Čelnici zemalja zapadnog Balkana u utorak su se na Summitu 100 složili kako je u proteklom razdoblju značajno osnažena suradnja među državama, kako je zajedničko djelovanje nužnost za ekonomski opstanak te kako veliki problem gospodarskom razvoju na cijelom području predstavlja administracija.
Šesti regionalni Summit 100, koji se ove godine održava u Skoplju, okupio je više od 150 poslovnih i političkih lidera jugoistoka Europe, a u sklopu skupa u utorak je održana rasprava na temu potencijala konkurentnosti regije na svjetskom tržištu na kojem su sudjelovali albanski premijer Edi Rama, predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić, crnogorski premijer Duško Marković i makedonski premijer Zoran Zaev.
- Htio bih naglasiti da smo okupljeni ovdje ne zbog drugih, nego zato što je to postalo normalno, prirodno i jako jednostavno za organizarati. Važno je da se ne zaboravi da je do prije nekoliko godina to bilo nemoguće - naglasio je albanski premijer Edi Rama.
Istaknuo je kako su u trenutku pokretanja Berlinskog procesa postojala različita očekivanja među uključenim državama, no da je ipak postignut značajan napredak, od kojih je najočigledniji primjer akcijski plan koji sadrži više od stotinu mjera koje države trebaju poduzeti kako bi "kompletno izmijenile načine na koje međusobno komuniciraju u pogledu slobodnog kretanja ljudi i roba".
Berlinski proces je inicijativa nastala 2014. u njemačkoj prijestolnici koja služi kao okvir za jačanje regionalne suradnje država zapadnog Balkana u kontekstu njihove težnje pristupanju Europskoj uniji, stavljajući naglasak na prekograničnu povezanost i koordinaciju politika na tragu europskih legislativa.
Albanski čelnik smatra kako su godine nedjelovanja i izostanka napretka na Balkanu spriječile države da iskoriste svoj potencijal, izrazivši pritom nadu da će se one udruženo moći boriti protiv svojih starih navika i "osloboditi novu energiju za suradnju" na putu prema članstvu u EU.
- Jedina prepreka napretku smo mi. Ne možemo kriviti Europu ili Sjedinjene Američke Države, možemo kriviti sebe ili se odlučiti na zajedničko djelovanje - zaključio je Rama.
Crnogorski premijer Duško Marković naglasio je činjenicu da su se na panelu okupljeni čelnici u posljednjih nekoliko mjeseci susreli više od šest puta, što pokazuje kolika je spremnost regije na zajednički rad za svoju dobrobit.
- Berlinski proces dao nam je priliku, ali i sami moramo pronaći načine da se povezujemo - smatra Marković.
Podsjetio je da je Svjetska banka izdvojila tri područja na kojima regija treba raditi, a to su makroekonomska stabilnost, strukturne reforme i veći nivo ekonomske suradnje.
Kod strukturnih reformi crnogorski je premijer naglasak stavio na obrazovanje s kojim problema ima cijela regija te na jačanje djelotvornosti javne administracije koja je u lošim odnosima s privatnim sektorom.
Marković smatra kako je za jačanje ekonomske suradnje u regiji ključno raditi i na razvoju infrastrukture i povezivanja.
- Živimo jedni pored drugih, ali ne možemo dolaziti jedan preko drugih - rekao je Crnogorac, dajući primjer predsjedatelja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denisa Zvizdića, koji je na summit iz Sarajeva u Skoplje stigao preko Istanbula.
Zvizdić smatra kako međusobna ekonomska suradnja država balkanske šestorke (Albanija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Makedonija, Srbija te Kosovo), ali i povezanost s ostalim državama u regiji i s EU-om, mora ostati prioritet svih vlada u cilju izgradnje okruženja koje će omogućiti brži protok ljudi i kapitala.
- Moramo se suočiti s nedostacima koje ima naša regija, a to su prije svega nedostatak inovativnosti i to da se samo prati ono što se događa u Europskoj uniji, umjesto da se usvoji proaktivniji pristup.
Naglasio je i kako treba pokrenuti što više zajedničkih regionalnih projekata i što ranije prepoznati komplementarnost privreda država u regiji, kao i da je, osim makroekonomske stabilnosti, potrebna i ona politička.
- Ono što je naša prednost na području zapadnog Balkana jest komplementarnost privreda, to da ne postoje velike prepreke, čak i jezične, te da postoji jedinstven mentalitet i povijest zajedničke ekonomske suradnje - rekao je Zvizdić.
- Moramo se posvetiti reformama, a pogotovo su teške one strukturne jer mijenjaju matrice višedesetljetnog načina ponašanja - dodao je.
Zvizdić je istaknuo kako je pozitivno što sve države u regiji žele postati članice europskih integracija te je okupljenim predstavnicima poslovnog svijeta poručio kako trebaju imati agresivniji pristup prema političarima, zahtijevajući reforme i pokazujući im što treba poduzeti.
Makedonski premijer Zoran Zaev izrazio je uvjerenje da će zapadna Europa više poštovati prostor jugoistoka Europe, ako će on biti ujedinjen i surađivati.
- Mi čekamo članstvo u Europskoj uniji, ali za to vrijeme moramo poduzeti nešto na ovome području kako bi približili standarde našeg stanovništva s onim u Europi - istaknuo je Zaev, dodavši kako je cilj "dovesti Europu u regiju jer će samo tako ona omogućiti da postanemo njezin dio".
Makedonski čelnik naglasio je kako vjeruje u rast podržan privatnim inicijativama, ustvrdivši kako će regija imati ekonomsku budućnost ako će "biznis ići naprijed". U tom je kontekstu gospodarstvenicima poručio da "računaju na njihovu podršku".
Ekonomski predstavnici su u utorak, zadnji dan summita, održali radionice na temu energetike, ekonomije temeljene na znanju, prehrambene industrije i brendiranja, digitalne ekonomije i turizma, a svoju zaključke o tome što se treba poduzeti na tim područjima predstavili su na panelu čelnicima.