Kad je Iran u pitanju, budućeg američkog predsjednika Joe Biden očekuje težak početak. Nekoliko tjedana nakon njegove izborne pobjede početkom studenoga, atmosfera u Perzijskom zaljevu se dodatno pogoršala. Prije svega, ubijen je iranski nuklearni znanstvenik Mohsen Fachrisadeh, u četvrtak ovog tjedna tzv. Vijeće čuvara tekovina revolucije odobrilo je parlamentarnu rezoluciju o povećanju obogaćivanja urana s trenutno 4,5 na 20 posto ali i mjeru zabrane međunarodnim inspektorima da uđu u zemlju ako ne budu ukinute ponovno uvedene sankcije protiv Irana. Time prijašnja teheranska kršenja nuklearnog sporazuma dobivaju novu kvalitetu, piše Deutsche Welle.
Međutim, istodobno je iranski ministar vanjskih poslova Javad Zarif poslao signal u smjeru popuštanja. On je doduše rekao da će njegova zemlja provoditi zahtjeve za obogaćivanje urana koje je izdalo Vijeće čuvara no on je istodobno naglasio kako odluka "nije nepovratna". Ako se iranski partneri vrate nuklearnom sporazumu, Iran će se također pridržavati istog.
Može li Teheran držati tvrdolinijaše pod kontrolom?
Prije svog izbora, Biden je najavio fleksibilnu politiku u odnosima s Iranom. "Nastavit ćemo potiskivati destabilizirajuće aktivnosti Irana koje prijete našim prijateljima i partnerima u regiji", rekao je u komentaru na CNN-u u rujnu ove godine. Ako Iran traži sučeljavanje, spreman je, kako je rekao, zaštititi vitalne interese Amerike i njezine vojske. "Ali također sam spreman krenuti diplomatskim putem ako i Iran pokaže da je spreman na isto."
No čini se da tvrdolinijaši u iranskom parlamentu i na vrhu države teško žele ući u dijalog sa Sjedinjenim Državama. "Konzervativci također žele ukidanje sankcija, ali istodobno žele prikazati Rohanijev osmogodišnji mandat kao izgubljeno vrijeme", kaže se u analizi portala Al-Monitor.
Iranski predsjednik Hassan Rouhani neizravno je upozorio u četvrtak ovog tjedna da ne žuri sa zaoštravanjem odnosa sa Sjedinjenim Državama. "Naša braća (iranski parlamentarci, op.ur.) ne bi trebali donositi ishitrene odluke", rekao je, misleći na značajno obogaćivanje urana koje zastupnici zahtijevaju. "Pustimo one koji se razumiju u diplomaciju da uz potrebnu zrelost, smirenost i pažnju reguliraju situaciju", rekao je Rouhani na državnoj televiziji.
Nova ideja za regionalno obuzdavanje Irana
Američki politolog Joshua Landis je u jednom tekstu u izraelskom dnevniku „Haaretz“ skicirao novi put američke politike prema Iranu. Gospodarstva iranskih susjeda - točnije zaljevskih država i Egipta - trebala bi dobiti tako snažnu potporu da bi mogla gospodarski nadmašiti Islamsku Republiku, i taku ju isključiti iz važnih projekta poput obnove Sirije. Povlačenje Trumpa iz nuklearnog sporazuma i sankcije do sada nisu donijeli željene rezultate, piše Landis ukazujući na to da Teheran krši nuklearni sporazum.
Stoga je, kako nadalje navodi Landis, razumnija druga, gospodarska, strategija. "To bi značilo koristiti arapsku financijsku i komercijalnu moć kako bi se nadmašio Iran svugdje tamo gdje želi proširiti svoju prisutnost ili utjecaj u regiji." Za Siriju bi to značilo, na primjer, davanje ponuda za obnovu koje Iran financijski ne bi mogao pratiti. I u Iraku i Libanonu države perzijskog zaljeva bi mogle pomoći u predstojećim radovima na obnovi. U Libanonu, piše Landis, mogli bi dugoročno čak i osloboditi zemlju od utjecaja Hezbollaha, koji je snažno povezan s Iranom.
Gospodarski problemi kao prilika
Gospodarska situacija u Iranu govori u prilog ovoj strategiji. Njegova se gospodarska proizvodnja od 2018. kontinuirano smanjuje za oko pet posto godišnje, dok je rial izgubio gotovo 90 posto vrijednosti u odnosu na američki dolar. Internetska stranica "Iran International", koja je bliska iranskoj oporbi, piše, pozivajući se na iransku središnju banku, o „kroničnom bijegu kapitala“ iz zemlje.
Samo u drugom tromjesečju ove godine iz zemlje je isteklo tri milijarde američkih dolara, a u posljednjih deset godina se govori o preko 113 milijardi američkih dolara. Prema analizama središnje banke, odljev se nije smanjio između 2015. i 2018. kada su Sjedinjene Države još podržavale nuklearni sporazum. Prema portalu "Iran International", ovi podaci svjedoče o "temeljnom nedostatku povjerenja u gospodarstvo zemlje".
Međutim, i same države Perzijskog zaljeva su trenutno gospodarski posrnule. Primjerice, Saudijska Arabija se ove godine morala suočiti s povećanjem državnog duga s 22 na 32 posto BND-a, Kao uzroci se navode niže cijene nafte i pandemija korone. Međutim, istodobno zemlja očito uživa povjerenje međunarodnih ulagača: njihova izravna ulaganja već godinama rastu. Ukupno su 2019. iznosili gotovo 213 milijardi eura.
Izazov zvan ljudska prava
Međutim, prijedlog gospodarske ofenzive na Iran kroz tješnju suradnju sa susjedima vjerojatno će kod predsjednika Bidena naići na skepsu i to zbog toga što plan iziskuje bližu suradnju s državama koje su sve samo ne uzor kad je u pitanju odnos prema ljudskim pravima. Saudijska Arabija nastavlja kršiti "temeljne slobode", navela je organizacija za ljudska prava "Human Rights Watch" na virtualnom summitu G-20 u studenom ove godine, čiji je domaćin bila upravo Saudijska Arabija. Egipat također zanemaruje minimalne standarde. Početkom prosinca Amnesty je govorio o "strašnom valu pogubljenja" u Egiptu s obzirom na posljednjih nekoliko mjeseci: samo od listopada ove godine je izvršeno 91 pogubljenje.
Joe Biden je u listopadu najavio da će njegova administracija "preispitati" stav Washingtona o Saudijskoj Arabiji. Također u listopadu više od 50 demokratskih američkih senatora izjavilo je da je poštivanje ljudskih prava Al-Sisija "neophodno" za američko-egipatske odnose.