OZBILJNE POSLJEDICE

Kako će sankcije Rusiji utjecati na svijet? Rast inflacije, nestašica hrane, posebice žitarica

Rusija je jedna od najvećih svjetskih izvoznica nafte i plina, dok je Ukrajina važna kao tranzitna zemlja za ruski plin

polja pšenice u Ukrajini

 Nikolai Trishin/Tass/Profimedia

Francuski ministar financija Bruno Le Maire rekao je da su Europska unija i Sjedinjene Države pokrenule "gospodarski rat" protiv Rusije, misleći pritom na sankcije Zapada Moskvi koje su odsjekle zemlju od međunarodnih financijskih tržišta.

Takozvani gospodarski rat dovodi Rusiju pred financijski krah, a rubalj je zabilježio rekordan pad u odnosu na američki dolar. Pred bankomatima u Rusiji stvaraju se dugački redovi jer građani žele podići gotovinu.

Međutim, ne osjeća samo Rusija pritisak zapadnih sankcija koje su pokrenute kao odgovor na rat ruskog predsjednika Vladimira Putina protiv Ukrajine. Sankcije nanose štetu zemljama od Egipta do Njemačke, koje u velikoj mjeri uvoze pšenicu i zemni plin od obje zaraćene strane.

Deutsche Welle razmotrio je što bi sankcije Rusiji mogle značiti za ljude u drugim zemljama.

Povećanje cijena energije

Cijene nafte i plina porasle su poslije još jedne runde zapadnih sankcija Rusiji tokom vikenda, dok su se trgovci pripremali za prekide snabdijevanja iz Rusije. Rusija je jedna od najvećih svjetskih izvoznica nafte i plina, dok je Ukrajina važna kao tranzitna zemlja za ruski plin.

Dosad sankcije nisu bile direktno usmjerene na energetski sektor, ali trgovci strahuju da bi Moskva mogla uzvratiti ograničavanjem izvoza nafte i plina i da bi sankcije Zapada na kraju mogle biti proširene - kako bi direktno naudile ogromnom i značajnom ruskom energetskom sektoru u zemlji.

"Ruske isporuke energenata jako su ugrožene, bilo zbog toga što ih je Rusija ukinula ili zbog zapadnih sankcija", rekla je Louise Dickson, analitičarka tržišta nafte u tvrtki Rystad Energy.

Također postoji zabrinutost da bi isključivanje velikih ruskih banaka iz platnog sustava SWIFT moglo znatno otežati kupovinu ruske nafte i plina. Europske banke Societe Generale i Credit Suisse navodno su obustavile financiranje svih roba iz Rusije.

To izaziva zabrinutost mnogih u Europi, koja više od trećine potrebnog plina i oko četvrtine potrebne nafte dobiva iz Rusije. Svaki prekid u snabdijevanju mogao bi ostaviti Europljane bez dovoljno plina za grijanje i s ogromnim računima za struju jer bi komunalna poduzeća imala problem oko nabave goriva za proizvodnju energije.

"Čini se da je utjecaj sankcija na energetski sektor manje ozbiljan nego što bi moglo biti. Ali da ne bude zabune, postoje rizici od daleko goreg ishoda", rekao je klijentima analitičar Deutsche Banka Jim Reid.

Porast cijena hrane

Kriza je također pojačala strahove u vezi sa zalihama žitarica kao što su pšenica i kukuruz, kao i uljarica.

Na burzi žitarica u Chicagu cijene su i dalje u porastu nakon što su u petak dostigle rekordne iznose u posljednjih 12-13 godina, a i cijene kukuruza također su rasle, piše DW.

Rusija i Ukrajina zajedno čine oko 30% svjetskog izvoza pšenice, skoro petinu trgovine kukuruzom i oko 80% izvoza suncokretova ulja. Obje zemlje su ključni dobavljači pšenice za Bliski istok i Europu. Turska i Egipat najveći su uvoznici ruske pšenice.

Rat u Ukrajini već je poremetio izvoz iz crnomorskih luka, koje se koriste za otpremu žitarica u Aziju, Afriku i Europsku uniju.

Egipat je u ponedjeljak bio primoran poništiti natječaj za nabavku pšenice - nakon što je dobio samo nekoliko ponuda, i to po vrlo visokim cijenama. Stručnjaci strahuju da bi ruske vojne operacije dodatno mogle povećati cijene hrane u zemljama poput Libije, Jemena i Libanona, gdje ionako postoji kriza u snabdijevanju hranom.

Inflacija će nastaviti rasti

Za većinu ljudi širom svijeta gospodarski utjecaj rata u Ukrajini i sankcija osjetio bi se u vidu veće inflacije izazvane uglavnom višim cijenama energije, metala i hrane.

Cijene aluminija skočile su na rekordni nivo, premašivši vrhunac iz 2008. tokom globalne financijske krize. Trgovci strahuju da bi sankcije Rusiji i uzvratne mjere Moskve mogle poremetiti globalno snabdijevanje aluminijem. Rusija proizvodi oko 6% svjetskog aluminija.

Snabdijevanje ovim energetski intenzivnim metalom također bi bilo pogođeno višim cijenama energije i nestašicama struje, što bi moglo dovesti do zatvaranja više postrojenja za preradu aluminija, piše DW.

"Najnoviji poremećaji globalnog lanca snabdijevanja predstavljaju ključni rizik i u najmanju ruku, cijene za ove robe vjerojatno će ostati povišene neko vrijeme, održavajući globalnu inflaciju viskom - na duže vrijeme", rekao je Jason Tuvey iz Capital Economicsa.

Ruska invazija riskira otežavanje globalnog gospodarskog oporavka od posljedica pandemije, komplicirajući stvari za političare od kojih se očekuju mjere za obuzdavanje inflacije.

Neizvjesnost oko gospodarskog oporavka mogla bi na kraju odgoditi planove središnjih banaka da podignu kamatne stope - što znači da bi još neko vrijeme moglo biti ultrajeftinih hipoteka i privatnih kredita.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. srpanj 2022 03:52