RAT CJEPIVIMA

Kako je svijet, 75 godina poslije Jalte, ponovno podijeljen na interesne sfere

Kad se pojavi pandemija, koja baca na koljena nacionalnu ekonomiju, novac se nalazi jer je alternativa skuplja
 Josep Lago/AFP
Objavljeno: 18. siječanj 2021. 18:39

Prva razina vrijednosti cjepivâ protiv covida-19 nesumnjivo je zdravstvena: nada ili čak uvjerenje da će ta cjepiva usporiti, možda obuzdati, eventualno čak iskorijeniti tu pošast koja ipak nije "samo malo opasnija gripa", jer je znatno smrtonosnija i donosi veoma neugodnije i pogubnije komplikacije.

Druga je, apsolutno, ona ekonomska. Kad su posrijedi rijetke bolesti, države se izvlače, ne mare potrošiti mnogo da bi ublažile muke malo njih. Ali kad se pojavi pandemija, koja baca na koljena nacionalnu ekonomiju, novac se nalazi jer je alternativa skuplja. Pa se investira u istraživanje: nikad cjepiva nisu pronađena ni ispitana brže nego sada protiv covida-19. Ni kapital ni države nisu imali vremena čekati. Uza sav rizik koji to nosi - ali je rizik od odgađanja bio veći. Procjene isplativosti su jednodušne. Napokon, kojoj god tvrtki cjepivo kupovali, isplatit će se i njoj i njezinim dioničarima. To ima i politički aspekt, makar indirektan.

Treća razina, manje očekivana, jest izravna politička. Odigrao ju je, prema svemu sudeći, Pfizer - ako je vjerovati tezi da je usporio isporuku već ugovorenih i plaćenih cjepiva članicama Evropske unije, za 29 posto u ova četiri tjedna (i ugrozio revakcinacije u strogom roku), zato da bi imao više doza za Sjedinjene Države i tako pomogao izabranom predsjedniku Joeu Bidenu da u prvih 100 dana vlasti bitno smanji smrtnost od covida-19, zadavši tako u javnosti snažan udarac ugledu svoga poraženog prethodnika Donalda Trumpa i njegovih ustrajnih pristaša.

Politička razina se pomalja i u dosadašnjoj razdiobi cjepiva. Unija je spriječila, zahvaljujući baš najbogatijoj Njemačkoj, da se u njoj masovnije cijepe bogatije nacije. Ursula von der Leyen je naglasila tomistički princip "općeg dobra". Ali već susjedna Bosna i Hercegovima kuka da je zanemarena, da je žrtva apartheida. Upravo taj pojam, apartheid, koristi i B'Tselem, najbrojnija izraelska organizacija za zaštitu ljudskih prava, kritizirajući kako Izrael prednjači u svijetu vakcinacijom svojih državljana, a zavlači i cjepiva i novac za njih na teritorijima pod svojom okupacijom, osim za svoje kolonizatore. Tamo ipak stiže ruski sputnik-V. I tako je svijet, 75 godina poslije Jalte, opet podijeljen na interesne sfere, ali ne po paktovima, nego po porijeklu cjepiva: jednima sa Zapada, drugima iz Rusije i Kine.

U nas, na Zapadu, samo Papa ustrajno, mjesecima, vapi da ne bude diskriminacije u distribuciji cjepiva, dakle u pravu na zdravlje i preživljavanje.

U subotu je, na tom tragu, Vatikansko povjerenstvo za covid-19 u suradnji s Papinskom akademijom za život objavilo Notu "Cjepivo za sve. Dvadeset točaka za pravedniji i zdraviji svijet", koja precizno artikulira etiku i politiku Katoličke crkve u tom pogledu. Barem je ona deklarativno na strani najslabijih i najugroženijih, naglasivši, na primjer: "Cilj komercijalnog iskorištavanja kao jedini kriterij etički je neprihvatljiv na području medicine i zdravstvene skrbi." Podržava i Svjetsku zdravstvenu organizaciju, u ime koje Tedros Ghebreyesus apelira: "prioritet mora biti cijepljenje određenih osoba u svim zemljama, a ne svih ljudi u određenim zemljama." 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. veljača 2021 10:45