Odluka Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Valentina Inzka da zabrani negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca u BiH izazvala je brojne reakcije, od odobravanja do kritike i negiranja.
Nakon detaljne analize Inzkove odluke, otvara se pitanje je li Inzko ipak ostavio prostor zbog kojeg će pojedinci koji niječu genocid izbjeći zatvorske ćelije, piše Klix.ba.
Inzko je, podsjetimo, odlučio uvesti zabrane kroz izmjene Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine. Članak koji se tiče zabrane negiranja genocida glasi ovako:
- Tko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Upravo ovaj posljednji dio, koji glasi "i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju" zbunio je neke građane i analitičare, piše Klix.ba. Pitaju se znači li to da je svako negiranje genocida zabranjeno. Takva odredba naime može zakomplicirati sudske postupke.
Konkrentno, zadatak tužitelja koji će voditi neki predmet bit će da dokaže ne samo da je netko negirao genocid, već i da je time poticao na mržnju ili nasilje. To može otvoriti mogućnost individualnog tumačenja ovog zakona među tužiteljima i sucima, poručuju.
Primjerice, pojedini tužitelji i suci, pogotovo oni iz redova srpskog naroda, koji eventualno dobiju takve slučajeve, moći će zauzeti stav da netko negiranjem genocida ne potiče na mržnju ili nasilje i donijeti oslobađajuću presudu.
Klix.ba podsjeća da bi moglo biti slučajeva u kojima će političari ili drugi građani iz Republike Srpske negirati genocid, ali u istoj izjavi pozivati na mir, pomirenje, suživot, borbu protiv mržnje i nasilja.
Stručnjaci s kojima su novinari portala Klix.ba razgovarali slažu se sa stavom da je nemoguće negirati genocid, a da se pritom ne poziva na mržnju ili nasilje.
Doktor pravnih znanosti Goran Šimić rekao je da "ne možete negirati genocid, a da ne počinite to drugo (poticanje na nasilje ili mržnju)".
"To drugo je samo dodatak onome prvom. Kada kažete nije počinjen genocid u Srebrenici, vi morate uvesti Bošnjake u priču i potičete ovo drugo. Tako da je to dodatni opis onom negiranju, jer bi onda ostalo nedorečeno o čemu se zapravo radi. Ne možete negirati genocid u Srebrenici, a da ne uvrijedite Bošnjake, a Bošnjaci su jedna etnička skupina i odmah dođete na to da ugrožavate nekoga", kazao nam je Šimić.
No, hoće li to i sudovi tako tumačiti, on kaže da će se "vidjeti kada sud donese prvu takvu odluku".
- Kroz sudsku praksu ćemo vidjeti kako su to suci doživjeli. Mi to možemo objašnjavati na ovaj ili onaj način, a kako će sudovi to tumačiti, vidjet ćemo ako se itko procesura", kazao je Šimić.
On kaže da ima puno potencijalnih kandidata za procesuiranje, ali da je u ovom trenutku veliko pitanje kako će se u stvarnosti provoditi ovaj zakon te da sve ovisi od Tužiteljstva BiH i ukupne društvene i političke klime.