Julian Assange sedam je godina uspijevao izbjeći bijes Sjedinjenih Država sklonivši se u ekvadorskom veleposlanstvu u Londonu. No osnivač WikiLeaksa naposljetku je postao žrtvom borbi za vlast koje potresaju tu malu južnoameričku zemlju.
Kada je 2012. od Quita dobio diplomatski azil, Julian Assange je bio smatran simbolom progona slobode izražavanja i adutom za "progresivne vlade" Latinske Amerike koje pružaju otpor Sjedinjenim Državama, podsjeća Katalina Barreiro iz Instituta za visoke nacionalne studije.
Australac sijede kose, tada 40-godišnjak i predmet istrage zbog silovanja u Švedskoj, koja je u međuvremenu zaključena, objavio je na tisuće tajnih američkih dokumenata.
Ekvador je tada imao socijalističkog predsjednika, Rafaelu Correu (2007.-2017.), bliskog Chavezovoj Venezueli.
Mogao se tako rugati SAD-u i hvaliti se da brani slobode, iako je i sam imao problema s medijima u svojoj zemlji, koje je smatrao korumpiranima i naklonjenima oporbi.
"Kada smo mu odobrili azil, to nije bilo zato da bismo opravdali sve što je učinio. Možda je učinio nezakonite stvari, ali nije bilo nikakvog jamstva da će u SAD-u imati pravedno suđenje", rekao je bivši ekvadorski predsjednik, koji sada živi u egzilu u Belgiji.
Ali sedam godina poslije, Assange se kao i Ekvador jako promijenio.
Osnivač WikiLeaksa, uhićen u četvrtak u Londonu, smršavio je, izgleda umorno i pustio je bijelu bradu.
Nešto ranije, Quito je objavio da mu je ukinuo diplomatski azil i oduzeo ekvadorsko državljanstvo dodijeljeno 2017. Predsjednik Lenin Moreno, bivši potpredsjednik Rafaela Corree koji je postao njegov glavni protivnik, čak ga je opisao riječima "bijedni haker".
Assange je zadnjih godina već dobio upozorenja zbog toga što je komentirao američke predsjedničke izbore 2016. i borbu za neovisnost Katalonije 2017. Sumnje Quita da je WikiLeaks ukrao korespondenciju i fotografije Lenina Morena i njegove obitelji samo su išle u prilog njegovim protivnicima.
U četvrtak je uhićena i jedna osoba "jako bliska" Assangeu u WikiLeaksu, kazala je ekvadorska ministrica unutarnjih poslova Maria Paula Romo, ne otkrivši njezino ime, ali ističući da posjeduje "dovoljno dokaza da je surađivala u pokušajima destabilizacije vlade". Ta osoba spremala se napustiti zemlju i otputovati u Japan.
Desničarski zaokret
Morenov izbor 2017. za predsjednika Ekvadora promijenio je sve. Suprotno očekivanjima, velik Corrrein pristaša raskinuo je sa svojim mentorom i započela je bitka za vlast koja je podijelila ljevicu, koja je vladala tom zemljom od 2007.
Ekvadorski predsjednik distancirao se od Chaveza, normalizirao odnose sa SAD-om i MMF-om. Correa je pak morao ostati u Belgiji kako bi izbjegao kazneni progon jer je bio optužen da je nakratko oteo jednog svojeg protivnika.
Bivši predsjednik u četvrtak je optužio svojeg nasljednika da je odgovoran za Assangeovo uhićenje, kritizirajući njegovu "ljudsku bijedu" i "zločin koje čovječanstvo nikada neće zaboraviti".
No izvan tog političkog konteksta, "Moreno je jednostavno zatvorio pitanje koje nije bilo ni korisno niti štetno za zemlju", ocijenio je Michel Levi, s Andskog sveučilišta Simon Bolivar iz Ekvadora.
Po mišljenju Francisca Lopeza-Bermudeza, stručnjaka za međunarodne odnose Sveučilišta sv. Franje iz Quita, Ekvador "se nikada nije trebao umiješati u taj slučaj".
Kaže da to nije ništa donijelo ni "prethodnoj ekvadorskoj vladi, koja je čak morala potrošiti milijune dolara" za Assangeovo uzdržavanje.
Između 2012. i 2018., Quito je potrošio 6,2 milijuna dolara za osiguranje i svakodnevne životne troškove svojeg gosta, po podacima ekvadorskog ministarstva vanjskih poslova.
Mauricio Gandara, bivši ekvadorski veleposlanik u Londonu, ocijenio je da je neočekivani kraj Assangeova azila samo potvrdio spektakularan zaokret predsjednika Morena prema desnici.