Terorizam seli turiste prema Španjolskoj i Islandu. Taj rezultat, o kojemu se jučer raspravljalo u Rimu, nije nikakvo otkriće Amerike: čak je i političar pameti jednoga Božidara Vučurevića bio dovoljno dosjetljiv, odnosno zločinački ciničan, da sebe proglasi “ministrom hrvatskog turizma” dok je s trebinjskog teritorija pod njegovom kontrolom gađan Dubrovnik.
U Rimu je jučer, na redovitoj skupštini Federturisma, poslovne udruge talijanske turističke industrije u sklopu Confindustrije (Konfederacije talijanskih industrijalaca) logično razmotren efekt sigurnosnog stanja na Mediteranu i u Evropi na talijansku turističku privredu koja, kako smo čuli, računa u sljedećih deset godina povećati svoj prihod s inozemnih tržišta za 32 posto.
boje se inozemstva Terorizam koji je pogodio s jedne strane Egipat, Tunis odnosno Tursku, a s druge Pariz, zasad se nije ukazao i u Italiji, koja je svjesna da joj to donosi dobit, kako od Talijana koji se boje otići u inozemstvo, pa su lani domaći turisti ostvarili 194 milijuna “noćenja” (1,4 posto više nego 2014), dok se ukupan zbir inozemnih i tuzemnih popeo na 109 milijuna turističkih dolazaka sa 384 milijuna “noćenja”, što Italiju održava na visokome trećem mjestu evropske turističke privrede, nakon Španjolske i Francuske (s nešto više od 400 milijuna svaka). Od stranaca najviše je Nijemaca (28 posto), Francuza, Amerikanaca i Britanaca (po 6,5 svaki), Rusi su skočili sa 1,2 na 3,7, Poljaci sa 1,3 na 2,3, a Kinezi su dolaske udvostručili sa 0,9 na 1,9 posto.
Koliko je tu igrao ulogu terorizam vidi se više iz podataka s tuđih “terena”.
Šarm el-Šejh na egipatskoj obali Crvenog mora izgubio je nakon terorističkih atentata 50 posto posjeta. Tunis poslije terorističkih napada na Muzej Barom pa na jednu od plaža zamjetnih 25 posto. Najgore je zasad Turskoj: već lani je bila u minusu 20 posto, a ove godine je turizmu krenulo zaista nizbrdo: u siječnju 2016 bilo ih je 5 posto manje nego u istome lanjskom mjesecu, u veljači 10 posto, u ožujku 13, u travnju 30. Na to je utjecalo i tursko rušenje ruskog lovca na granici sa Sirijom, poslije čega je Moskva uvela sankcije. Ruski turisti, obeshrabreni ići u Tursku i preplašeni pokoljem svojih sunarodnjaka u avionu koji ih je vraćao iz Egipta, preusmjerili su se dobrim dijelom put Ujedinjenih Arapskih Emirata, koji su lijep dio svojih petrodolara investirali u turističke kapacitete, razmjerno jeftinije u srednjoj turističkoj klasi od svojih mediteranskih konkurenata. Učinci pokolja na Atatürkovu aerodromu u Istanbulu i nekoliko prethodnih u istom gradu (12. siječnja i 19. ožujka) još se ne mogu predvidjeti, samo naslutiti - ali iskustvo govori da će biti porazni po tursku turističku privredu i osobito po njezine prihode sa Zapada, jer su svaki put birani ciljevi s pretežnom nazočnošću turista iz zemalja u NATO-vu članstvu. To uostalom i jest bio neposredan cilj terorista. Italija je, u svemu tome, tek djelomice na dobitku. Grčkoj je lani prihod turističke privrede porastao za 16 posto, što je melem za njezine poharane državne financije; Španjolskoj za 13 posto - a Italiji za lijepih ali neusporedivih 4,5 posto.
Istina je da Bologna, Padova i Napulj bilježe također dvoznamenkastu stopu rasta, da je sav Jug u turističkom cvatu - ali podbacio je Rim, Svetoj godini u brk. S jedne strane, Papa je dao otvoriti po jedna sveta vrata u svakoj od oko 4000 dijeceza po svijetu tako da hodočasnici po plenarnu indulgenciju ne moraju potegnuti sve do Vječnoga Grada. S druge strane, “Islamska Država” svako malo opetuje najavu da će osvojiti taj “centar križarstva”, objavljuje fotomontaže svoga crnog barjaka na obelisku posred Trga Svetog Petra u Vatikanu. Jedna slika vrijedi koliko tisuću riječi - u ovoj Svetoj godini nerijetko je na općim audijencijama srijedom i na Angelusu nedjeljom manje čeljadi nego prethodnih običnih godina, a ni mjere sigurnosti oko Vatikana jamačno ne potiču ni domaće ni namjernike da se provlače kroz kovinske detektore.
Brojke koje je jučer predočio Federturismo rječite su same po sebi: broj turista u Rimu smanjen je za 2 posto. Nije utjeha da je drugima još kud i kamo gore. Eto, u Londonu je turista manje 3 posto, u Parizu 9 posto, u Bruxellesu 16 posto.
Zato sjekira u med pada Costi Bravi, kamo hrle Nijemci, pa grčkim otocima, bogme i Portugalu, čak i Madžarskoj. Nije sve u moru i suncu, očito. Najbolji dokaz je Island, zemlja koja se pokazala kadrom odvesti u turizam (na Evropsko prvenstvo u nogometu) oko 8 posto svoga ukupnog stanovništva, ali s druge strane razmišlja o uvođenju ograničavajućih kvota za prijem stranih turista, jer ih je lani prispjelo 1,2 milijuna.
Broj turista skromno raste, ali zbog ranog bookinga mogli bismo zaraditi 5 do 10 % više
Prerano je na velika usta hvaliti ovogodišnju sezonu, ali uzmu li se u obzir podaci Državnog zavoda za statistiku za prva četiri mjeseca ove godine, vjerojatno je da ćemo se veseliti jer su dolasci i noćenja stranih i domaćih turista u porastu, a Splitsko-dalmatinska županija bilježi čak rekordne brojke.
Na razini cijele zemlje, od siječnja do travnja ove godine u Hrvatsku je stiglo 1,35 milijuna stranih turista, što je rast broja dolazaka od 7,5 posto, dok je istovremeno ostvareno 3,3 milijuna noćenja, što je za 6,1 posto više u odnosu na prva četiri mjeseca prošle godine.
Brojke za svibanj i lipanj, prema predviđanjima stručnjaka, trebale bi biti negdje na razini prošle godine, čime bi se donekle mogla poništiti dobra statistika predsezone, ali s obzirom na to da je Ministarstvo turizma već ranije najavilo jači booking u odnosu na prijašnje godine - može se očekivati ono najvažnije, a to je rast prihoda od turizma.
“Podaci za svibanj i lipanj pokazuju da su dolasci u ta dva mjeseca na razini prošle godine. Čini se da još puno moramo raditi da produljimo sezonu. Međutim, imamo čvrste podatke o jačem bookingu, što bi moglo rezultirati višim cijenama. Naime, zbog jakog bookinga početkom godine hotelijeri su mogli ranije prestati s preliminarnim popunjavanjem i okrenuti se profitabilnijim kanalima, recimo vlastitom bookingu te podići cijene. Stoga očekujem da će fizički pokazatelji biti marginalno bolji, možda dva do tri posto, ali će prihodi od turizma rasti više, barem pet, ako ne i deset posto”, predviđa Nenad Bakić, autor bloga Eclectica i dioničar Valamar Rivijere te Arenaturista.
I svi drugi dostupni podaci zasad sugeriraju da je sezona otpočela dobro.
“Zadovoljna je većina hrvatskih hotelskih kuća koje ističu da su kapaciteti za srpanj i kolovoz gotovo u cijelosti rasprodani, a solidna je i prodaja posezone. Sve navedeno ukazuje na porast prometa u očekivanom cjelogodišnjem rasponu od 3 do 5 posto”, najavio je direktor HTZ-a Ratomir Ivičić.
Sugovornici Jutarnjeg ne očekuju nikakve tektonske poremećaje koji bi utjecali na ovogodišnje turističke rezultate - ni one koji bi ih mogli usporiti, ali niti one koji bi na njih djelovali blagotvorno.
Prema mišljenjima stručnjaka, Hrvatska kao odredište neće znatno profitirati od turista koji su se razbježali s tržišta ugroženih prijetnjama od terorističkih napada, i to uglavnom zato što su naši hotelski kapaciteti više-manje popunjeni.
Osim toga, riječ je o turistima koji tradicionalno odlaze ljetovati u destinacije kao što su Egipat, Turska ili Tunis, gdje uglavnom konzumiraju all inclusive tip turizma - a to je ponuda kakvu hrvatska obala uglavnom ne nudi.
Te će turiste prema procjenama HTZ-a pokupiti Španjolska i Portugal, dok Bakić objašnjava da smo od geopolitičke situacije profitirali u vrijeme bookinga.
“I taj učinak nije kratkoročan već on vodi do toga da se poduzetnici ohrabruju na ulaganja, diže se kvaliteta, a naše destinacije dolaze na mape velikih touroperatera”, objašnjava Bakić koji dodaje da će se rezultati ove sezone vrlo vjerojatno očitovati u rastu dobiti turističkih tvrtki.
Sigurna zemlja Prema predviđanjima Sanje Čižmar iz Horwath HTL-a, očekuje se dobra sezona, posebno iz razloga što se Hrvatsku percipira kao sigurnu zemlju u koju turisti i radije češće dolaze autom nego avionima.
“Očekujemo do konca godine broj noćenja, ali i prihode koji su za par postotaka viši od prošlogodišnjih. Tijekom vrha ljetne sezone nema prostora za puno pomaka jer su kapaciteti puni, ali bitno je širenje sezone, koje je počelo već prošle godine, a očekujemo da će se nastaviti i ove. Najviše stope rasta očekuju se kod najkvalitetnijih objekata, dakle kod hotela s višim kategorijama. Hoteli s pet zvjezdica već su lani, u odnosu na godinu prije, povećali ukupni prihod po sobi za 15 posto, dok je povećanje prihoda po sobi u hotelima s 3 zvjezdice iznosilo manje od četiri posto”, pojašnjava Čižmar.
(Dora Koretić)