Rusija se, gotovo tri mjeseca nakon što je Vladimir Putin poslao svoje vojnike u Ukrajinu, suočila s više sankcija od bilo koje druge zemlje. No, zahvaljujući rastu cijena izvezene nafte i plina, Kremlj je za sada uspio stabilizirati rubalj i ograničiti negativne financijske efekte na potrošače i na vođenje rata, piše Bloomberg.
Gospodarstvom se šire znakovi napetosti - od zatvorenih trgovina stranih marki, strmoglavog pada u prodaji automobila, brojnih naplata poreza... Iako taj usporeni šok još uvijek možda neće biti dovoljan da prisili Putina da promijeni kurs u vezi s Ukrajinom, očekuje se da će gospodarski pritisak na Kremlj naglo porasti kasnije ove godine, posebice s obzirom na to da Europska unija upravo raspravlja o embargu na rusku naftu.
Težak položaj
- Sankcije same po sebi ne bi zaustavile Putinov rat, ali kombinirane sankcije s vojnim pritiskom stavljaju ga u težak položaj - rekao je Daniel Fried, bivši visoki dužnosnik američkog State Departmenta i dodao: - Nije nemoguće, ali mijenja izglede.
Bloomberg piše kako Rusija ulazi u najdublju, najdužu recesiju u posljednjih nekoliko desetljeća.
Do sada je stabilan protok oružja i druge pomoći Kijevu imao najpresudniji utjecaj kad je riječ o pomaganju Ukrajini da odbije ruske napade. Dužnosnici Kremlja privatno priznaju da nisu očekivali da će se SAD i njegovi saveznici tako brzo pokrenuti da Ukrajini ponude tako snažnu potporu. Kažu da Putina ne brine ekonomska cijena dok vodi ono što smatra egzistencijalnom borbom sa SAD-om i njegovim saveznicima za geopolitički opstanak.
- Ekonomija je za njega prestala biti izvor legitimiteta. Da biste ga natjerali da razmišlja o ekonomiji, morali biste uvesti embargo na naftu i plin - rekao je Sergej Guriev, ruski ekonomist sa sjedištem u Parizu, koji se zalagao za strože sankcije.
Rusija je uspjela ograničiti negativne efekte na početku rata, zaustavljajući financijsku krizu povećanjem kamatnih stopa i nametanjem strogih ograničenja za iznošenje novca iz zemlje nakon što su SAD i njihovi saveznici sankcionirali središnju banku.
No, dok se Putin hvali da se Rusija "samouvjereno nosi" s učinkom sankcija, hvaleći oporavak rublja od najniže razine koju je dosegnuo ubrzo nakon invazije, njegovi dužnosnici nisu tako optimistični. U izvješću središnje banke od 11. svibnja navodi se da je rast rublja zapravo odraz učinka sankcija, a ne suprotno. Banka je priopćila kako su ograničenja, u kombinaciji s prekidom poslovanja stranih tvrtki s Rusijom, dovela do pada uvoza.
Anketa koju je Otkritie banka objavila ovaj tjedan pokazala je da je 58 posto Rusa izjavilo da je primijetilo nestašicu hrane u trgovinama od početka rata, a trećina je rekla da se opskrbljuju zalihama. Drugo istraživanje neovisnog Levada centra pokazalo je da je 85 posto ispitanih reklo kako je sada loše vrijeme za velike kupnje ili uzimanje kredita.
Spori otrov
Ograničenja uvoza "su poput otrova sa sporim djelovanjem", rekla je Tatiana Orlova, ekonomistica Oxford Economicsa. Inače, Rusija je prestala objavljivati većinu detaljnih podataka o trgovinskim tokovima koji bi ukazivali na učinak ograničenja. No, podaci najvećih ruskih trgovinskih partnera pokazuju da je uvoz pao za 45 posto u ožujku, prema Capital Economicsu.
Prema Institutu za međunarodne financije, embargo na rusku naftu o kojem sada raspravlja EU stajao bi Rusiju čak 155 milijardi dolara u sljedeće tri godine. Bloomberg navodi kako autoindustrija oprezno gleda na ono što se može dogoditi.