ČUVARI DRUŠTVA

Jutarnji u švedskoj Agenciji za psihološku obranu: ‘Za Ruse smo spremni još od 2014., a jednu stvar baš nikad ne radimo‘

‘Naš glavni zadatak je voditi koordinaciju psihološke obranu društva tijekom razdoblja visoke uzbune ili rata‘, objašnjava Tofvesson

Mikael Tofvesson, šef Operativnog odjela švedske Agencije za psihološku obranu i prizor iz Stockholma noću

 Privatni Arhiv/Profimedia/

- Molim vas, nemojte fotografirati zgradu i nemojte dirati ništa. Upalit će se jedan od alarma koje ovdje imamo, pristojno nam poručuje Mikael Tofvesson, šef Operativnog odjela Švedske agencije za psihološku obranu ispred neupadljive dvokatnice u kojoj se nalazi njeno sjedište.

Nakon što smo prošli kroz metalnu ogradu i ušli u zgradu, dočekalo nas je minimalistički uređeno predvorje s par stolica, kaučom i bijelim zidom na kojem uz veliki znak s imenom agencije stoji nekoliko zastava, od kojih se ističe ona švedska. Fotografirati smijemo samo uz privolu našeg domaćina i to samo zid na kojem se nalazi zastava. Svako ostalo upotrebljavanje mobitela dozvoljeno je tek u manjoj konferencijskoj dvorani u koju je Tofvesson smjestio delegaciju novinara iz Hrvatske.

Relativno visok, odjeven u tamno plavo odijelo, Tofvesson nam se obraća uz stalan, ali distanciran smiješak. Da je malo "širih" gabarita mogli biste ga komotno zamijeniti za omiljenog Le Carreovog špijuna Georgea Smileyja - što znači, dosadnog birokrata za kojeg vam ni na kraj pameti nije da se bavi ičim zanimljivijim od kuhanja čaja i kopiranja priopćenja.

Svakako ne biste pomislili da je nekad bio dio elitne jedinice švedskih "Rangera" koji su trenirali na dalekom sjeveru zemlje za slučaj obrane od ruske invazije, a još manje da bavi poslom egzotičnog obavještajnog prizvuka kao što je to psihološka obrana države. Iako je agencija u kojoj radi osnovana relativno nedavno, tek koji mjesec prije početka ruske invazije na Ukrajinu, Tofvesson objašnjava da se psihološkom obranom na ovaj ili onaj način bavi od 2014. godine. Te je godine, sjetite se, Rusija izvršila aneksiju ukrajinskog poluotoka Krima, a Kremlj je u "overdrive" gurnuo svoju propagandnu mašineriju diljem Europe i svijeta. Pedantni i oprezni Šveđani shvatili su to kao krajnji signal da trebaju razmišljati ne samo o vojnoj sigurnosti, nego i o načinima borbe protiv dezinformacijskih kampanja i drugih metoda kojima Moskva pokušava razjediniti stanovništvo u zemaljama Starog kontinenta.

Koncept ‘totalne obrane‘

- Švedska ima koncept totalne obrane, što znači da će u slučaju prijetnje ratom cijelo društvo braniti zemlju. Mi smo civilna agencija koja se hijerarhijski nalazi pod ministarstvom obrane. Naš glavni zadatak je voditi koordinaciju psihološke obrane društva tijekom razdoblja visoke uzbune ili rata, izgraditi otpornost populacije na psihološko ratovanje te unaprijediti međunarodnu kooperaciju po tom pitanju, objašnjava Tofvesson i dodaje:

- Ako je Švedska u ratu ili joj netko prijeti invazijom, naša Agencija se u tom slučaju može braniti i psihološkim ratovanjem, dakle djelovati proaktivno. Možete me pitati koje su to mjere, ali ja vam neću odgovoriti, preduhitrio je naš domaćin nekoliko spremnih ruku koje su se dizale u znak pitanja.

Ključ rada Agencije je - obraniti demokraciju u Švedskoj. Ono što ciničnim Hrvatima zvuči kao teška floskula, Šveđani shvaćaju vrlo ozbiljno.

- Mi nećemo i ne želimo raditi ono što rade Rusi. Prvo, to uopće nije toliko efikasno, a drugo - nije u skladu s našim vrijednostima koje čine temelje društva u kojem živimo, kaže Tofvesson i pritom ne skriva ponos da je Švedska jedna od rijetkih zemalja koja uopće ima odjel koji se isključivo bavi psihološkom obranom stanovništva.

- Uđemo li u NATO, sasvim je sigurno da bi i druge članice profitirale od naše stručnosti, uvjeren je.

Kako pak izgleda izgradnja psihološke obrane društva? Agencija detektira potencijalne prijetnje društvu, analizira njihov sadržaj te potom predlaže na koji način na njih reagirati. Ponekad to znači da se na lažne informacije koje na društvenim mrežama šire strani akteri neće ni reagirati ako se procjeni da bi im se time zapravo dalo veću vidljivost.

- Recimo, ako netko širi lažnu informaciju da se sprema teroristički napad, davanjem veće pozornosti tome moglo bi izazvati zabrinutost u društvu. Umjesto toga, možete možda samo povećati broj policajaca na određenom mjestu zbog čega će se građani osjećati sigurnije bez da su svjesni toga, objašnjava Tofvesson.

Otporni na ruski utjecaj

U drugim slučajevima predložit će akterima unutar vlasti da na njih odgovore određenim tipom strateške komunikacije. Između ostalog, Agencija pomaže i slobodnim i neovisnim medijima, ali samo ako oni to od njih zatraže.

- Ono što nikad, nikad ne radimo je praćenje vlastite populacije. Uostalom, ako je cilj nekog stranog aktera utjecati na nekog, moraju mu pristupiti, a pritom otvaraju svoje karte pa lako možemo zaključiti o kome je riječ. Tako, recimo, rade Rusi, govori Tofvesson.

Na pitanje koliko je švedsko društvo izloženo širenju dezinformacija i ruskog utjecaja, kaže da su otpornijih od drugih zemalja.

- Rusi od 2015. intenzivnije šire dezinformacije i neistine u Švedskoj, a cilj im je umanjiti povjerenje u državne institucije. Pritom se ponašaju vrlo oportunistički pa će iskoristi razne incidente, poput spaljivanja Kurana, kako bi pojačali njihov doseg i time širili kaos i nepovjerenje. No, prema mojoj procjeni ruski je utjecaj u nordijskim zemljama slab. Konkretno, u Švedskoj su svi vrlo jasno progledali kroz njihove laži vezane uz Ukrajinu.

Pritom nimalo zabrinuto tvrdi da ih prijetnje iz Kremlja prilikom odluke da Stockholm pokrene postupak pristupanja NATO-u nisu pretjerano uzbunile.

- Mislim da su se svi možda i previše bojali ruskog ratnog stroja, a on uopće nije toliko efikasan, što se pokazalo u Ukrajini. Mi se Rusije ne bojimo. Ako išta, odluka da apliciramo za NATO donesena je i kako bismo pružili podršku susjednoj Finskoj, ali i baltičkim državama. A kad je Švedska u pitanju, imamo toliko prijava u teritorijalnu obranu da ne možemo ni primiti sve one koji bi se htjeli priključiti, navodi Tofvesson.

Otkako su ruski medijski kanali (RT, Sputnik i slično, op.a.) blokirani, njihov jedini način je bio da šire propagandu preko društvenih mreža. A kako je sad i to blokirano, Tofvesson navodi da Rusi "svoju priču" šire preko vlastitih ambasada. No, tu imaju puno manji doseg i efekt nego ranije.

- Očekujemo da će sada početi koristiti rusku dijasporu u nastojanju da utječu na društvo. Ali generalno, teško im je doprijeti do nas.

Priprema društva za obranu

Tofvesson ističe da Švedska zapravo ima veći problem sa širenjem propagande islamističkih grupa, a ne onih ruskih.

- Mi smo kroz korištenje raznih podataka razotkrili te skupine i društvu objasnili kako funkcioniraju, kako šire dezinformacije i koji im je konačni cilj. Mi, naime, imamo društvo koje dobro funkcionira i radimo na način da ojačamo njegove sposobnosti obrane i oslabimo potencijalne rizike. Uostalom, mislim da su i EU, UK i SAD prije ruske invazije na Ukrajinu dobro pripremile svoje stanovništvo na mogućnost ruske invazije na Ukrajinu te su samim time ojačali i otpornost društva. Ako Rusi uoče problem u nekoj zemlji, oni će ga nastojati iskoristiti - to treba znati razotkriti, objašnjava.

To nužno ne znači da će Šveđani imati potrebu razotkriti svakog trola na društvenim mrežama.

- Ako imate slobodu govora, onda unutar nje imate i pravo biti u krivu u svom mišljenju. Mi ne idemo direktno protiv trolova na društvenim mrežama, osim ako smo otkrili da se ne radi o običnim pojedincima, nego na primjer o agentima koji rade za određenu zemlju. A kad je Rusija u pitanju, to još nismo vidjeli, zaključuje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
03. ožujak 2024 20:56