Tko je žena opsjednuta ratnim zločincem Ratkom Mladićem?

Tko je zapravo Jelena Guskova, Ruskinja koja je desetljećima proučavala Balkan, a onda od jednog od najvećih ratnih zločinaca 20. stoljeća napravila gotovo mitsku figuru?

Guskova je, piše Dnevni Avaz, ruska povjesničarka, inozemna članica zloglasnog SANU-a i Akademije nauka i umjetnosti Republike Srpske te dugogodišnja voditeljica Centra za proučavanje suvremene balkanske krize pri Institutu za slavistiku Ruske akademije znanosti.

Ali njezina priča o Ratku Mladiću odavno je prestala nalikovati hladnom akademskom odnosu prema povijesnoj ličnosti, prenosi Slobodna Dalmacija. Napisala je dvije knjige o Mladiću. Više puta ga je posjećivala u Haagu, razgovarala s njim i bilježila njegova sjećanja. A danas o njemu govori riječima koje teško mogu biti shvaćene kao neutralna historiografija.

Za nju je Mladić "legendarni srpski ratnik", "veliki vojskovođa, vrhunski profesionalac i častan časnik", "veliki strateg i tvorac svih srpskih pobjeda u BiH".

Monstrum? Ne, Ratko Mladić i njegovo djelo su politička činjenica, s kojom dijelimo 1000 kilometara granice

A onda dolazi rečenica koja možda najbolje pokazuje dubinu te fascinacije:

"Sretni su oni koji su Ratka Mladića poznavali osobno, razgovarali s njim, učili od njega i služili pod njegovim zapovjedništvom. Vječna slava heroju Ratku Mladiću! Vječan mu spomen."

Guskova je čak ranije tvrdila da Mladića "cijela Rusija smatra herojem" i "vrlo časnim časnikom i vojskovođom". A kada govori o Srebrenici, njezini stavovi idu u smjeru negiranja genocida. I tu više nije riječ samo o povjesničarki koja ima drukčije viđenje rata i odbacuje presude Haaga.

Riječ je o ženi koja je od osuđenog ratnog zločinca napravila heroja, od njegovih postupaka vojničku slavu, a od njegove biografije mit. Problem nije u tome što Guskova ima pravo na mišljenje. Problem je što iza tog mišljenja stoje Mladićeve žrtve koje u njezinoj mitološkoj priči nestaju.

Jer kada se govori o Mladiću, a nema Srebrenice, nema ubijenih, nema obitelji koje još traže posmrtne ostatke svojih najmilijih, onda to više nije priča o povijesti. To je priča o mitologiji i bolesnoj fascinaciji, piše Avaz, a prenosi Slobodna Dalmacija.