Iako je na izborima u nemirnoj srednjoazijskoj republici Kirgistanu bilo čak 18 predsjedničkih kandidata, premoćno je pobijedio, kako ga zovu, "kirgiški Trump" Sadir Žaparov, koji je uz to odmah dobio i gotovo carske predsjedničke ovlasti, jer je istodobno s izborima održan i referendum o tome, a "za" je glasovalo oko 80 posto Kirgiza.
Dvojica njegovih konkurenata Adahan Madumarov i Abdil Segizbajve ne priznaju rezultate i govore o velikim nepravilnostima u izbornom procesu. Žaparov je došao na vlast, zapravo u listopadu 2020. godine, kad su nakon parlamentarnih izbora buknuli veliki neredi i prosvjedi, a nezadovoljna masa upala je u parlament koji se indikativno zove Bijela kuća i predsjedničku palaču te natjerala dosadašnjeg predsjednika Soronbaja Ženbekova na ostavku.
Tada su iz zatvora oslobodili Žaparova, koji je bio osuđen na 11 godina zbog izazivanja nereda (tražio je među ostalim nacionalizaciju najvećeg kirgiškog rudnika zlata Kumtor), pokušaja nelegalnog preuzimanja vlasti i držanja talaca (Žaparov je zbog toga 2013. pobjegao iz zemlje i živio u Rusiji i na Cipru, 2017. se vratio kako bi sudjelovao na izborima, ali je bio uhićen i zatvoren). Žaparova je krnji parlament, sa samo njegovim pristašama (bez kvoruma) i s masom prosvjednika na hodnicima istodobno utvrdio kao premijera, a potom i v.d. predsjednika države.
Na izbornom listiću, unatoč prezimenu na "Ž", njegovo je ime bilo pod brojem jedan. Žaparov je rođen 1968. godine, prošao je karijeru od direktora poljoprivrednog dobra, preko šefa najveće naftne kompanije u Kirgiziji do inspektora u tajnoj policiji, da bi postao predsjednik s golemim ovlastima. Scenarij upada u parlament i instaliranja Žaparova neodoljivo podsjeća na ono što se zbivalo u Washingtonu na dan kad je Kongres trebao potvrditi Bidenovu pobjedu.