Aktualni, globalni sustav prehrane koji se temelji na invazivnim i štetnim poljoprivrednim metodama, najveći je faktor uništavanja prirode te predstavlja glavnu prijetnju za čak 86 posto od ukupno 28.000 vrsta kojima prijeti izumiranje, pokazalo je novo istraživanje think-tanka Chatham House, a čije je rezultate prenio britanski list Guardian. Ako se ništa ne promijeni, upozorava izvješće, biodiverzitet će se i dalje rapidno smanjivati te će se u stanju ugroze naći i sama održivost čovječanstva.
U korijenu problema leži začarani krug jeftine hrane, koja potiče veću potražnju za njom, i rezultira stvaranjem otpada, a sve nauštrb iskorištavanja sve većih područja dosad netaknute prirode, te zagađivanja tla pesticidima i drugim kemikalijama.
Izvješće spominje tri rješenja. Prvo je prelazak na prehranu koja će se bazirati na povrću, odnosno odmak od konzumacije mesa. Time bi se, tvrde stručnjaci, smanjio pritisak za povećanjem površine obradivog tla (čak 80 posto globalnih obradivih površina danas se koristi upravo za uzgoj stoke), što je, pak, direktno povezano s drugim rješenjem koje predlaže izvješće. Riječ je o obnovi uništenih ekosustava. Treće rješenje je pribjegavanje manje intenzivnim poljoprivrednim metodama koje dugoročno ne čine štetu okolišu, dakle, organski uzgoj, no pod cijenu prihvaćanja slabijeg uroda.
Mijenjanje postavki globalnog prehrambenog sustava u skladu s opisanim prijedlozima, pomoglo bi, tvrdi izvješće, i u borbi protiv klimatskih promjena. Upravo je globalni prehrambeni sustav odgovoran za 30 posto ukupne emisije stakleničkih plinova (s time da polovica dolazi od samih životinja koje se uzgajaju za hranu).
Naposljetku, izvješće navodi kako smo dosad, na globalnoj razini, izgubili polovicu prirodnih ekosustava te kako se prosječna populacija divljih životinja smanjila 68 posto od 1970. godine. Ili drugačije izraženo, u kilaži, na stoku otpada 60 posto ukupne težine svih sisavaca na svijetu (na ljude 36 posto, na divlje životinje svega četiri posto).
Što se tiče EU, Europska komisija je u razdoblju od 2014. do 2020. godine investirala približno 240 milijuna eura u integrirani ekološki pristup, organsku i mješovitu poljoprivredu.