Čile, jedna od zemalja s najvišim standardom u Južnoj Americi, suočava se s napadima anarhista na koje zasad nema odgovora te je na javnim mjestima povećala mjere opreza.
Slanje paketa s eksplozivom u policijsku postaju te tvrtku Quiñenco u vlasništvu Andronica Lukšića Craiga posljednji je slučaj u glavnom gradu Santiago de Chile u kojem policija nema tragove počinitelja.
„Teže je boriti se s anarhizmom nego s terorizmom. To su individualne akcije pa ih je teže suzbiti nego terorističke napade. U terorističkim napadima postoje artikulirane akcije, poznatih skupina, koje djeluju na jedinstvenom fizičkom prostoru i provode točne nasilne poteze“, rekao je u srijedu Rodrigo Ubilla, zamjenik tajnika u ministarstvu unutarnjih poslova i sigurnosti Čilea.
„Sigurnosne službe Čilea bile su naviknute 1980-ih i 1990-ih godina na akcije terorista, ali ne na akcije anarhista“, dodao je u obraćanju medijima.
Prošli tjedan su poštom bila poslana dva paketa s eksplozivom od kojih je prvi u 13 sati po lokalnom vremenu eksplodirao u policijskoj postaji ozlijedivši osmero policajaca.
Drugi je paket pristigao sat vremena kasnije u sjedište Quiñenca, čiji je predsjednik Andronico Lukšić Craig, jedan od najbogatijih ljudi u Čileu porijeklom iz Hrvatske. Taj je paket bio namijenjen Hinzpeteru, bivšem ministru unutarnjih poslova od 2010. do 2014. godine. On je danas direktor pravne službe u Quiñencu. Sadržaj paketa je otkriven, zgrada evakuirana, a tamo nitko nije ozlijeđen.
„Anarhizam nisu skupine, to su osobe koje prihvaćaju jedan ideološki koncept te ne djeluju nužno koordinirano. Te su osobe povezane preko tehnoloških medija. Kada govorimo o terorističkim skupinama od prije 20 godina njih se identificira imenom. To u ovim slučajevima nije tako“, izjavio je Ubilla.
U utorak je na portalu Contra Info, namijenjenom sadržaju vezanom za anarhizam, osvanulo pismo u kojem se preuzima odgovornost za navedeno slanje paketa bombi. Pismo je potpisano s Ustanički suučesnici/frakcija za osvetu (Cómplices sediciosos/fracción por la venganza).
Ministar unutarnjih poslova Andrés Chadwick rekao je kako to ime nije poznato policiji, da se provodi istraga, te provjerava vjerodostojnost preuzimanja odgovornosti. U naslovu pisma je bilo navedeno: „Operacija za širenje neprijateljstava prema krvnicima“.
„Naši neprijatelji su jasni, ne zanima nas niti želimo ozlijediti bilo koga“, pisalo je u njemu. Policija nije uspjela identificirati autore.
„Hinzpeter, ministar u prethodnoj vladi Sebastíana Piñere, bio je zadužen za represiju nad mapuchima (indijansko stanovništvo u Čileu), a također i nad anarhistima i studentskim pokretima radikaliziranim u uličnoj borbi“, priopćeno je u pismu.
„On je sada direktor Quiñenca, koji pripada sramotnoj grupaciji Lukšić čiji se pipci šire na sve više područja, od banaka, pa do televizijskih kanala, pretvarajući naše živote u robu“, dodala je misteriozna grupa.
Policijski načelnik Guzmán bio im je meta jer je “provodio represiju i kontrolirao teritorij gdje su njegovi bivši kolege 1998. tijekom uličnih sukoba ubili anarhisticu Claudiju López“.
Jedna od pretpostavki je da iza toga stoji grupa u sjeni, poznata pod imenom "Individualistas Tendiendo a lo Salvaje" (Individualisti s tendencijom prema divljini), skraćeno ITS, koja je ranije bila povezivana s postavljanjem bombi u Čileu, Meksiku i Brazilu.
„Nalazimo se nasuprot okrutnom neprijatelju, opreznom i moćnom“, rekao je u petak predsjednik Sebastian Piñera tijekom posjeta policijskoj postaji poslije napada. „Istrazi će trebati vremena no imamo uspjeha u uhićenjima, suđenju i presudama“, dodao je.
Lokalni mediji su naveli kako je eksplozivna naprava imala „industrijski barut“ dok je druga poslana u Quiñenco imala dinamit, kakav se nije koristio u ranijim napadima u Čileu.
Godine 2017. paket s eksplozivom bio je poslan na kućnu adresu Óscara Landerretchea, tadašnjeg predsjednika Codelca, čileanske državne kompanije za bakar.
Čile je najveći svjetski proizvođač tog metala, s udjelom od oko 28 posto. Bomba je bila aktivirana u njegovoj kuhinji i ozlijedila je njegovu kćer, kućnu pomoćnicu te njega samoga. Taj se napad pripisivao ITS-u.
Ove godine je, međutim, nova eksplozivna naprava eksplodirala na autobusnoj stanici u centru Santiaga ostavivši petero ozlijeđenih.U svibnju je pak predsjednik gradskog metroa, Louis de Grange, primio poštom paket na svoju kućnu adresu. Prije nego ga je otvorio pozvao je policiju koja je ustanovila da je riječ o bombi. I ti su se napadi pripisivali ITS-u.
Ta skupina na svojoj internetskoj stranici samu sebe naziva „eko-ekstremistima“. Ona je kritički nastrojena prema ljudskom napretku i tehnološko industrijskom sustavu koji, prema njihovom viđenju, uništava okoliš, planetu i čovječanstvo.
Slanje paketa bombi direktorima metroa i rudarske kompanije objašnjavalo se odmazdom za uništavanjem podzemlja. No svi ti slučajevi ostali su nerasvijetljeni.
Hugo Frühling, direktor Instituta za javne politike na sveučilištu Universidad de Chilea, kaže kako je ITS povezan s drugim skupinama anarhista u Čileu.
„Te grupe su male i nisu sistematične. Jako ih je teško neutralizirati jer je infiltriranje u njih gotovo nemoguće“, napominje Frühling. „Tako da je teško znati što misle, koja im je ideologija i što namjeravaju. Osim toga njihove akcije su sporadične“, dodaje.
No napadi su u posljednje vrijeme podigli napetosti u Santiagu, smatranom jednim od najsigurnijih gradova u Latinskoj Americi.
U petak je šef odjela za ljudske potencijale u tvrtki Codelco, Francisco Marín, bio uhićen na aerodromu u gradu Calama nakon što je navodno vikao „bomba“. Kompanija ga je odmah otpustila. On je zatim rekao kako je došlo do nesporazuma jer je prilikom prolaska kontrole na aerodromu upravo pročitao vijest o napadu u Santiagu na policijsku postaju i Quiñenco, pa ju je komentirao sa suputnicima iz kompanije. Osiguranje na aerodromu je nakon napada u Santiagu bilo pod povišenom mjerom opreza.
U četvrtak je pak jedna stanica podzemne željeznice bila zatvorena dok je policija pregledavala ostavljeni kofer no nije pronašla eksploziv.