"Prijetnja NATO-u je stvarna", izjavio je načelnik britanske vojske, general Sir Roly Walker, upozorivši na "ozbiljne izazove" s kojima se Savez suočava, dok sve više raste zabrinutost da bi Rusija u narednim godinama mogla pokrenuti napad na neku od članica.
"Zaista imamo ozbiljne izazove koje moramo zajednički riješiti", rekao je general Walker u srijedu na predavanju u britanskom think-tanku Royal United Services Institute (RUSI).
"Najveći izazov s kojim se suočavamo – među mnogima – jest jednostavno nedostatak vremena", rekao je, dodajući da je potrebna nova "razina hitnosti" kako bismo mogli "odgovoriti na prijetnje koje nam prijete".
Službenici NATO-a sve češće podižu uzbunu zbog prijetnje koju bi Rusija mogla predstavljati Savezu u idućim godinama, osobito ako bi došlo do eventualnog dogovora o prekidu vatre u Ukrajini, čime bi Moskva oslobodila stotine tisuća vojnika koji su trenutno vezani za bojišnicu.
Procjene o vremenskom okviru se razlikuju, no jedna analiza danske Vojno-obavještajne službe iz veljače navodi da bi Rusija, u slučaju američkog povlačenja iz Europe mogla biti spremna za "rat velikih razmjera protiv NATO-a" u roku od pet godina. Oleh Ivaščenko, čelnik ukrajinske vanjske obavještajne službe, izjavio je ranije ovog tjedna da bi Rusiji moglo trebati između dvije i četiri godine nakon završetka rata u Ukrajini da izvede napad na Europu – ali bi to mogla učiniti i znatno ranije, ako bi sankcije bile ukinute.
Manevri na sjeveru Europe
Više od tri godine rata u Ukrajini teško je pogodilo ruske kopnene snage, ali ostatak vojnog aparata – poput zrakoplovstva i dijela mornarice stacionirane izvan Ukrajine – ostao je uglavnom netaknut.
Nedavne satelitske snimke pokazuju kako Rusija širi svoje baze uz finsku granicu. Prema pisanju The New York Timesa, ta izgradnja dio je šireg nastojanja Moskve da proširi vojne kapacitete nadomak teritorija NATO-a. Finski vojni dužnosnici kažu da pomno prate ruske aktivnosti.
Duže vrijeme službenici NATO-a upozoravaju da je Rusija vješta u vođenju hibridnog rata – termina koji se odnosi na taktike potkopavanja i destabilizacije protivnika, ali koje ne prelaze prag otvorenog sukoba. Posljednjih mjeseci oštećeno je ili prerezano nekoliko podmorskih kablova u Baltičkom moru – pod nadzorom NATO-a – što se smatra jednim od najupečatljivijih hibridnih napada.
Neki promatrači smatraju da bi Moskva prije mogla posegnuti za prikrivenim napadima ili uporabom vojnika iz Ukrajine kako bi zauzela manji teritorij NATO-a, ispitujući pritom reakciju Saveza.
Trumpovi zahtjevi
Potaknute žestokim kritikama administracije predsjednika Donalda Trumpa, europske članice NATO-a obećale su povećati vojne izdatke, koji su nakon Hladnog rata znatno opali.
Trumpovi dužnosnici predložili su da europske članice NATO-a izdvajaju 5 posto BDP-a za obranu – daleko iznad prethodnog cilja od 2 posto, koji još uvijek nije dostigla ni nekolicina članica. Iako najvažnija sila unutar NATO-a, ni SAD trenutno ne izdvaja 5 posto BDP-a za obranu.
Europski dužnosnici priznaju da Washington već dugo traži od Europe da više ulaže u vlastitu obranu i uglavnom smatraju da su nagla povećanja vojne potrošnje nužna i – zapravo – odavno zakašnjela.
Sjedinjene Države, koje desetljećima jamče sigurnost velikom dijelu Europe, dale su do znanja da planiraju smanjiti svoju vojnu prisutnost na europskom tlu u nadolazećim mjesecima.
"Dobili smo poruku", zaključio je general Walker. "Trebalo je neko vrijeme, ali najzad smo je uspjeli primiti."
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....