"Danas želimo upozoriti svaku zrakoplovnu tvrtku koja koristi ruski zračni prostor, svakog osiguravatelja i sve koji još koriste ključne ruske zračne luke: rusko nebo postaje potpuno nesigurno jer će se dronovi pojavljivati na njemu na način koji će se morati uzeti u obzir", zaprijetio je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u večernjem videoobraćanju ovoga ponedjeljka. To je, ukratko, najava nove faze u ratu koji traje četiri i pol godine.
Zelenski: ‘Zatvaramo rusko nebo, bit će opasno, upozoreni ste!‘
Prema njegovim riječima, Ukrajina ne prijeti civilnom zrakoplovstvu, ali zbog napada ukrajinskih dronova "rusko nebo će de facto biti zatvoreno". Zelenski je dodao da Ukrajinci ne žele da se gube nevini životi, ali potom upozorio da su sigurna razdoblja na ruskom nebu završena. "Važno je da nadležne zrakoplovne tvrtke, koje trenutno lete na aerodrome prvenstveno u Moskvi, Sankt Peterburgu i drugim ključnim ruskim odredištima, ovo čuju. Ukrajinsko Ministarstvo vanjskih poslova i naše nadležne institucije pružit će međunarodnim organizacijama potpune informacije o opasnostima na ruskom nebu", bio je rezolutan ukrajinski vođa.
Tisuću dronova dnevno
Odmah se oglasio Vladimir Putin koji je prijetnje zatvaranjem ruskog zračnog prostora nazvao "pokušajem državnog terorizma" i naglasio da "Rusi ne pregovaraju s teroristima". Još rezolutniji bio je Dmitrij Medvedev, poznat po svojim verbalnim izljevima, koji je na Telegramu zaprijetio odmazdom Ukrajini, ali i njenim zapadnim saveznicima. "Svaki terorist ima sponzore. Trenutno su to šefovi zapadnih zemalja, a oni često putuju u Kijev vlakom", što znači da po njemu Rusija smije likvidirati, recimo, britanskog premijera Andyja Burnhama ili Marka Ruttea, šefa NATO-a.
Medvedev je biranim riječima komentirao i optužbe njemačkih vlasti protiv Rusije zbog incidenata s dronovima na aerodromu u Leipzigu. Prema riječima zamjenika šefa ruskog Vijeća sigurnosti, ovo je "izmišljena sabotaža, a njemačke vlasti pokazuju neonacistički, fanatično rusofobni kurs".
Sve je počelo kada je 28. kolovoza Zelenski objavio da je ukrajinskoj vojsci dao zadatak lansiranja tisuću dronova dnevno protiv Rusije. "Danas sam održao sastanak Vrhovnog zapovjedništva. Ključno je maksimizirati proizvodnju našeg oružja za obranu od ruskih napada na Ukrajinu. Cilj je tisuću dronova dnevno za dugoročne sankcije protiv Rusije", rekao je Zelenski. Trenutno na Rusiju u prosjeku leti oko 300 dronova na dan.
Ukrajina od proljeća provodi kampanju udara na rusku pozadinu, a izbor ciljeva postaje sve raznolikiji. Posljednjih dana ukrajinski dronovi su pogodili naftni terminal u luci Ust-Luga na Baltiku, bazu za proizvodnju dronova u Orjolskoj regiji, nepoznate ciljeve u Toljatiju, termoelektranu u Belgorodu te zračne baze u Jejsku i Saratovskoj regiji. Međutim, i dalje su najčešće na udaru rafinerije nafte i skladišta po Rusiji.
Izbor ciljeva
U ovoj godini Ukrajina u napadima u Rusiji koristi dva tipa dronova, one za udare u dubokoj pozadini (stotine i tisuće kilometara od fronte) i za srednju pozadinu (20-150 kilometara). Koristeći prvu vrstu dronova, proširila je kampanju koju su u Kijevu nazvali "vraćanjem rata kući", odnosno na ruski teritorij ili "sankcijama dugog dometa". Udari su najprije pogađali sve veće rafinerije nafte, a zatim su preusmjereni na skladišta velikih tvrtki za e-trgovinu Wildberries i Ozon. Dronovi srednjeg dometa opremljeni videokamerama za ciljanje mobilnih ciljeva napadali su vozila na okupiranim područjima, prvenstveno na cestama koje povezuju Rostovsku oblast s Krimom.
Dosadašnji izbor ciljeva bio je logičan. Rafinerije nafte, spremnici naftnih derivata i skladišta s robom na drvenim paletama lako se spaljuju jer nisu zaštićeni armiranim betonom. Konačno, to su mete velike površine koje je teško obraniti od napada iz više smjerova, a posljedice napada imaju značajan negativan utjecaj na gospodarstvo i državne financije, a samim time i na javnost u Rusiji.
Stigla prva Putinova reakcija na dramatičnu objavu Zelenskog
Ali kada su u pitanju aerodromi, iskustvo s napadima na zrakoplovnu infrastrukturu pokazuje da oni nisu najlakše mete. Na primjer, u svibnju je Ukrajina pogodila ključno čvorište zrakoplovne infrastrukture, podružnicu Južne ruske službe zračne navigacije u Rostovskoj regiji, dom kontrolora zračnog prometa Rostov-Control koji opslužuju zračni prostor nad cijelim južnim dijelom zemlje. Iako je ukrajinska akcija rezultirala zatvaranjem nekoliko zračnih luka u južnoj Rusiji, to je trajalo samo nekoliko sati.
Isto tako, Iran je prije nekoliko mjeseci kontinuirano napadao zračne luke u Perzijskom zaljevu i na Bliskom istoku, uključujući Izrael, no to nije rezultiralo dugoročnim zatvaranjem pogođenih objekata i zračnog prostora, već samo kratkotrajnim pauzama. Čak i nakon izravnih napada dronovima, zračne luke su se ponovno otvorile za zrakoplove nakon nekoliko dana.
Simetrični odgovor
Izgleda kako Zelenski računa da će ukrajinski dronovi smanjiti broj letova prema Rusiji i unutar nje. Ali kako u svojoj analizi napominje portal Meduza, teško je reći kako će strane zrakoplovne tvrtke - prvenstveno kineske, arapske i indijske - odgovoriti na ovu prijetnju, osim ako je Ukrajinci stvarno ne potkrijepe redovitim napadima koji bi de facto zatvorili rusko nebo. Tim prije što ove aviokompanije trenutačno profitiraju letovima u Rusiju i iz nje, jer su zrakoplovne tvrtke iz Europske unije i Sjedinjenih Država ondje nenazočne još od 2022.
I bez napada na zračne luke, sve upućuje da obje strane namjeravaju zagorčavati svakodnevicu stanovništvu na drugoj strani. Rusija već nekoliko godina sezonski, po zimi i u jesen, razara ukrajinsku infrastrukturu za proizvodnju i distribuciju električne energije. Ali sada se i Rusija priprema za činjenicu da će ovaj put najnovija kampanja bombardiranja ukrajinskog energetskog sektora biti dočekana simetričnim odgovorom. U Moskvi je započela izgradnja fizičke zaštite električnih trafostanica, od čeličnih šipki koje izgledaju poput roštilja.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....