TEŠKO DO CJEPIVA

Kako su se zemlje Zapadnog Balkana našle zarobljene u vakcinacijskom limbu: ‘One su uvijek na rubu‘

Suočena s mogućnošću dugog čekanja, Srbija, najveća od zemalja zapadnog Balkana, uzela je stvar u svoje ruke i cjepiva našla drugdje
Čekanje na cijepljenje kineskim Sinopharm cjepivom u Beogradu
 Andrej Isakovic/AFP

Dok Ujedinjeno kraljevstvo slavi cijepljenje već 15 milijuna ljudi, a EU premašuje 23 milijuna distribuiranih doza, nekoliko drugih europskih zemalja još nije uspjelo cijepiti niti jednog jedinog čovjeka, piše CNN.

Kosovo i Crna Gora još uvijek čekaju da prime prve pošiljke cjepiva, dok su cijepljenja u Bosni i Hercegovini, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji do sada bila ograničena na mali broj ljudi.

Zemlje Zapadnog Balkana ključni su saveznici i moguće buduće članice Europske unije, ali izostavljene su iz neposrednih planova opskrbe cjepivom.

EU je osigurala više od 2,3 milijarde doza različitih cjepiva protiv koronavirusa i rekla da očekuje da će neka od njih podijeliti s drugima. Također je izdvojila 70 milijuna eura za regiju zapadnog Balkana za kupnju nekih od tih doza u budućnosti, ali s obzirom da je dolazak cjepiva i u same članice EU spor i odgođen, te zemlje još uvijek čekaju.

A kao relativno bogate zemlje - barem u globalnom kontekstu - one također nisu glavni prioritet za programe osmišljene kako bi pomogle najsiromašnijim zemljama svijeta da pristupe cjepivima.

Pridružili su se programu COVAX, čiji je cilj učiniti pristup cjepivima pravednijim u cijelom svijetu, ali ograničena ponuda te sheme znači da je njezin primarni fokus na 92 ​​zemlje s niskim i srednjim dohotkom koje si ne mogu priuštiti cjepiva bez financiranja pa zapadne Balkanske zemlje nisu među njima. Kao samofinancirajući članovi COVAX-a, trebali bi primiti 850.000 doza kombinacije cjepiva protiv koronavirusa - ali kada bi prva pošiljka mogla stići, još se ne zna.

"Stalna je tragedija zapadnog Balkana u tome što su oni na rubu", rekla je Allison Carragher, gostujuća znanstvenica u istraživačkom centru za globalnu politiku Carnegie Europe. "Sve one žele postati članice EU-a, pa su prvo pogledale prema programu EU-a, ali to je sve bilo odgođeno zbog problema s lancem opskrbe."

Mnogi to što je EU izostavila zemlje zapadnog Balkana, vide kao propuštenu priliku. "Ovo je mala regija po broju stanovnika, što znači da bi uz malo ulaganje u cjepiva, EU dobila puno na planu moći i utjecaja u regiji", rekla je Alba Cela, izvršna direktorica albanske zajednice pri Institutu za međunarodne studije. Činjenica da EU to nije učinila "dopušta drugim akterima da uđu u igru", dodala je.

Engjellushe Morina, viša politička suradnica u Europskom vijeću za vanjske odnose, rekla je da bi taj osjećaj da ih se izostavlja mogao ozbiljno utjecati na sigurnost regije.

"Europa je zaista toliko dugo zanemarivala tu regiju da je postala ranjiva na druge vanjske čimbenike. Ovdje u priču ulaze Rusija i Kina. Ulazi i Turska i ispunili su prazninu u različitim aspektima", kazala je Morina.

Uskače Kina

Suočena s mogućnošću dugog čekanja, Srbija, najveća od šest zemalja zapadnog Balkana, uzela je stvar u svoje ruke i cjepiva potražila drugdje. Kina i Rusija bile su spremne uskočiti.

Srbijanska vlada priopćila je kako joj je Kina do sada isporučila 1,5 milijuna doza cjepiva Sinopharm, katapultirajući zemlju od sedam milijuna stanovnika u vrh svjetske utrke u cijepljenju. Prema njihovoj vladi, od ponedjeljka je u Srbiji cijepljeno oko 850.000 ljudi.

Većina njih primila je kinesko cjepivo, iako je vlada priopćila da je primila i 90.000 doza ruskog cjepiva Sputnik V i 40.950 cjepiva Pfizer / BioNtech. Cijena koju je Srbija platila za cjepiva nije objavljena.

Adnan Čerimagić, viši analitičar u ESI, institutu za politiku i istraživanje, rekao je da bi bez kineskog cjepiva Srbija bila u sličnom položaju kao i ostatak regije. "Čitav uspjeh programa cijepljenja oslanja se na Kinu i mislim da je to bilo dobro i za samu Kinu koja koristi Srbiju kao mjesto preko kojeg mogu imati utjecaja u Europi. Mediji izvještavaju da je zahvaljujući kineskom cjepivu Srbija bolja od Njemačke i mnogih drugih zemalja", rekao je.

Carragher kaže da je takav dogovor bio win-win situacija. "Definitivno postoji jasna korist za Srbiju, ne samo reputacijsku, time što je prvak u cijepljenju na europskom kontinentu, već i potvrda rada vlade", rekla je. "Ali ovdje, znate, kad god ste prvi u Europi, čini se da činite nešto dobro."

I Kina ima puno toga za dobiti. "Predsjednik Xi rekao je da mu je cilj učiniti ovu regiju prvom regijom na svijetu koja je u potpunosti obuhvaćena inicijativom Belt and Road i iz te perspektive ovakva savezništva mogu se iskoristiti za druge diplomatske prioritete", rekla je Carragher. Inicijativa Belt and Road kineska je globalna infrastrukturna politika koja želi stvoriti nove trgovinske koridore koji povezuju Kinu s Azijom, Afrikom i Europom.

"Također se radi o osnovnom principu koji stoji iza programa cjepiva, to je ono što oni također prodaju, legitimirajući nedostatak transparentnosti i cjepiva koja se široko primjenjuju prije nego što se stvarno proglase sigurnim", dodala je Carragher, ukazujući na činjenicu da je Rusija započela program cijepljenja prije finaliziranja kliničkih ispitivanja, dok Kina nije objavila njihove podatke u recenziranoj publikaciji.

Kina je nakon kritika zbog nedostatka transparentnosti oko cjepiva, uzvratila pokretanjem napada na cjepiva proizvedena od drugih tvrtki i zemalja. Rusiju su kritizirali zbog ranog uvođenja tada neprovjerenog cjepiva. No, ranije ovog mjeseca, recenzirani rezultati ispitivanja faze 3 Sputnjika V pokazali su da ima vrlo visoku stopu učinkovitosti - pružajući neku potvrdu toj zemlji.

Cjepiva nisu prvi pothvat Kine na zapadnom Balkanu - u proteklom desetljeću uložila je velika sredstva u Srbiju, Crnu Goru, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, financirajući velike infrastrukturne i resursne projekte, uključujući autoceste u Bosni i Hercegovini i rudnike i tvornice u Srbiji. Također je otvorila Konfucijeve institute i sveučilišne odjele za sinologiju u cijeloj regiji.

Dopremanje cjepiva u Srbiju postiglo je takav uspjeh da je omogućilo vladi da se uključi u vlastiti krug regionalne diplomacije vezane uz cjepiva.

Prošli je tjedan vlada Srbije donirala 4.688 svojih doza Pfizer / BioNTech cjepiva Sjevernoj Makedoniji, koja još uvijek čeka bilo koju od 100.000 doza koje je osigurala putem COVAX-a. Donacija je istaknuta kao glavni znak suradnje, jer su srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i premijer sjeverne Makedonije Zoran Zaev sudjelovali u ceremoniji primopredaje na granici.

U srijedu je Srbija najavila da će donirati 4.000 doza ruskog cjepiva Crnoj Gori, koja također još uvijek čeka na ostale isporuke.

Donacije su simbolične geste. Ali u ovoj povijesno nestabilnoj, ranjivoj regiji, simboli poput ovoga su jako važni.

Kad je srpska vlada najavila da će osigurati cjepiva za Srbe koji žive na Kosovu, vlada Kosova optužila ju je za političke igre u vezi s cjepivima i "krijumčarenje necertificiranih farmaceutskih proizvoda" u zemlju. Kosovo je proglasilo neovisnost od Srbije 2008. godine, a većina zapadnih zemalja, uključujući Sjedinjene Države, priznaju ga kao neovisnu državu. Srbija, međutim, ne priznaje neovisnost Kosova.

Kosovo je naručilo preko 100.000 doza cjepiva od COVAX-a i očekuje isporuke iz EU-a kao dio sheme vrijedne 70 milijuna eura.

Vlada Srbije također je rekla da je donirala neke od svojih doza ruskog cjepiva Sputnik V Republici Srpskoj - jednom od dva visoko autonomna entiteta koji čine Bosnu i Hercegovinu. Tamo je prošlog tjedna započelo cijepljenje prvih 1.000 zdravstvenih radnika, navodi se na web stranici Ministarstva zdravstva Republike Srpske. Regija je također naručila 400.000 doza ruskog cjepiva. Vlada bošnjačko-hrvatskog entiteta u zemlji, Federacije Bosne i Hercegovine, rekla je da je naručila 800.000 doza kroz shemu EU-a.

Osim toga, predsjedništvo Bosne i Hercegovine, tijelo koje upravlja cijelom državom, naručilo je 1,2 milijuna doza kroz program COVAX.

Albanija je osigurala 500.000 doza cjepiva Pfizer izravnim ugovorom s tvrtkom, iako je prema vladi do sada isporučeno manje od 10.000 - nedovoljno za cijepljenje 23.000 zdravstvenih radnika u zemlji. Uz svoj ugovor s Pfizerom, Albanija je također naručila oko 1,1 milijun doza putem COVAX-a, osiguravajući dovoljno doza za cijelu svoju populaciju.

'EU je mogla učiniti više'

Iako je EU obećala pomoći regiji u kupnji cjepiva protiv Covida-19, još nema naznaka kako će to funkcionirati.

Ali sa strateškog i sigurnosnog gledišta, regija je ključna za EU. Zemljopisno je u potpunosti okružena državama članicama EU, ali je i dalje ranjiva. Albanija, Crna Gora, sjeverna Makedonija i Srbija sve su službeno zemlje kandidati za članstvo u EU, dok se Bosna i Hercegovina i Kosovo vide kao potencijalni budući kandidati.

Cela je rekla kako je zbog ove blizine EU, riječ ne samo o solidarnosti sa siromašnijim susjedima. "Nedostaje strateška vizija. Ako se želi integrirati ova regija - a ona je de facto već integrirana u EU, jer imamo slobodno kretanje i imamo puno ljudi koji stalno putuju u EU i natrag - nema smisla da EU ne omogući regiji cjepiva", rekla je, ističući kako bi niska stopa cijepljenja u susjednim zemljama predstavljala rizik za EU.

"Ovdje je cijepljenje trenutno vrlo vruća tema", rekla je Cela, napominjući kako je neodoljiv osjećaj u regiji da je Europska unija mogla učiniti više za zapadni Balkan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. ožujak 2021 20:03