.
Ali promjenjiva geopolitička situacija drastično mijenja perspektivu javnog mnijenja u ovoj zemlji.
Novi japanski premijer Fumio Kishida obećao je "temeljno ojačati" obrambene sposobnosti nacije, a posljednjih dana opetovano izjavljuje da "Ukrajina danas može biti istočna Azija sutra".
Opisao je sigurnost u istočnoj Aziji kao "krhku" nakon ruske invazije na Ukrajinu i obećao "znatno" povećanje potrošnje kako bi pripremio Japan za regionalni sukob.
Nove smjernice koje je vlada usvojila u lipnju pozivaju Tokio da udvostruči potrošnju svojih oružanih snaga "unutar pet godina" i dostigne cilj NATO-a od 2 posto BDP-a u roku od 10 godina.
Inače, pet godina se smatra vremenskim okvirom u kojem će vjerojatno doći do kineske invazije na Tajvan.
"Xi Jinpingu mnogo znači 2027. godina jer će biti ponovno izabran kasnije ove godine i taj će mandat završiti 2027. On želi da reintegracija Tajvana u Kinu bude njegova ostavština", rekao je admiral Ohta. "Taj je period pred nama..."