PANDEMIJA COVIDA-19

JESU LI ŠKOLE BAŠ MORALE BITI ZATVORENE U VRIJEME KORONAVIRUSA? Novo istraživanje baca novo svjetlo na ovu mjeru koju je usvojilo 107 država

 
Prazni hodnici šibenske gimnazije
 Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

Čini se da zatvaranje škola ne pridonosi suzbijanju širenja zaraze za vrijeme epidemije, tvrde znanstvenici Sveučilišta College London.

Podaci o učincima zatvaranja škola zbog Covida-19 su limitirani jer je pandemija još uvijek u tijeku, ističu, ali napominju kako podaci o epidemiji gripe i primjerice SARS-a sugeriraju da je učinak zatvaranja škola na širenje zaraze vrlo malen.

Kada su 2003. zbog epidemije SARS-a u Kini, Hong Kongu i Singapuru zatvorene škole, takva mjera nije pridonijela kontroli epidemije.

- Iz nekih prethodnih studija znamo da zatvaranje škola vjerojatno ima najveći učinak ako je riječ o virusu niske transmisije i ako je stopa zaraze kod djece visoka, ustvrdio je Russell Viner, stručnjak pri londonskom Institutu za zdravlje djece, jedan od koautora istraživanja, koje je objavljeno u časopisu za zdravlje The Lancet Child & Adolescent.

Sibenik, 160320.
Radi epidemije Coronavirusa, obustavljena je nastava u svim skolama RH Hrvatske, nastava se odrzava preko interneta.
Na fotografiji: Prazne ucione sibenske Gimnazije.
Foto: Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX
Nikolina Vukovic Stipanicev / CROPIX

- Vlastodršci moraju biti svjesni jasnih dokaza kada donose mjeru zatvaranja škola zbog Covida-19 s obzirom na dugotrajan i dubok učinak koji će imati na djecu, posebno one u nepovoljnijem položaju.

Prema podacima istog znanstvenog tima, od 18. ožujka 107 država uvelo je mjeru zatvaranja škola diljem zemlje. Danska je primjerice jedna od prvih zemalja koja je objavila da će 15. travnja ponovno otvoriti dječje vrtiće i škole za djecu od 1. do 5. razreda ako broj smrtnih slučajeva i zaraze od novog koronavirusa ostane stabilan.

- Ovo istraživanje sugerira da bi se škole mogle i trebale ponovno otvoriti čim to bude praktično, nakon što prođe prvi val slučajeva, rekao je Robert Dingwall, profesor sociologije pri Sveučilištu Nottingham Trent.

Ipak, tvrdi da druge mjere, poput odgode početka škole, uvođenje praznika, zatvaranja školskih igrališta i mnimiziranje kretanja djece između nastave može biti učinkovita mjera u suzbijanju širenja zaraze.

Split,160320
Virtualna nastava pod nazivom Skola za zivot u Osnovnoj skoli Znjan Pazdigrad za 5. i 7. razred pocinje u srijedu 18.03.2020.
Na fotografiji: tablet za virtualnu skolu.
Foto: Vladimir Dugandzic / CROPIX
Vladimir Dugandzic / CROPIX

Jasne poruke o karanteni ključne za uspješno usporavanje pandemije

Jasno i dosljedno slanje poruka o mjerama kojih se treba pridržavati u doba pandemije koronavirusa, objašnjenje zbog čega su one neophodno potrebne i koja je korist od socijalne distance, presudni su za suzbijanje širenja bolesti, kažu britanski znanstvenici.

U stotinama gradova širom svijeta već se provode mjere izolacije i karantene zbog pandemije koronavirusa i onoga što bi moglo uslijediti. Studije koje su se provodile tijekom prethodnih epidemija bolesti ukazuju na to da se stopa pridržavanja pravila karantene kreće od 0 posto do 92 posto te da je pritom ključno uputiti jasnu poruku stanovništvu zbog čega je to bitno.

Ako su upute ili jezik kojim se one šalju nejasni, ljudi su skloni pribjeći vlastitim pravilima.

"Učinkovitost karantene ovisi o tomu u kolikoj je se mjeri ljudi pridržavaju. Dakle, važno je ustanoviti što utječe na to da se ljudi pridržavaju pravila", smatra Simon Wessely, psiholog i profesor na londonskom Institutu za psihijatriju, psihologiju i neuroznanosti pri King's Collegeu i jedan od sudionika studije.

"U vrijeme 'lažnih informacija' teško je dosljedno slati poruke, no s druge strane, ne zadovoljiti potrebu stanovništva za točnim informacijama može biti opasno. Javnozdravstveni timovi trebali bi ljudima pružati jasne i vjerodostojne informacije, a potom dobiti povratnu informaciju o tomu nailaze li one na razumijevanje."

Studijom su prikupljeni podaci iz 14 ranijih istraživanja provedenih u raznim zemljama svijeta kojima se pokušalo ustanoviti u kolikoj su se mjeri razne grupe ljudi u karantenama tijekom epidemija ebole, SARS-a, pandemijske gripe H1N1 i zaušnjaka pridržavale propisanih pravila

Pokazalo se da su se ljudi, ako su uistinu vjerovali da je karantena korisna u suzbijanju bolesti i ako su vjerovali da bolest vrlo opasna, bolje pridržavali propisanih mjera, osobito ako je dovoljno rano uvedena karantena uspjela prilično brzo usporiti širenje bolesti.

Voditeljica studije, Rebecca Webster je kazala da bi, s obzirom na to da se različiti ljudi različito ponašaju za vrijeme propisane karantene, "javnozdravstveni dužnosnici trebali pružiti pravovremeno i vrlo jasno objašnjenje za njezinu provedbu".

"Studija je pokazala da su vrlo korisne bile i informacije o dovoljnim zalihama hrane, lijekova i ostalih potrepština za vrijeme karantene," rekla je.

Studija je objavljena u časopisu Public Health.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2022 15:03