U nastavku donosimo:
- otvaranje kanadskog konzulata u Nuuku i što taj potez znači za odnose s Grenlandom
- ključne poruke premijera Marka Carneyja iz Davosa i signal nove arktičke strategije
- reakcije grenlandskih dužnosnika i iskustva lokalne zajednice u središtu novih napetosti
- stavove stručnjaka i političkih aktera iz SAD-a
- ulogu Inuita i poruke Natana Obeda te kako kulturne veze oblikuju regionalna savezništva
Prošlog je tjedna Kanada otvorila konzulat u Nuuku, glavnom gradu Grenlanda, autonomnog teritorija Grenlanda u sastavu Kraljevine Danske, kao stalno diplomatsko predstavništvo u kojem dijeli prostorije s Islandom, donedavno jednom od rijetkih zemalja s formalnom prisutnošću na tom teritoriju.
Otvaranje kanadskog konzulata u Nuuku planira se više od godinu dana, a tajming se na kraju podudario s novim valom prijeteće retorike američkog predsjednika Donalda Trumpa te snažnim porukama kanadskog premijera Marka Carneyja u Davosu o potrebi sklapanja novih savezništava. I to nikome na Grenlandu nije promaknulo.
"Razgovaram s mnogo ljudi ovdje koji kažu da je naše prvotno uvjerenje da možemo vjerovati Sjedinjenim Državama i da će one uvijek biti tu, kao snažna sila u svijetu, ozbiljno poljuljano", rekao je za Politico 68-godišnji Peter Mortensen, obiteljski terapeut i psiholog iz Danske, koji se u Nuuku zatekao na poslovnom putu.
To je vakuum u koji sada ulazi Kanada. Njezina nova strategija, koja podrazumijeva snažniji angažman na svjetskoj pozornici, izgradnju savezništava i pružanje sigurnosnih jamstava koja je nekoć prepuštala Sjedinjenim Državama, počinje dobivati konkretan oblik upravo u Nuuku. Kanadsko približavanje arktičkom otočnom susjedu moglo bi biti početak nastojanja te zemlje da izgradi vlastiti međunarodni kredibilitet i izađe iz Trumpove sjene, iako se čini da je američki predsjednik za sada ublažio svoju retoriku o Grenlandu.
Tisuće gradova i mjesta diljem SAD-a i Kanade imaju više stanovnika od 20.000 ljudi, koliko ih živi u Nuuku. No, taj mali grad postao je žarišna točka velikog nadmetanja sila 21. stoljeća - mjesto gdje se vanjskopolitičke doktrine osmišljene u dalekim prijestolnicama materijaliziraju i isturena prednja linija novog Hladnog rata koji se upravo razvija, kako ocjenjuje Politico u svojoj reportaži.
Carneyeva doktrina
Prije manje od tri tjedna, kanadski premijer Mark Carney na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu iznio je najjasniju artikulaciju svoje globalne agende. "Danas ću govoriti o pukotini u svjetskom poretku, o kraju ugodne iluzije i početku surove stvarnosti", rekao je Carney.
U manje od 20 minuta Carney je izložio kako vidi mjesto Kanade i Europe u toj "surovoj stvarnosti", koja označava kraj međunarodnog poretka utemeljenog na pravilima i više ne podrazumijeva zaštitu Sjedinjenih Država ili bilo koje druge velike sile ili institucije. "Više se ne oslanjamo samo na snagu svojih vrijednosti, nego i na vrijednost svoje snage", nastavio je. "Kad je riječ o arktičkom suverenitetu, čvrsto stojimo uz Grenland i Dansku i u potpunosti podupiremo njihovo jedinstveno pravo da odlučuju o budućnosti Grenlanda", poručio je.
Njegov govor označio je početak onoga što se već naziva Carneyjevom doktrinom - kreativna, vanjska koalicijska snaga koja može osigurati mjesto za pregovaračkim stolom uz Sjedinjene Države, Rusiju i Kinu, a u petak je Kanada na Grenlandu doslovno objesila zastavu, uključivši se tako u geopolitički obračun na Arktiku.
Ovog vikenda Kanada bi trebala poduzeti još jedan korak u tom smjeru, kada će Carney na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji potpisati sporazum o obrambenoj suradnji s Danskom. Taj će sporazum uključivati suradnju na Grenlandu, na Arktiku i "istočnom krilu NATO-a", rekao je u utorak jedan visoki kanadski dužnosnik, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti.
Grenland je za kanadskog premijera od početka prioritet - proglasio je taj arktički otok vodećim vanjskopolitičkim pitanjem kada je u ožujku 2025. naslijedio Justina Trudeaua na čelu Liberalne stranke i na dužnosti premijera. Nakon kratkih posjeta Ujedinjenoj Kraljevini i Francuskoj tijekom turneje u ožujku prošle godine, Carney je otputovao u Iqaluit, u kanadskom teritoriju Nunavut, zapadnom susjedu Grenlanda preko Davisova prolaza. "Kanada je snažna kada prepoznajemo autohtone narode kao izvorne čuvare ove zemlje", poručio je Carney u ožujku 2025.
Ovo su tri opcije Europe za obranu Grenlanda
Četiri mjeseca ranije Kanada je objavila plan o otvaranju konzulata na Grenlandu, kao i još jednog u Anchorageu na Aljasci, u sklopu nove vanjske politike usmjerene na Arktik, što je nešto što je ministrica vanjskih poslova Anita Anand posebno istaknula tijekom boravka u Nuuku prošlog tjedna. "Naglašavam da je otvaranje ovog konzulata već neko vrijeme dio naših namjera u okviru naše arktičke vanjske politike", rekla je. No, priznala je i da je u ovom trenutku taj potez također signal da Kanada može imati ulogu u obrani grenlandskih vrijednosti i suvereniteta.
Poruke s Grenlanda
Usred zabrinutosti za suverenitet zbog stalnog zveckanja oružjem iz Sjedinjenih Država tijekom Trumpova drugog mandata, Kanada ovu osjetljivu situaciju vidi kao priliku da ostavi vlastiti trag na svjetskoj pozornici, izgradi međukontinentalna savezništva na temelju zajedničke povijesti autohtonih naroda Grenlanda i Kanade te šire zabrinutosti zbog američkog prekoračivanja ovlasti na Arktiku zajedno s Danskom. "U prošlosti je izgledalo kao da je Kanada prepuštala SAD-u vodstvo kada je riječ o Grenlandu", kaže Rebecca Pincus, viša suradnica Instituta za istraživanje vanjske politike i stručnjakinja za arktička pitanja. "Mislim da je [otvaranje konzulata] vrlo snažan znak da Kanada možda oblikuje nešto neovisniji pristup Grenlandu", dodala je.
U Nuuku grenlandski dužnosnici slave otvaranje kanadskog konzulata kao znak prijateljstva koje može ojačati sposobnost teritorija da se odupre pritiscima izvana. Grenlandska ministrica vanjskih poslova Vivian Motzfeldt izjavila je da je novi kanadski konzulat primjer "rastuće povezanosti između Grenlanda i Kanade" obraćajući se na prijemu kojem su nazočili Anand, prva kanadska autohtona generalna guvernerica Mary Simon, više od 100 Inuita iz Kanade te diplomati iz Danske i Francuske. "Posebno želim zahvaliti Kanadi što je postojan prijatelj i podupiratelj Grenlanda, osobito u izazovnim vremenima. Vaša nepokolebljiva potpora duboko se cijeni", rekla je Motzfeldt.
Jakob Faerch, konzultant iz Kopenhagena koji radi u Nuuku, rekao je da otvaranje novog kanadskog konzulata, uključujući prisutnost Simon, predstavnice britanskog kralja Charlesa III. u Kanadi, nadograđuje zamah koji je donio prosinački posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona. "Pozitivni komentari koji dolaze iz Kanade ... to doista donosi dodatni zamah pozitivnim promjenama", ocijenio je Faerch.
Europljani koji rade i žive na Grenlandu - kao i mnogi lokalni stanovnici - gledaju na Kanadu kao na mogući način da se odupru pritiscima Sjedinjenih Država. Trump iskazuje interes za Grenland još od svog prvog mandata te je 2019. predložio kupnju otoka od Danske, što je dovelo do kratkotrajnog spora s danskom premijerkom Mette Frederiksen i otkazivanja njegova državnog posjeta Danskoj. U posljednjih godinu dana počeo je pojačavati pritisak, što je velikim dijelom posljedica sve veće važnosti Arktika u međunarodnoj politici. Posjedovanje ili kontrola Grenlanda Sjedinjenim Državama bi omogućili bolji nadzor nad Sjeverozapadnim prolazom i drugim transarktičkim trgovačkim rutama, mogućnost izgradnje dodatnih vojnih baza na otoku te kontrolu nad potencijalnim nalazištima rijetkih zemnih metala koje ovaj teritorij nudi. Globalno zatopljenje, pak, dovodi do otvaranja plovnih ruta koje se ranije nisu mogle sigurno koristiti.
Američki argumenti
U vrijeme kada Rusija i Kina pokazuju obnovljeni interes za Arktik, Trumpova administracija predložila je različite dogovore vezane uz taj teritorij. "Nova velika igra 21. stoljeća bit će Arktik", rekao je prošle godine bivši Trumpov savjetnik Steve Bannon. "Ondje se već vodi borba velikih sila između Komunističke partije Kine i Rusa... najveća ranjivost [SAD-a] sada je Arktik", zaključio je taj istaknuti pripadnika MAGA pokreta.
Nick Solheim, suosnivač konzervativnog think tanka American Moment i stručnjak za Grenland s jakim vezama u Bijeloj kući, svoj interes za regiju prati iz Reykjaviku na Islandu. Ondje je, dok je kampirao i vodio ture po regiji, upoznao članove islandskog parlamenta i diplomatskog zbora te se, kako kaže, "zarazio" arktičkom politikom. Od tada je više puta bio na Grenlandu i zalaže se za to da Sjedinjene Države upravljaju Grenlandom putem Sporazuma o slobodnom pridruživanju (Compact of Free Association) kako bi se suprotstavile Kini, nešto slično američkom odnosu s Palauom ili Mikronezijom. SAD bi pružao gospodarsku pomoć, a zauzvrat bi imao isključiv vojni pristup te pravo da američki državljani ondje žive i rade bez viza. "Imamo geopolitičkog suparnika [u Kini] koji je iznimno zainteresiran za ulaganja u infrastrukturu tik uz obale SAD-a, a to je za nas crvena linija", kaže Solheim.
Trumpov bivši savjetnik: ‘Kanada je sljedeća Ukrajina. Slijedi žestok obračun‘
Usred burnog razdoblja u odnosima između starih saveznika, kanadski utjecaj u regiji mogao bi se Solheimu učiniti sličnim problemom, no on, kako navodi Politico, uglavnom pozdravlja involviranje Kanade. "[Povećani interes za Grenland] vrlo je očita posljedica Carneyjeva govora u Davosu... Međutim, pod uvjetom da ne pokušavaju sabotirati odnos SAD-a s Grenlandom, ja to zapravo pozdravljam. Svakom studentu povijesti jasno je da Grenlanđani starosjedioci imaju mnogo bližu kulturnu vezu s autohtonim narodima Kanade i Sjedinjenih Država nego s narodom Danske".
‘Dosta nam vas je‘
Na terenu su geopolitička pitanja u prvom planu i za autohtoni inuitski narod. No, dodatno time komplicirajući Solheimovu koncepciju, kanadski inuitski čelnici svoju prisutnost na Grenlandu vide kao mogući oslonac protiv Sjedinjenih Država, ali i Kine i Rusije. Natan Obed, predsjednik organizacije Inuit Tapiriit Kanatami - koja predstavlja kanadske Inuite - to je jasno dao do znanja u govoru u Nuuku u petak navečer na istom prijemu na kojem se obratila i grenlandska ministrica vanjskih poslova Motzfeldt.
Obed je tada također kritizirao neke od filozofskih temelja Trumpova interesa za arktički teritorij, posebno "tu staru ideju očite sudbine (Manifest Destiny - uvjerenje iz 19. stoljeća prema kojem je širenje Sjedinjenih Država diljem američkih kontinenata opravdano i neizbježno, op. a.)... ili ideju da se zemlja mora koristiti na određeni način koji zadovoljava kapitalističke interese". Da bi potom u biti parafrazirao Carneyja iz Davosa. "Možda uskoro više nećemo živjeti u vremenu u kojem se možemo oslanjati na Sjedinjene Države ili NATO ili druge mehanizme na kojima smo radili više od 50 godina, ali znamo da postoje deseci, ako ne i stotine zemalja diljem svijeta koje bi u ovom trenutku bile solidarne s nama", rekao je Obed uz pljesak odobravanja.
U glavnom gradu Grenlanda protekla je godina donijela niz izjava stranih čelnika koje izazivaju tjeskobu i koje odjednom uključuju lokalno stanovništvo. No, velika geopolitika više nije nešto samo teoretskog karaktera, već je donijela i promjene u fizičkom krajoliku - nove zastave u glavnom gradu, nove ljude na terenu pa čak i nove načine da se profitira od budnog oka velikih sila. "Svi Amerikanci [koji imaju interes] nagrnuli su u Nuuk", kaže Rebecca Pincus. "Sve što čujem od svojih grenlandskih prijatelja jest: "Dosta nam vas je‘".
A dolazak Amerikanaca na Grenland sve je lakši - 2025. godine United Airlines uveo je sezonske, izravne letove između zračne luke Newark u saveznoj državi New Jersey i Nuuka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....