Zemlje Europske unije još se nisu dogovorile koliko bi se novca iz planiranog fonda za oporavak europskog gospodarstva od pandemije trebalo isplatiti u obliku bespovratne pomoći, a koliko u zajmovima, kazao je visoki europski dužnosnik.
Europska komisija odgodila je za 27. svibnja predstavljanje prijedloga novog dugoročnog proračuna i fonda za oporavak, čiji je cilj potaknuti rast gospodarstva suočenog s najtežom krizom u europskoj povijesti, podsjeća Reuters.
"Pitanje je svih pitanja kolika će biti vrijednost fonda i koliko će iznositi zajmovi, a koliko bespovratna pomoć. Tu treba odraditi još puno posla... Proces je iznimno osjetljiv”, rekao je u petak dužnosnik koji je želio ostati neimenovan.
Sve zemlje članice slažu se, po njegovim riječima, da EK treba pribaviti novac za fond putem tržišta kapitala. Sredstva će se kanalizirati kroz novi dugoročni proračun EU-a, takozvani Višegodišnji financijski okvir.
Koplja se još lome oko pitanja treba li se novac iz fonda dodjeljivati u obliku zajmova ili bespovratne pomoći, napominje neimenovani dužnosnik, pojašnjavajući da se pojedine sjeverne zemlje protive opciji bespovratne pomoći.
"Jug traži vrlo visoku razinu... Sjevernije zemlje oklijevaju, pak, dati zeleno svjetlo prikupljanju novca preko tržišta kapitala. Neke trenutno kažu 'ne' bespovratnoj pomoći", dodaje.
Komisija će po njegovim riječima predložiti i da se poveća razlika između maksimalnog iznosa uplata zemalja-članica u zajednički europski proračun i limita europske potrošnje i iskoristi kao pokriće za zaduživanje na tržištu.
Trenutno je ukupna vrijednost uplata članica u proračun propisana na maksimalno 1,2 posto bruto nacionalnog dohotka (BND) Unije, a europska potrošnja na nekih 1,1 posto BND-a Unije.
Bruxelles predlaže da se propisani limit uplata poveća na dva posto BND-a EU-a.
Komisija razmatra i mogućnost da se novo zaduživanje 'pokrije' novim porezima, poput digitalnog i poreza na financijske transakcije.