Ailish Campbell postala je veleposlanica Kanade u Europskoj Uniji prošle godine, u vrijeme kad se ta zemlja suočavala s trećim valom još uvijek aktualne pandemije. Nije joj bilo lako, priznaje, no pronašla je način kako funkcionirati i graditi odnose. O tome, kao i o nizu drugih zanimljivosti razgovarala je i još jednom izdanju EuropeChatsa, emisiji koju priprema briselska TEPSA. Glavni tajnik te organizacije Jim Cloos s Campbell je razgovarao o mnogo toga, a na samom početku su se dotakli CETA-e (Comprehensive Economic and Trade Agreement ).
- CETA je partnerstvo za koje smo u vrijeme pandemije bili veoma sretni da je realizirano. Naime, naš izvoz dobara je u tom vremenu pao za svega 3-4 posto. Mislim da je taj uspjeh posljedica činjenice da smo investirali u dobre i stabilne lance opskrbe. Premda je bilo neslaganja oko CETA, valja istaknuti da je to 63 milijarde eura vrijedna veza dviju strana - istaknula je i dodala kako se pokazalo da taj sporazum funkcionira i za građane i razne sektore te da je to zapravo veoma životan sporazum. Upravo to je i bio cilj, a smatra i kako se on uspješno prilagođava novim okolnostima: ne samo trgovinskim pravilima, nego i onome što društvo i zajednica očekuju od dvaju partnera poput Kanade i Europe.
S obzirom na to da je Campbell postala veleposlanica u Belgiji upravo u vrijeme pandemije, Cloosa je zanimalo na koji se način njena zemlja suočavala s cijelom problematikom tog razdoblja - kako u odnosima s partnerima, tako i o odnosima s drugim zemljama.
- Važno je sjetiti se da je Kanada imala veliki broj oboljelih od SARS-a (od 2002. do 2004., op.a.), tako da imamo to iskustvo. Sjećam se da smo ispočetka svi mislili da je korona događa negdje drugo, ali smo ubrzo shvatili da to nije točno i ušli smo u naš prvi lockdown u ožujku ili travnju. Svi smo se trebali prilagoditi novom vremenu. Kanađani imaju visoku razinu povjerenja u institucije. Za vrijeme pandemije to se testiralo na jednak način kao i u svim drugim zemljama - na kraju krajeva, kao i u EU - istaknula je, dodavši kako je njihov premijer od samog početka veoma jasno komunicirao da građani trebaju imati povjerenje u znanost. Posljedica je da ta država ima 76 posto građana cijepljenih s obje doze.
Izazovi s kojima se njihovo društvo suočavalo, smatra ona, jednaki su iskustvima drugih zemalja. Činjenica da je po prvi puta u povijesti zatvorena granica s SAD-om, preko koje se svakoga dana odvija dvije milijarde dolara vrijedna trgovina, jednako kao i tranzit ljudi koji žive u jednoj, a rade u drugoj zemlji. Nije bila laka odluka zatvoriti granicu, no morala je biti donesena.
Cloosa je zanimalo što je Campbell naučila o Europi u zadnjih godinu dana, promatrajući kako zemlje reagiraju na izazove s kojima su suočene.
- Kao i EU, i Kanada je unaprijed sklopila ugovore s proizvođačima cjepiva. Bilo je problema s proizvodnjom cjepiva, no, s tim smo se problemom suočavali svi zajedno. Zapravo, željela bih se zahvaliti EU koja je uvijek izvozila, točnije, 50 posto cjepiva dolazi iz EU. Mi to zaista cijenimo - dodala je Campbell.
No, Cloosa je zanimalo i koje je njeno mišljenje o raspodjeli cjepiva. Jesu li EU i Kanda učinili dovoljno da ga na raspolaganje dobiju i siromašne zemlje, koje si ga ne mogu priuštiti?
- Bilo bi sjajno da to što činimo možemo činiti brže. Činjenica je da su milijune doza otišle u zemlje koje ih trebaju, jednako kao i naši napori da se pojača proizvodnja u Africi. Mislim da su i jedna i druga zemlja pokazale posvećenost tome da se cjepiva osiguraju svima - istaknula je Campbell.
U razgovoru su se dotakli i nedavno održane Konferencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama u Glasgowu. Veleposlanica smatra kako je to što su dogovoreni konkretni potezi kako bi se zaustavilo globalno zatopljenje - izvrsna stvar. Dogovoren je niz konkretnih mjera kojima bi se zatopljenje trebalo zaustaviti.
- Radujemo se što ćemo raditi zajedno u stvaranju međunarodnih standarda. Situacija je uvijek izazovna kad je riječ o promjenama, no Kanađani su svjesni važnosti zaštite okoliša i smatraju to jednim od glavnih problema. Mislim da mnogi Europljani ne shvaćaju da je više od 85 posto našeg energetskog sustava - 'čisto'. Kod nas nema ugljena - zaključila je Campbell.