Njemački kancelar Olaf Scholz rekao je da njegova zemlja čini sve što može kako bi prestala biti ovisna o ruskim energentima, no odbio se priključiti inicijativi britanskog premijera Borisa Johnsona koji je izjavio da će prestati uvoziti ruski plin do sredine 2024. godine.
Scholz je samo rekao kako je cilj prestanak uvoza ruskog ugljena do ljeta ove godine, te ruske nafte do kraja ove godine. Dvojica lidera razgovarala su u Downing Streetu, javlja britanski Guardian, što je bio njihov prvi bilateralni susret otkako je Scholz naslijedio kancelarku Angelu Merkel.
Nove tenzije
Kanceral je implicirao kako Njemačka nema namjeru Ukrajini poslati 100 traženih tenkova Marder, rekavši da će im omogućiti samo naoružanje koje je praktično i učinkovito. To je izazvalo tenzije između Ukrajine i Njemačke.
S druge je strane Johnson kojeg Ukrajina smatra jednim od najbližih saveznika. On je također izrazio suprotan stav o mogućim pregovorima europskih čelnika sa Putinom nakon što su poljske vlasti već kritizirale francuskog predsjednika Emmanuela Macrona zbog njegovog inzistiranja na dijalogu s ruskim predsjednikom.
- Moram reći da pregovori s Putinom ne zvuče obećavajuće niti sam siguran da mu se može vjerovati. Europa koju smo poznavali prije samo šest tjedana više ne postoji - rekao je britanski premijer dodavši kako je duboko skeptičan u vezi Putinovih rečenica.
Scholz smatra kako su Macronove kritike neopravdane te da je ključno da Putin čuje mišljenja koja dolaze izvan njegova zatvorenoh kruga. Tijekom konferencije za medije novinari su njemačkog kancelara tražili da objasni zašto Njemačka nastavlja sudjelovati u financiranju Rusije kroz uvoz energenata, od čega su samo od početka rata zaradili gotovo 35 milijardi dolara.
On je uzvratio kako je potrebno vrijeme da se izmijene propisi te da se izgrade potrebni LNG terminali na sjeveru kako bi se Njemačka mogla okrenuti plinu iz zemalja poput Katara ili SAD-a.
Zaustavljanje uvoza
Ruska nafta sada čini 25 posto njemačkog uvoza, 10 posto manje nego prije invazije, a uvoz plina smanjen je s 55 na 40 posto. Ruski uvoz antracita pao je na 25 posto s 50 posto prije invazije.
Zaustavljanje uvoza ruskog plina teže je za Njemačku koja je u prvom tromjesečju primila 40 posto isporuka iz Rusije.
Njemačka želi smanjiti udio ruskog plina na 24 posto do ovog ljeta. No najveće europsko gospodarstvo moglo bi se tek na ljeto 2024. prestati oslanjati na ruski plin.
Ekonomski institut DIW naveo je u studiji objavljenoj u petak da bi Njemačka mogla osigurati dovoljno zaliha plina za iduću zimu bez uvoza iz Rusije kombinacijom alternativnih dobavljača i drastičnih mjera uštede energije.
U studiji se navodi da bi Norveška i Nizozemska mogle popuniti dio praznine koja je nastala zabranom uvoza ruskog plina i da bi se više zaliha moglo osigurati isporukom LNG-a terminalima u Belgiji, Nizozemskoj i Francuskoj.
- Aktivno radimo kako bismo postali neovisni od ruskog plina i nafte i vjerujem da ćemo u tome uspjeti. Kao što možete zamisliti, to nije lako, potrebno je sagraditi infrastrukturu - kazao je.
Johnson mu je uzvratio kako vjeruje da to nije lako te da "plješće seizmičkim promjenama koje Njemačku odmiču od ruske energije".
Dugoročna šteta ruskoj ekonomiji
No, svog je njemačkog kolegu bocnuo rekavši kako je, koliko se sjeća, on obećao prestati koristiti ruski plin do sredine 2024.
Scholz je kratko odgovorio kako je optimističan da će se Njemačka riješiti ovisnosti o ruskom plinu "što je prije moguće", dodavši da je riječ o procesu koji će nanijeti dugoročnu štetu ruskoj ekonomiji, ali i da bi Njemačka mogla unutar 20 godina u potpunosti zadovoljavati svoje potrebe za električnom energijom iz obnovljivih izvora.
Johnson traži i promjenu strategije kada je u pitanju vojna pomoć Ukrajini. Velika Britanija tako šalje Ukrajini još 800 protuzračnih projektila nakon napada na Kramatorsk, u vrijednosti od oko 100 milijuna funti.