Bivši potpredsjednik katalonske vlade Oriol Junqueras, osuđen na 13 godina zatvora zbog organiziranja zabranjenog referenduma o nezavisnosti 2017., rekao je kako bi vlada u Barceloni trebala organizirati novi referendum kada će zagovornici nezavisnosti Katalonije imati dovoljnu većinu da mogu primijeniti njegov rezultat.
„Svi mi zagovornici nezavisnosti slažemo se da je cilj Republika, a da dođemo do nje potreban je referendum. No za provođenje referenduma potrebna je široka većina unutar društva. Moramo postići da nas bude sve više, da društveni konsenzus o tome bude što širi“, rekao je Junqueras u razgovoru za internetske novine Nació Digital. Odbacio je tvrdnje da postoji neslaganje među trima strankama za nezavisnost koje u katalonskom parlamentu imaju 70 od 135 mjesta.
Katalonski predsjednik Quim Torra izjavio je prošli tjedan kako namjerava organizirati referendum u iduće dvije godine, do isteka svog mandata u prosincu 2021. godine.
„Referendum treba biti onda kada bude većina dovoljno široka za primjenu rezultata referenduma“, napomenuo je Junqueras ne preciziravši kada bi to moglo biti.
Junqueras, 50-godišnji čelnik Katalonske republikanske ljevice (ERC), nalazi se u zatvoru Lledoners pored Barcelone.
Njemu je Vrhovni sud u Madridu izrekao najvišu kaznu kada je prije dva tjedna priopćio zatvorske kazne od 9 do 13 godina za devetero dužnosnika koji su u listopadu 2017. proveli referendum o nezavisnosti, a zatim proglasili republiku Kataloniju koja nije zaživjela u stvarnosti. Nakon proglašenja nisu pozvali stanovnike da brane proglašenu republiku, a španjolska središnja vlada je sukladno ustavu bila preuzela direktno upravljanje na tri mjeseca i raspisala prijevremene izbore u Kataloniji u prosincu 2017.
Na njima su najviše glasova osvojile tri stranke za nezavisnost, formiravši vladu, koja je prošli tjedan odbila prihvatiti osuđujuće presude za Junquerasa i dužnosnike.
„Zadovoljan sam i istinski ponosan kako je katalonska vlada odgovorila na presudu“, napomenuo je Junqueras.
U subotu se u Barceloni okupilo 350.000 prosvjednika tražeći njegovo oslobođenje. Sudjelovalo je više od sto skupina, a organizatori su time nastojali proširiti ideju osamostaljenja na što veći dio društva. Po završetku tog mirnog okupljanja oko 10.000 prosvjednika otišlo je prosvjedovati ispred zgrade španjolske policije gdje je u sukobu ozlijeđeno 46 osoba. Nakon tjedan dana zatišja neredi su ponovo izbili na ulicama Katalonije sa zapaljenim barikadama.
„Puno je korisnije raditi iz društvenog i sveučilišnog okruženja nego paliti kontejner. Prije nego je počeo Drugi svjetski rat, (tadašnji predsjednik katalonske vlade) Companys rekao je mladim studentima u Montpelleru da nastave studirati i pripremati se, jer Katalonija ima samo nas pa trebamo biti odlični u svim područjima života“, rekao je Junqueras.
„Neka ne zaborave da se moraju formirati. Zapaliti kontejner nije korisnije od dobivanja doktorata. Oni, više nego itko drugi, trebaju učiniti napor u stalnom poštivanju različitih mišljenja. Ne smiju pasti u zamku i misliti da su sveučilišta nekorisna za znanje, ali niti vjerovati se sve nauči ondje. U trenucima sumnje, uvijek dobro dođe čitati klasike, poput Voltairea“, dodao je.
Brojni mladi, okupljeni oko organizacije Odbori za obranu Republike (CDR), oglušili su se na pozive katalonske vlade o mirnim prosvjedima. Od kada su Junqueras i ostali osuđeni odlaze ispred zgrade španjolske policije te sudjeluju u bacanju boca, petardi, kamenja na policiju koja uzvraća palicama i gumenim mecima. Dosad je bilo ozlijeđeno oko 650 osoba.
"Da sam na ulici prvi bih stao protiv toga. Uvijek sam odbijao svako nasilje. Potrebno je učiniti sve moguće da se ne ide tim putem. Kada bih barem mogao to učiniti gestom, no jedino što mogu učiniti jest poslati poruku pisanim putem", rekao je Junqueras.
CDR traži primjenu nezavisnosti koju su Junqueras i osuđeni proglasili prije dvije godine. Njegovi članovi smatraju da je dosta simboličnih deklaracija jer da se od tada ništa nije promijenilo.
„Ljudi imaju pravo biti ljuti, osjećati bijes ili pak entuzijazam. Ja nisam razočaran, ponosan sam na ono što smo napravili i na svoj napor“, napomenuo je Junqueras.
Smatra kako u nadolazećim tjednima zagovornici nezavisnosti moraju nastaviti pridobivati nove istomišljenike, čiji je broj uzletio od 2012. godine kada je njegov ERC s još dvije stranke različitih ideologija, ali s ciljem osamostaljenja, udružio snage te otpočeo „procés“ prema nezavisnosti.
„Pogledajte bilo koji proces sličan našem. Mi smo dosljedni, srčani te činimo napor. Svaka čast onima koji se iz dana u dan trude pridobivati nove ljude. Pere Aragonés (potpredsjednik vlade iz ERC-a) i Roger Torrent (predsjednik parlamenta) nastoje uvjeriti što više ljudi“, izjavio je Junqueras.
Španjolska vlada je ponovila kako španjolski ustav ne dopušta referendum u Kataloniji, autonomnoj pokrajini sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske. Premijer Pedro Sánchez poručio je kako je Španjolska demokratska zemljs, u kojoj je sudska vlast odvojena od izvršne, i kako će država braniti poštivanje zakona. Odbio se sastati s Torrom.
„Moramo se okrenuti svijetu riječima i djelima koje svijet razumije. Našu stvar moramo povezati sa stvarima koje pokreću društva u čitavom svijetu, poput društvene pravde i borbe protiv klimatskih promjena. Svijet našu stvar treba shvatiti u terminima svoje stvari, tako će razumjeti o čemu govorimo kada spominjemo republiku Kataloniju i nezavisnost kao stvar vezanu uz slobodu“, rekao je Junqueras.
Španjolski premijer Sánchez, kojeg za dva tjedna čekaju parlamentarni izbori u Španjolskoj, rekao je kako Junqueras i ostali dužnosnici trebaju odslužiti do kraja svoje kazne čime je odbio zahtjev o amnestiji koju su na ulicama Barcelone tražili prosvjednici.
Tijekom suđenja je rekao kako on i suradnici nisu učinili ništa nezakonito.
„Od početka sam znao da će nas zatvoriti, čak i onda kada su mi suradnici govorili da neće. No ponosan sam što sam ovdje zbog postavljanja glasačkih kutija“, poručio je Junqueras, dodavši da neće tražiti oprost. Izjavio je kako su brojni članovi njegove obitelji bili optuživani i ubijeni tijekom Španjolskog građanskog rata i kasnijeg režima španjolskog generala Francisca Franca.
„(...) Moju prabaku su ubile fašističke trupe 1938. Moja je majka bila optužena za ustanak zbog organiziranja štrajka u bolnici Bellvitge tijekom Francove diktature. One se nisu predavale. Pa neću niti ja“, zaključio je Junqueras.
Katalonija od 1978. godine, kada je Španjolska prešla u demokraciju i usvojila aktualni ustav, ima svoju vladu, parlament, policiju, bolnice a katalonski jezik je služben u tamošnjim institucijama. Španjolska vlada upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom. Stanovnici Katalonije su podijeljeni po pitanju pune samostalnosti.