Dolazak Nancy Pelosi na Tajvan ponovno je uzburkao američko-kineske odnose. Kineska vojska, kako znamo, jučer je započela vježbe koje će praktički na par dana blokirati otok, a kineski državni mediji posjet Pelosi opisali su kao "glup, nepromišljen i opasan". U međuvremenu, američki komentatori kako na desnom, tako i na lijevom spektru, nazvali su dolazak Nancy Pelosi na Tajvan bezobzirnom provokacijom.
Ali tajvanskim Amerikancima koji su cijeli život proveli u limbu čudnog geopolitičkog statusa otoka, hiperbolični diskurs i atmosfera straha nastala nakon posjeta Nancy Pelosi ukazuju na to koliko malo većina Amerikanaca zapravo poznaje ili mari za narod Tajvana, piše Guardian.
“Sva ova halabuka i senzacionalizam samo osnažuju kinesku agresiju”, kaže SueAnn Shiah, 30-godišnja spisateljica i teologinja koja je snimila film o tajvansko-američkom identitetu.
“Ljudi ovoj temi pristupaju s vrlo malo ili nimalo znanja, a često su ekstremnih stavova koji samo šire strah. Ljudi koje poznajem na Tajvanu imaju izrazito drugačiji pristup ovoj situaciji”, dodaje.
Strateška dvosmislenost
Tajvanci i tajvanski Amerikanci godinama raspravljaju treba li otok službeno proglasiti neovisnost, tražiti ujedinjenje s Kinom ili zadržati status quo.
“To je žestoka rasprava koja se odvija pod svakodnevnom prijetnjom kineske agresije, što je nešto što Amerikanci - uključujući prosvjednike protiv rata, često ne razumiju“, smatra Shiah.
“Neću se pretvarati da Sjedinjene Države nisu imperijalistička sila. Ali u konkretnom slučaju Tajvana, tenzije nisu izazvale Sjedinjene Države, već imperijalističke težnje Kine“, dodaje.
Sjedinjene Države dugo vremena u vezi Tajvana održavaju stav "strateške dvosmislenosti". Naime, SAD je 1979. donesla zakon kojim se ta država obvezuje da će pomagati obrani teritorija Tajvana. To podrazumijeva ponajprije isporuku oružja. Nakon što je SAD do sada uistinu postupao „strateški dvosmisleno", predsjednik Joe Biden otišao je dalje od svojih prethodnika, upozorava Guardian. Biden je tako više puta izjavio da je obrana Tajvana „obveza" SAD-a. Američki dužnosnici, pak, rijetko posjećuju Tajvan – posljednji visoki dužnosnik koji je kročio na otok bio je tadašnji predsjednik Zastupničkog doma, Newt Gingrich, 1997. godine.
Krojači vlastite sudbine
Albert Wu, tajvanski američki povjesničar sa sjedištem u Taipeiju, vjeruje kako je posjet Pelosi imao veliku simboličnu vrijednost. No, kako Wu kaže, ponovno se ponavlja uobičajena greška Zapada; iz jednadžbe brišu tajvansku perspektivu.
“Čak i u izvještavanju oko posjeta Pelosi, koja je privuklo toliko pozornosti, vrlo malo se govori o tome što sami stanovnici i političari Tajvana zapravo misle. Prevladava narativ u kojem je SAD i dalje glavni i jedini akter koji odlučuje o našoj sudbini”, dodaje Wu.
Umjesto toga, povjesničar bi želio doživjeti da se ponovno počne razmišljati o međunarodnom poretku gdje Tajvan ima pravo glasa o svojoj budućnosti.
"Kad bi Bidenova administracija mogla reći; ‘OK, pokušajmo sve strane nagovoriti na dijalog‘ ili da SAD primjerice pokuša posredovati u nekakvom dijalogu, osjećam da bi ljudi na Tajvanu bili mnogo sretniji", objasnio je.
Wu upozorava kako je dio zagovornika tajvanske neovisnosti pokazao spremnost da se udruže s američkim političarima samo na temelju njihovog neprijateljstva prema Kini.
“Osjećam se vrlo nelagodno što se moramo oslanjati na ljude poput Mikea Pompea. Svatko tko podržava tajvansku neovisnost ili bilo tko pokaže malo agresivniji stav prema Kini, za određenu grupu Tajvanaca automatski je saveznik“, zabrinut je Wu.
Neizvjesnost kao način života
Nedavne ankete sugeriraju da ogromna većina Tajvanaca podržava održavanje statusa quo, što je stav koji dijeli i tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen.
“Nemamo potrebu proglašavati se neovisnom državom. Mi smo već nezavisna država”, poručila je predsjednica.
Shiah, koji je odrasla u Detroitu i živjela u Tajvanu i SAD-u, uglavnom se slaže s takvim stavom.
Strateška dvosmislenost ne bi trebala ugroziti Kinu, rekla je Shiah, jer takva politika pomaže da se dijalog između svih strana održi na životu.
Ipak posljednjih godina, najviši dužnosnici u Pekingu postali su neprijateljski raspoloženi prema američkoj dvosmislenosti, izjavljujući da Kina "ne mjesta za ustupke" oko svog cilja preuzimanja Tajvana. Shiah se zato brine da će američka histerija oko Pelosinog posjeta samo dodatno opravdati kinesku netoleranciju prema dvosmislenosti - što povećava rizik od rata.
“Ono što stvari čini škakljivima je to što je ljudima koji nisu Tajvanci teško razumjeti kako dvosmislenost može biti ne samo poželjna, već i održiva. Sjećam se da je nakon izbora Donalda Trumpa puno ljudi osjećalo toliku neizvjesnost u pogledu svoje političke budućnosti i doživljavali su zaista intenzivne probleme s mentalnim zdravljem i tjeskobu. Ali svi koje poznajem u Tajvanu oduvijek su živjeli u atmosferi političke neizvjesnosti u pogledu budućnosti“, objasnila je za Guardian, Shiah.