Kampanjom protiv Zakona o vodama Nika Kovač zaustavila je privatizaciju voda svoje domovine Slovenije. Obamina stipendistica se bori protiv predrasuda i vodi kampanje za jednaka prava na brojnim drugim područjima, piše Deutsche Welle.
Nedjelja, 11. srpnja bio je tipičan ljetni dan u Sloveniji, s temperaturama koje su se kretale malo ispod 30 stupnjeva Celzijevih. Uvečer, dok se oluja spremala nad glavnim gradom Ljubljanom, Nika Kovač, koja vodi kampanju protiv Zakona o vodama, slušala je prve neslužbene rezultate referenduma.
„Najvažnija stvar koju smo učinili ovim referendumom je da pokažemo političarima da smo važni. Tu smo, plašite se jer vas promatramo i nastavit ćemo to raditi", rekla je ona.
Više od 680.000 ljudi - oko 86,75 posto svih ljudi s pravom glasa - glasovalo je protiv Zakona o vodama koji je predložila slovenska Vlada, a za koji su protivnici tvrdili da bi dozvolio građevinske projekte u blizini rijeka, jezera i mora.
Izlaznost na referendumu s 46,46 posto bila je jedna od najvećih u toj zemlji. Ovo je posebno značajno s obzirom na to da je referendum održan sredinom ljeta i da se, po riječima Nike Kovač, vlast oštro protivila kampanji i učinila sve moguće da referendum ne uspije.
Aktivisti su se suočili sa značajnim problemima: bili su meta fizičkog napada koji ih je primorao da presele urede. Kovač se noću taksijem vraćala kući. Međutim, nisu odustajali i odlučno su se opirali onome što su smatrali lažima vlasti: „Što god bi vlada najavila, provjerili bismo istog dana", kaže Kovač.
Obamina stipendistica
Nedavno je Obamina zaklada objavila da je Nika Kovač među 24 Obaminih stipendista iz cijelog svijeta. Također je izabrana za program „Lideri: Europa" Zaklade Obama.
Antropologinja Nika Kovač rođena je 1993. Pripada generaciji rođenoj poslije raspada Jugoslavije i nije nostalgična u vezi sa slovenskim procesom stjecanja neovisnosti.
„Prošlost nam je dosadna", kaže ona. „Ne zanima nas [slovenski premijer] Janez Janša s njegovim stalnim vraćanjem na teme polu-prošle povijesti. Čini nam se kao starac koji je već pomalo otuđen od svega što je stvarnost. Mlade zanima kako će živjeti u budućnosti i kako danas da žive bolje."
To je jedan od razloga zašto je Kovač postala jedna od osnivačica Inicijative za demokratski socijalizam, nakon prosvjeda protiv mjera javne štednje 2012. u Sloveniji.
Ali nije dugo ostala u politici: „Vjerovala sam da se može osnovati stranka koja je istovremeno i pokret, koji radi na terenu, razgovara s ljudima, zalaže se za neke promjene, a onda sam se razočarala", kaže ona. I smatra da se stranka udaljila od tog cilja.
Zatim je osnovala Istraživački institut 8. marta kao odgovor na neuspješnu kampanju za jednaka prava za istospolne parove. Institut želi povezati ljude i kroz rodnu prizmu iznijeti kritiku nejednakosti.
Prema Globalnom izvještaju o razlikama među spolovima Svjetskog ekonomskog foruma za 2021. Slovenija je s 36 pala na 41. mjesto.
„U Sloveniji su najsiromašnija grupa stanovnika siromašni umirovljenici", kaže Kovač i dodaje da je istovremeno siromaštvo evidentno i kod mlađe generacije.
Žene ne mogu same promijeniti svijet
Kovač je velika kritičarka kvota kao rješenja rodne neravnopravnosti. „Uvjerena sam da ništa ne pomaže ako kompanija ima isti broj muškaraca i žena u odboru, dok izrabljuje radnike iz trećeg svijeta", kaže ona.
Istovremeno, ona osjeća da feminizam uvijek odražava stanje u društvu i da postoji mnogo različitih načina da svi budu dio njega. „U našem institutu ima i mladića koji se bore za bolji svijet. Mi žene nećemo same promijeniti svijet", kaže ona.
Istraživački institut 8. mart objavio je 8. veljače 2018. svoju prvu priču o seksualnom uznemiravanju i nasilju, najavljujući početak slovenske kampanje #metoo (#jaztudi). Institut je do sada objavio priče više od 300 studenata, umirovljenika i drugih. Također su analizirali postojeće zakonodavstvo i otkrili slabosti u sustavu. Pokrenuta je kampanja o konceptu suglasnosti seksualnih odnosa „samo da znači da".
U veljači ove godine slovenska glumica Mia Skrbinac otkrila je na TV Slovenija da je bila žrtva seksualnog uznemiravanja dok je studirala na Akademiji za kazalište, radio, film i televiziju i istakla potrebu za nultom tolerancijom svakog nasilja u društvu.
Sljedećeg dana, Istraživački institut 8. mart počeo je prikupljanje potpisa za izmjenu Kaznenog zakona: 4. lipnja parlament je jednoglasno usvojio amandman zasnovan na konceptu „samo da znači da".
„Prvi put sam imala osjećaj da u Sloveniji postoji jedna zajednička vrijednost, a to je seksualni integritet", kaže Nika Kovač.
Prijetnje smrću zbog aktivizma
Inspirirana pričama o hrabrim i buntovnim ženama u povijesti kao što su Emmeline Pankhurst, Frida Kahlo, Marie Curie i Rosa Parks, Kovač je napisala knjigu pod naslovom „Hrabre djevojke" u kojoj se fokusira na žene iz Slovenije i drugih zemalja koje su naporno radile na promjeni svijeta. Iako je direktorica instituta, Kovač uvijek ističe njegovu važnost kao kolektiva.
U svojoj posljednjoj knjizi „Moja odluka" ona koristi životne priče žena koje su imale iskustvo abortusa da preispita predrasude o prekidu trudnoće.
„U Sloveniji je abortus ekonomski dostupan, ali nema mnogo informacija o tome što vam se događa tijekom procesa", kaže ona.
Nika Kovač je zbog svog aktivizma dobivala prijetnje smrću. Kaže da, iako se ponekad plaši, ne želi popustiti pred strahom. Za nju je aktivizam način života: „Čini mi se da je to vrsta straha koji najviše hranite time što mu se prepuštate. Čini mi se da je najbolje nastaviti borbu", piše Deutsche Welle.