Francuska želi stvaranje jednog sveobuhvatnog europskog političkog foruma koji ne bi bio zamjena ni za EU, ni Vijeće Europe, niti za Organizaciju za europsku sigurnost i suradnju (OESS), ali bi omogućio izgradnju zajednice koja bi okupljala sve europske države, bez obzira na njihov status u EU ili odnose s Europskom unijom. Tu je ideju prije mjesec dana prvi put iznio predsjednik ove države Emmanuel Macron, a o njoj će se raspravljati na sljedećem sastanku Europskog vijeća 23. i 24. lipnja u Bruxellesu.
Francuska je već poslala zemljama EU non-paper, gdje iznosi ideju o stvaranju "Europske političke zajednice". Jutarnji list je imao uvid u ovaj francuski dokument o kojem se raspravlja u EU. Zanimljivo je da se o papiru počelo raspravljati samo par dana prije objave mišljenja Europske komisije o davanju statusa kandidata za Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju. Očekuje se da će Komisija preporučiti davanje statusa kandidata za Ukrajinu, vjerojatno i za Moldaviju, a neizvjesno je kako će se očitovati o Gruziji. Iako u EU kažu da su nakon aplikacije ovih država za članstvo o EU "slijedili uobičajenu postojeću proceduru", jasno je da se sve odvijalo znatno brže i da se radi o političkim motivima, a manje o ispunjavanju stvarnih kriterija za članstvo. No ionako proces proširenja ovisi prije svega o političkoj volji, a nakon toga o formalnim uvjetima.
Dugotrajni proces
U Francuskom non-paperu se navodi da se od Europskog vijeća, koje se sastaje za tjedan dana u Bruxellesu, očekuje odluka o aplikaciji Ukrajine za članstvo, ali i upozorava na dugo trajanje procesa pa predlažu da se još ove godine stvori "Europska politička zajednica".
- Koju god razinu postignemo na ovom Europskom vijeću, politika proširenja, zbog zahtjeva za neophodne reforme za pridruživanje Europskoj uniji, i trajanja koje nužno slijedi, ne nudi danas neophodni politički okvir za odgovor na hitne povijesne i geopolitičke potrebe koje proizlaze iz rata protiv Ukrajine i za gradnju političkog strukturiranja našeg europskog kontinenta - piše u tom francuskom papiru.
Upravo ta dugotrajnost procesa je poslužila Francuskoj kao argument za prijedlog o "Europskoj političkoj zajednici" u kojoj bi bile sve zemlje koje su spremne dijeliti zajedničke demokratske vrijednosti i prinijeti zajedničkoj sigurnosti, stabilnosti i prosperitetu Europe. Zajednica bi bila otvorena za sve europske zemlje, bez obzira na to jesu li članice EU i bez obzira na to kakve odnose imaju s Europskom unijom. Bilo onih koje žele biti članice, one koje to ne žele ili su je napustili, ili su povezane s EU samo ekonomskim sporazumima.
Države na koje se najviše misli pri raspravama o ovom francuskom planu su zemlje zapadnog Balkana i one iz istočnog partnerstva, ali i Velika Britanija koja je napustila Europsku uniju.
Slična Michelova ideja
Ova zajednica bi imala format "blage pravne strukture" s ovlastima donošenja odluka, ali uz poštivanje autonomije EU u odlučivanju. Sastanci u okviru takve zajednice bili bi redovni, nekoliko puta godišnje i to i na razini šefova država ili vlada i na razini ministara.
Sličnu ideju je iznio i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel koji ju je nazvao nešto drugačije, kao "Europska geopolitička zajednica". Kako je Michel izuzetno blizak Macronu, očito se radi o istoj stvari pa će to biti i jedna od ključnih tema Europskog vijeća krajem sljedećeg tjedna.
Kada je Macron iznio prvi put ideju o "Europskoj političkoj zajednici", s obzirom na to da se on dokazao kao skeptičan prema procesu proširenja EU, mnogi se bili sumnjičavi. No u ovom non paperu stoji da će stvaranje ove zajednici pomoći, a ne spriječiti integraciju u EU za one države koje to žele.
- Europska politička zajednica neće biti alternativa članstva u Europskoj uniji i neće biti zamjena za proces proširenja. Za europske države koje žele ući u EU će naprotiv biti prilika za jačanje veza s EU zemljama članicama i prije članstva, i političkih i sudjelovanjem u određenim politikama EU, uključujući i postupnu integraciju, kada je to prikladno, u europsko unutarnje tržište - piše u francuskom non-paperu.
