IZVOZNI BREND

Kako Srbija okreće stotine milijuna na izvozu oružja: ‘Industrija ne bira mušterije, a država želi svaki dinar‘

Pad ukrajinskog zrakoplova u Grčkoj pokrenuo je mnoga pitanja u vezi s izvozom oružja iz Srbije.

Prototip oklopnog vozila Lazar (arhivska fotografija)

 Aleksandar Stankovic/Afp/Profimedia/Aleksandar Stankovic/Afp/Profimedia

Srpska industrija oružja, ili namjenska industrija, ima dugu tradiciju, i kako navode u Ministarstvu obrane, naoružanje je srpski izvozni brend. Ta industrija bilježi stalan rast, ali je ipak prema dostupnim podacima, pandemija utjecala i na ovaj segment.

U razdoblju od 2005. do 2019. ukupna vrijednost ostvarenih dozvola za izvoz naoružanja i vojne opreme iznosi 3,7 milijardi dolara, i u toj oblasti je ostvaren značajan suficit, piše Deutsche Welle.

Još u 2019. godini zabilježen je izvjestan pad pa je te godine izvoz oružja i vojne opreme iznosio nešto preko 400 milijuna dolara. Projekcije Ministarstva obrane su bile da će u 2020. izvoz oružja dostići čitavih 600 milijuna dolara.

Izvozni aduti srpske obrambene industrije su prije svega zrakoplov tipa Lasta, samohodna haubica Nora 155mm, oklopno borbeno vozilo Lazar, minobacači, sve vrste pješadijskog i artiljerijskog streljiva i raketa, balistička zaštitna oprema, kao i eksplozivi i baruti.

Ako se obrati pozornost na podatke o najvećim kupcima, to su prije svih Ujedinjeni Arapski Emirati, a zatim slijede Cipar, SAD, Bugarska i Saudijska Arabija, piše Deutsche Welle.

Mušterije širom svijeta

"Poanta čitave priče je da srpska industrija oružja zaista ima mušterije širom svijeta, i u tom pogledu uopće nije probirljiva", ističe za DW Vuk Vuksanović, istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

"Kod države zaista postoji impuls da se dobije svaki mogući dinar iz te industrije. Ono što je neka crvena linija je da ta država u koju se izvozi nije pod sankcijama Ujedinjenih naroda (UN), ili da tamo nije u tijeku neki konflikt, i tu se postupa malo obazrivije".

Ali, kako naš sugovornik dodaje, Srbija se nije uvijek držala tih pravila i podsjeća na situaciju prije dvije godine kada se srbijansko oružje otkrilo u Nagorno Karabahu, i kada je upravo ime koje se sada spominje u vezi pada ukrajinskog aviona u Grčkoj, Slobodan Tešić, i tada provlačilo kroz izvješća. "Imali smo i problem prošle godine kada se srpsko oružje našlo kod grupa povezanih s Al Kaidom. Ali, činjenica je da govorimo o tome da je i oružje tržišna roba kao i svaka druga, i morate se voditi za logikom potražnje, i nije Srbija u tom smislu nikakav izuzetak", ocjenjuje naš sugovornik.

Ukrajinski zrakoplov je ključno pitanje

Pad ukrajinskog transportnog zrakoplova u Grčkoj izazvao je brojne spekulacije i razne scenarije tog događaja.

Vuk Vuksanović smatra da je tu "ključni problem što je to bio ukrajinski avion. Službeno je to bila srpska roba namijenjena Bangladešu, ali se tu opet postavlja pitanje ukrajinskog aviona. To je ono što zahtjeva istragu državnih organa, kako bi javnost dobila odgovor na pitanje otkud naravno ukrajinski avion u trenutku kada bjesni u ovom trenutku najveći međunarodni sukob na teritoriji Ukrajine", napominje Vuksanović.

Procvat crnog tržišta

Postoji i neka drugačija verzija događaja po kojoj se radi o oružju za Ukrajinu, a isto tako i da to može biti oružje iz Ukrajine za nekog drugog, ukazuje Vuksanović:

"Ukrajina je i prije rata bila jedno od međunarodnih čvorišta i sivog i crnog globalnog tržišta naoružanja. Naravno, s ovim ratom i količinom naoružanja, vidimo da je ponovo procvjetao međunarodno krijumčarenje naoružanja, i da se recimo zapadno naoružanje koje je bilo namijenjeno Ukrajini sada može naći u konfliktnim zonama širom svijeta. Strahuje se i da može završiti u rukama terorističkih, ili organiziranih kriminalnih grupa u Europi", kaže Vuksanović za DW.

Novo opasno balansiranje?

U srpskoj javnosti se posebno negativno tumači verzija po kojoj je riječ o srpskom oružju koje je bilo namijenjeno Ukrajini, i da to može biti dodatni razlog za oštru reakciju Rusije.

Vuk Vuksanović primjećuje da to može biti još jedan način za vlasti u Beogradu da "igraju svoju staru igru". A to bi značilo s jedne strane tajna municija za Ukrajinu, kako bi se tako udobrovoljio Zapad, a s druge strane se onda Rusiji dozvole druge pogodnosti, recimo da otvore medij Russia Today i internetska kompanija Yandex u Srbiji. To je sve dio ponašanja beogradske elite da balansira, i da pokušava kroz različite protuusluge kupovati dobru volju u različitim stranim centrima moći. "Ali, sada je samo pitanje postoji li trenutak kada bi se ta ravnoteža mogla skršiti, i vi nekoga naljutite", zaključuje istraživač Beogradskog centra za sigurnosnu politiku.

Kako pišu beogradski mediji tovar tog aviona se vezuje uz kompaniju iza koje neformalno stoji Slobodan Tešić. Tešić je od 2003. bio na listi Ujedinjenih naroda za zabranu putovanja zbog kršenja sankcija za izvoz oružja u Liberiju, i s te liste je skinut 2013. godine nakon dolaska Srpske napredne stranke (SNS) na vlast. Tešić je ipak 2017. godine osvanuo na "crnoj listi" SAD-a, kada su mu izrečene sankcije, a on okarakteriziran kao "najveći trgovac oružjem i streljivom na Balkanu".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. srpanj 2022 16:42