Kao i 2016., predizborne ankete su ponovno demokratskom kandidatu davale bitno veću prednost nad Donaldom Trumpom nego što to pokazuju dosad prebrojani glasovi. Joe Biden od početka je u anketama vodio od pet do deset postotnih poena pred Trumpom. No, Trump je i sada osvojio bitno više nego što su mu ankete predviđale, a stručnjaci i dalje nemaju jednoznačan odgovor na pitanje kako se to dogodilo.
Školovani i neškolovani
Najveća je mogućnost pogreške kad je razlika između dvaju kandidata minimalna, a biračko tijelo podijeljeno pola-pola, objašnjava sociolog dr. Ivan Burić s Hrvatskih studija. Burić se godinama bavio ispitivanjem javnog mnijenja. Uz ogradu kako svi glasovi još nisu prebrojani pa su obrati još mogući, Burić ističe kako se čini da su ankete točno predvidjele trend, a to je da će Biden na nacionalnoj razini osvojiti više glasova od Trumpa. Biden je jučer poslijepodne imao 72 milijuna prebrojanih glasova, odnosno 50,4 posto, a Trump 68 milijuna, odnosno 47,8 posto. Čini se da su anketari najviše pogriješili oko Pennsylvanije, gdje ipak vodi Trump, no do jučer poslijepodne još nije bilo prebrojano 11 milijuna listića.
Dvije su moguće pogreške, piše britanski Guardian: ili su istraživači pogriješili u utvrđivanju uzorka ispitanika, nekoliko tisuća ljudi, na osnovi kojih će zaključiti o raspoloženju 240 milijuna birača ili su Trumpovi birači bili nespremniji nego 2016. odati anketarima za koga će glasati.
Naime, kod istraživanja javnog mnijenja najvažnije je pogoditi uzorak na kojem će se ispitivanje provesti, tako da među 1000 ispitanika bude razmjeran udio školovanih i neškolovanih, onih sa sela i onih iz grada, ako se prethodno utvrdilo da je podrijetlo ili obrazovanje bitno prilikom odlučivanja za koga će netko glasati. Na primjer, to što je Trump Meksikance 2016. nazivao silovateljima a kampanju gradio na ideji gradnje zida prema Meksiku, ne znači da su mahom svi Hispanoamerikanci glasali protiv njega: dobio je velik broj glasova na Floridi gdje živi puno izbjeglih Kubanaca koji su bili ogorčeni zbog Obamina ublažavanja sankcija Castrovoj Kubi.
Problem su takozvani "shy voters", birači neskloni odati za koga će glasati, kaže dr. Burić. Ispitanici su skloni davati društveno prihvatljive odgovore pa su tako ankete jako podcijenile broj bijelih Amerikanaca s visokim obrazovanjem koji su glasali za Trumpa, piše NTY pozivajući se na izlazne ankete. Prema anketama, većina glasova visokoobrazovanih bijelih muškaraca trebala je ići Bidenu. No, Biden je osvojio bitno manje glasova nego što se očekivalo ne samo u miješanim sredinama poput Floride, nego i u bjelačkim predgrađima Michigana gdje se očekivalo da će odnijeti prevagu, piše The New York Times.
Stavovi birača
Patrick Murray sa Sveučilišta Monmouth izjavio je za NYT da je veliki raskorak između predviđanja i rezultata izbora moguće posljedica napora republikanaca da spriječe glasanje određenih skupina birača. Na primjer, možda nikad nećemo saznati koliko glasova pošta nikad neće isporučiti na biračka mjesta. No, objašnjenje je možda u "faktoru Trump". Dr. Christopher Borick, istraživač javnog mnijenja s koledža Muhlenberg u Pennsylvaniji, kaže da su ankete pogriješile 2016. i sada, ali ne i na zastupničkim izborima 2018. godine. "To me navodi na zaključak da je posebno teško mjeriti stavove birača prema Trumpu", kaže Borick. "Kao i za puno drugih stvari povezanih s Trumpom, moguće je da za izbore na kojima se on natječe važe drugačija pravila", ističe Borick.