Kada je u listopadu prošle godine izraelsko-američki ekonomist Joel Mokyr nagrađen Nobelovom nagradom za ekonomiju, priznanje nije dobio samo za svoj dugogodišnji istraživački rad o izvorima ekonomskog rasta nego i za jednu od najutjecajnijih ideja ekonomske povijesti: da tehnološki napredak nije plod slučajnosti, nego kulture koja potiče korisno znanje, znatiželju, razmjenu ideja i inovacije. Upravo je takvo intelektualno okruženje, tvrdi Mokyr, omogućilo Industrijsku revoluciju u Europi i otvorilo put modernom ekonomskom rastu.
Njegov optimizam prema tehnološkom napretku nije oslabio ni danas, u doba umjetne inteligencije, kada mnogi tvrde da je ovaj put drukčije. Dok se u javnosti sve češće upozorava na moguće negativne, pa i apokaliptične posljedice AI-ja, Mokyr ostaje uv...
