U utorak je u Brazilu postavljen dnevni rekord s 1.726 smrtnih slučajeva od korone širom zemlje, piše Deutsche Welle. Prosjek tijekom posljednjih sedam dana je 1.274 smrtna slučaja, što je gotovo četvrtinu više nego prije dva tjedna - to je također najveći broj od izbijanja pandemije. "Proživljavamo najgoru fazu pandemije, s novim dnevnim rekordima stope smrtnosti i prepunim odjelima za intenzivnu njegu u cijeloj zemlji", rekla je mikrobiologinja Natália Pasternak, rezimirajući situaciju u intervjuu za DW.
Pored toga, razvoj pandemije se dramatično ubrzao: trebala su proći 34 dana da bi se stopa smrtnosti popela s prosječno 1.000 na 1.100 ljudi dnevno. A onda je trajalo svega tri dana da se broj smrtnih slučajeva popne na 1.200 dnevno. Više od 257.000 Brazilaca umrlo je od virusa. Broj novih infekcija također se masovno povećava. Samo u utorak registrirano je 60.000 novih slučajeva.
Najnoviji val infekcije vjerojatno je potaknut varijantom P.1, koja je prvi put otkrivena u Amazoniji, pretpostavljaju stručnjaci. Preliminarna studija, koju su u ponedjeljak objavili Sveučilište u Oxfordu i Tropski institut Sveučilišta u Sao Paulu, sugerira da je varijanta između 1,4 i 2,2 puta zaraznija od originala. Uz to, kaže se da je mutant više puta doveo do obnovljenih infekcija kod pacijenata koji su već izliječeni.
Blage mjere
Razlog brzog širenja mutanta mogle bi biti blage zaštitne mjere u Brazilu. "Kao i sve mutacije, Manaus-mutacija uzrokovana je nekontroliranom cirkulacijom virusa", kaže Natália Pasternak. "Dakle, ne može se reći da je samo ova varijanta virusa dovela do porasta broja zaraza. Mjere predostrožnosti su ublažene i ljudi su zanemarili izolaciju, što je dovelo do mutacija koje su sada vjerojatno mnogo zaraznije i stoga potiču širenje bolesti."
U ponedjeljak su državni tajnici za zdravstvo pozvali na drastične korake kako bi spriječili kolaps zdravstvenog sustava - uključujući zabranu kulturnih i sportskih manifestacija, zatvaranje škola, plaža, barova i ograničenja lokalnog javnog prijevoza. Nacionalni i međunarodni zračni promet, kao i kopneni putnički promet također trebaju biti ograničeni. Kao najvažniju mjeru zdravstveni tajnici pozvali su na uvođenje policijskog sata u cijeloj zemlji, između 20 sati i 6 sati ujutro, kako radnim danom tako i vikendom.
Potpredsjednik Brazila Hamilton Mourão iznio je u utorak kritike, rekavši kako različit odnos stanovništva prema koroni u različitim regijama Brazila nije dozvoljavao mjere na nacionalnoj razini. "Kako ih sada provesti? Silom? Mi nismo diktatura. Da smo diktatura, bilo bi lako", rekao je Mourão.
Nema cjepiva
Pasternak također poziva na oštar lockdown. "Ako nešto ne poduzmemo doći će do kolapsa javnog i privatnog zdravstvenog sustava. Budući da nemamo dovoljno cjepiva, treba nam istinski lockdown. Više nema vremena za polovične akcije."
U Brazilu je kampanja cijepljenja započela krajem siječnja. Do sada je cijepljeno 7,1 milijun ljudi, oko 3,3 posto stanovništva. Međutim, u mnogim regijama cijepljenje je moralo prestati zbog nedostatka cjepiva. Nabavu dovoljnog broja cjepiva poremetila je politička borba za vlast između predsjednika Jaira Messiasa Bolsonara i guvernera Sao Paula Joãoa Dorije u drugoj polovici 2020. godine. Dok se Bolsonaro, kritičan prema cijepljenju, oslanjao isključivo na cjepivo AstraZenece, Doria je sklopio partnerstvo s kineskim proizvođačem Sinovac.
Središnja vlada koči razvoj cjepiva, kaže za DW Dimas Tadeu Covas, direktor Instituta Butantan. Institut sa sjedištem u Sao Paulu sam razvija cjepiva i također obrađuje sirovine koje isporučuje Sinovac. "Da nije bilo problema u našem odnosu sa središnjom vladom, imali bismo cjepiva već u prosincu", zaključuje Covas.
Gradovi već sami traže alternative, s obzirom na probleme vlade oko brze nabave cjepiva u dovoljnim količinama. Savez brazilskih gradova FNP, koji okuplja gradove s više od 80.000 stanovnika, želi s proizvođačima samoinicijativno sklopiti ugovore o isporuci cjepiva. Predsjednik FNP-a Jonas Donizette pozvao je gradonačelnike da "povuku sve poluge kako bi spriječili dramatičnu situaciju u kojoj se mora odlučiti tko treba umrijeti, a tko ne", piše Deutsche Welle.