Za razliku od ostatka svijeta koji se bori s cijepljenjem, lockdownom, novim valom epidemije i novim sojevima, jedna mala otočna država živi gotovo kao da pandemija ne postoji.
Učenici su u svojim klupama. Kafići i restorani su otvoreni. Turisti su dobrodošli.
Island je zahvaljujući uspješnom programu testiranja i cijepljenja, transparentnosti vlasti i discipliniranim građanima, uspio pandemiju staviti pod kontrolu i okrenuti se oživljavanju gospodarstva.
Od početka pandemije, Island ima 29 umrlih i 6.083 zaraženih covidom-19. Prema podacima Europske agencije za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), 14-dnevna incidencija broja zaraženih na 100.000 stanovnika je 4.12, dok je prosječna incidencija novozaraženih u Europi oko 300. Stopa smrtnosti je već tjednima nula.
Nekoliko je važnih faktora koji su doveli do toga da Island nikada nije trebao uvesti lockdown, a svoje granice otvorio je turistima sredinom lipnja prošle godine.
Onaj najočigledniji razlog je izoliranost. Otočna zemlja smještena u sjevernom dijelu Atlantskog oceana s populacijom od oko 350.000 stanovnika, ima prirodne prednosti kada je riječ o upravljanju pandemijom.
Premijerka Katrín Jakobsdóttir ističe kako udaljenost otoka od drugih država ipak nije bila dovoljna kako bi se virus ukrotio.
"Ako razmišljam o ovoj pandemiji, ono što se najviše izdvaja je način na koji je u svemu sudjelovala islandska javnost. Ljudi su uistinu odlučili vjerovati savjetima stručnjaka i znanstvenika i promijenili svoje ponašanje. Poštuju i pridržavaju se pravila”, kazala je Jakobsdóttir u intervjuu za NBC.
Premijerka ovdje misli i na turiste koji u velikoj mjeri slijede mjere za sprječavanje širenja koronavirusa pri ulazu u zemlju. Svi koji ulaze u državu, moraju pokazati negativan PCR test, testirati se u zračnoj luci i onda se ponovno testirati nakon provedenih pet dana u karanteni.
"98% ljudi uistinu dođe na drugo testiranje. Mislim da je to sjajan rezultat", dodala je Jakobsdóttir.
Oni koji su u potpunosti cijepljeni ili su preboljeli koronu, ne moraju ići u karantenu.
Island je do sada u cijelosti cijepio oko 13 tisuća stanovnika, oko 34 tisuća ljudi primilo je najmanje prvu dozu cjepiva, a u tijeku je cijepljenje 21.200 ljudi.
Islandski glavni epidemiolog Thórólfur Guðnason nedavno je izjavio kako im je sada najvažnije sprječavanje novog vala zaraze u trenutku kad zemlja nastavlja još više otvarati svoje granice.
Iako Svjetska zdravstvena organizacija nije poduprla ideju o covid putovnicama, epidemiolog ističe kako vjeruje da je to ispravna ideja jer je vidio dovoljno preliminarnih rezultata iz zemalja poput Izraela, koji je cijepio velik dio stanovništva, koji sugeriraju da se virus ne bi trebao prenositi.
"Trebate na neki način otvoriti granice. Mi to pokušavamo učiniti na znanstveni način", dodao je Guðnason.
Da se Island voli oslanjati na znanost, pokazali su prije otprilike dva mjeseca kad se proširila vijest da su genetski sekvencirali sve slučajeve covida od početka pandemije.
Sekvenciranje virusa ključno je kako bi se olakšala borba s novim sojevima i pratila pandemija. Island je odlučio dati povjerenje stručnjacima biofarmaceutske tvrtke deCODE Genetics koja je analizirala svaki pozitivan test koronavirusa u zemlji. Zbog toga na otoku znaju da nema južnoafričkog soja virusa i da su imali oko 60 slučaja zaraze britanskim sojem.
Ti podaci dozvolili su vladi da precizno odredi ciljane mjere za suzbijanje širenja virusa, ali i da se ne dogodi da se počne s otvaranjem preuranjeno.
Epidemiološke mjere su se postupno ublažavale u četiri faze, a transparentnost vlasti koja se oslanja na znanstvene, provjerene činjenice, učinila je da građani lakše prihvaćaju mjere.
Škole su otvorene od sredine kolovoza, u prosincu javni bazeni, restorani i barovi, a od siječnja teretane. Maske i fizičko distanciranje obavezno je na javnim mjestima i prijevozu.
Solidarnost je još jedan od faktora koji je omogućio da škole ostanu otvorene. Naime, dok je razmišljala o tome treba li zatvoriti škole, premijerka Jakobsdóttir na umu je imala i posljedice koje bi zatvaranje moglo stvoriti za žene i njihovu radnu sposobnost.
"Mislim da, ako postoji jedna lekcija koju možemo izvući iz ove pandemije, to je važnost žena na tržištu rada širom svijeta, u zdravstvenom sektoru, u sustavima socijalne skrbi", dodala je premijerka.
Unatoč uspjehu, ostaje oprezna i upozorava kako se stvari uvijek mogu brzo promijeniti. Iako je zadovoljna radom koji je vlada učinila u obuzdavanju pandemije, nema vremena za odmor dok otok trese više od 20 tisuća potresa u posljednjih par tjedana, a premijerka ponovno oko sebe mora okupiti stručnjake koji će joj pomoći u borbi s prirodnom katastrofom.