Sjedinjene Američke Države zaplijenile su tanker s naftom uz obalu Venezuele, potvrdila su u srijedu dva američka dužnosnika novinskoj agenciji Reuters, a nedugo zatim i sam predsjednik Donald Trump.
"Kao što vjerojatno znate, upravo smo zaplijenili tanker uz obalu Venezuele," rekao je Trump. "Velik tanker, vrlo velik, zapravo najveći ikad zaplijenjen."
Na pitanje što će se dogoditi s naftom, Trump je rekao: "Zadržat ćemo je, pretpostavljam."
Izgleda li ovako početak rata?
Zapljena bi mogla signalizirati intenziviranje napora u borbi protiv izvoza venezuelske nafte, glavnog izvora prihoda te zemlje. To je prva poznata akcija protiv tankera s naftom otkako je Trump naredio masovno gomilanje američke vojske u regiji i izvršio napade na brodove za koje je postojala sumnja da prevoze drogu. Te su operacije koje su izazvale zabrinutost među zastupnicima demokrata i pravnim stručnjacima.
Tri američka dužnosnika, govoreći pod uvjetom anonimnosti, rekla su da je operaciju vodila američka obalna straža. Nisu imenovali tanker, zastavu zemlje pod kojom je plovio niti gdje se točno zapljena dogodila. Britanska grupa za upravljanje pomorskim rizicima Vanguard izjavila je da se vjeruje da je tanker Skipper zaplijenjen kod Venezuele rano u srijedu. SAD je uveo sankcije tankeru zbog, kako je Washington naveo, umiješanosti u iransku trgovinu naftom kada se zvao Adisa.
Venezuelski predsjednik Nicolas Maduro u srijedu je govorio na obilježavanju spomena na vojnu bitku, no nije se osvrnuo na izvješća o zapljeni tankera. Maduro je ustvrdio da je cilj američkog vojnog gomilanja svrgnuti ga s vlasti i preuzeti kontrolu nad ogromnim rezervama nafte te zemlje OPEC-a.
Terminske cijene nafte porasle su nakon vijesti o zapljeni. Cijene sirove nafte Brent porasle su za 27 centi, odnosno 0,4 posto, i zaključile se na 62,21 dolara po barelu, dok su terminske cijene američke sirove nafte West Texas Intermediate porasle za 21 cent, također 0,4 posto, i završile na 58,46 dolara po barelu. Od početka rujna, Trumpova administracija izvela je više od 20 napada u Karibima i na Pacifiku na brodove za koje sumnja da su prevozili drogu, ubivši više od 80 ljudi.
Stručnjaci kažu da bi napadi mogli biti ilegalni, budući da je objavljeno malo ili nimalo dokaza da brodovi prevoze drogu ili da je bilo potrebno dići ih u zrak umjesto da ih se zaustavi, zaplijeni njihov teret i ispita one na brodu. Zabrinutost zbog udara porasla je ovog mjeseca nakon izvješća da je zapovjednik koji je nadgledao operaciju naredio drugi udar u kojem su ubijena dva preživjela.
Anketa Reutersa/Ipsosa objavljena u srijedu pokazala je da se veliki dio Amerikanaca protivi kampanji smrtonosnih udara američke vojske na brodove, uključujući oko petinu republikanaca predsjednika Donalda Trumpa.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....