Posljednji put je Rusija pucala na britanski ratni brod 1919. godine kad je boljševička podmornica torpedirala razarač u Finskom zaljevu. U Crnom moru posljednji put tijekom Krimskog rata (1853. - 1856.).
Tako The Economist tumači važnost incidenta u blizini Krima gdje je ruska mornarica pucala na britanski razarač HMS Defender koji je krenuo iz Odesse prema Gruziji. I, što britanski izvori priznaju, ušao u teritorijalne vode oko Krima. Prema UN-ovoj Konvenciji o pravu mora, teritorijalne vode se prostiru 12 nautičkih milja od obale.
Vojne vježbe?
"Britanski ratni brode, ovdje ruski ratni brod." Tako je počela komunikacija dviju strana, objavljena na društvenim mrežama, nakon što se HMS Defender približio obali Krima na manje od 12 nautičkih milja.
"Trebali biste promijeniti kurs na desnu stranu", tumači muški glas. Konačno je ruski glas Britancima poručio: "Nastavljate prema opasnom području. Zbog vaše sigurnosti preporučujem vam da promijenite kurs. Molim vas, iznesite svoju namjeru". Razarač je zatim upozoren da je oružje spremno za uporabu ako prijeđe granicu Ruske Federacije.
A nakon toga je došlo do vatrenih upozorenja za koje Britanci kažu da nisu bila usmjerena prema njima, nego je to bio dio ruskih vježbi koje su im bile najavljene.
Neočekivani manevar
"Posada je bila na položajima, a oružani sustavi na HMS Defenderu bili su spremni zapucati", potvrdio je Jonathan Beale, novinar BBC-ja, koji se nalazio na HMS Defenderu. Britanski je brod, dakle, bio svjestan opasnosti situacije i visoke razine rizika koju je izazvao neočekivanim manevrom. I mogućnosti da se provokacija pretvori u vatreni sukob. Do toga nije došlo, treba priznati, jer je ruska strana djelovala razumno - ako prihvatimo tezu Britanaca da na njih nije pucano.
Sve je završilo bez eskalacije, a HMS Defender je izašao iz spornih teritorijalnih voda i nastavio put prema Gruziji. Ben Wallace, britanski ministar obrane, za londonski je Times rekao da će "Kraljevska mornarica uvijek podržavati međunarodno pravo mora i neće dopustiti da bude ometana u neškodljivom prolazu".
Jonathan Beale je ispričao da je britanski brod prošao kroz teritorijalne vode oko Krima namjerno želeći poslati poruku Rusiji. Dodaje i da je Vincent Owen, kapetan Defendera, naglasio da prolaze "međunarodno priznatim morskim putem".
BBC je na početku teksta postavio pitanje: je li riječ o nepotrebnoj provokaciji Kraljevske mornarice ili o legitimnoj provedbi prava plovidbe?
"Koliko znam, ovo je prvi put da bojni brod NATO-a ulazi u vode oko Krima nakon 2014. godine", rekao je Dmitrij Gorenburg, stručnjak za Crno more u promišljalištu CNA u Washingtonu, za The Economist.
Rusija je 2014. godine anektirala Krim na kojem je, temeljem ugovora s Ukrajinom, stacionirala Crnomorsku flotu. Potez je osuđen globalno (Narodna Republika Kina je šutjela), aneksija, koja predstavlja prvu nasilnu promjenu granica u Europi od 1990. godine, nije prihvaćena. Tako je stvoren još jedan zamrznuti sukob na obali Crnog mora koji je prijetnja europskom miru, stabilnosti i sigurnosti. Ali, sukob za koji treba naći rješenje političkim sredstvima čemu neće pomoći provokacije. Upravo zato se i američka ratna mornarica, koja često zalazi u Crno more, a i ostale članice NATO-a, drže podalje Krima. Što vrijedi za Washington, Madrid ili Den Haag, ne vrijedi i za London. Iako i ondje ima razumnih glasova. Tobias Ellwood, predsjedavajući Odbora za obranu britanskog parlamenta i bivši vojnik, rekao je da je za Britaniju bitno braniti međunarodne vode, ali i upozorio da bismo "trebali shvatiti da je ovo opasna igra".
Putinu u korist
Lord West of Spithead, bivši zapovjednik Kraljevske mornarice, optužio je ruskog predsjednika Vladimira Putina da cijeli slučaj koristi kako bi domaćoj javnosti pokazao odlučnost. Bolje bi ipak bilo zaključiti da je Kraljevska mornarica otvorila Putinu manevarski prostor da slučaj iskoristi u unutarnjopolitičke svrhe. Zbog toga imamo dvije slike incidenta, a čini se da niti jedna nije potpuno točna. Koliko je poznato do zaključenja ovog izdanja, nije bilo poruka saveznika koje bi opravdavale ponašanje britanskog ratnog broda. A to otvara novo pitanje - u kojoj je mjeri britanska odluka bila usuglašena s članicama NATO-a.
Teško se stoga oteti dojmu da je u konačnici riječ o provokaciji kojom London želi potvrditi strategiju "Globalne Britanije" koja podrazumijeva aktivnije korištenje vojne sile diljem svijeta. I baš je Crno more izabrano kao točka pokazivanja vojne moći. Teško je, također, oteti se dojmu da iza ovog incidenta nije želja da se potvrdi ukrajinsko pravo na more oko Krima - jer se samo potvrdilo da ga kontrolira Moskva - nego da se reagira na približavanje Rusiji koje je pokrenuo Joe Biden u Ženevi, a nastavili njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron koji od članica EU traže snažniji angažman s Moskvom. Cijeli je taj projekt očito kreiran bez sudjelovanja UK koja već desetljećima ima izuzetno zategnute odnose s Rusijom.