Prosvjednici u bivšoj sovjetskoj republici Gruziji u utorak navečer digli su se na noge nakon što je parlament dao svoju početnu potporu nacrtu zakona o "stranim agentima" za koji kritičari kažu da predstavlja autoritarnu promjenu.
Nekolicina iz gomile je na policiju bacala molotovljeve koktele i kamenje, a policija je upotrijebila vodene topove i suzavac u pokušaju da rastjera tisuće prosvjednika koji strahuju da bi nacrt zakona mogao naštetiti nadama južnokavkaske zemlje za članstvo u Europskoj uniji.
Na društvenim mrežama kruže snimke koje prikazuju prosvjednike kako razbijaju barikade i pokušavaju ući u zgradu parlamenta dok na ulici bijesne neredi.
"Došao sam ovamo jer znam da moja zemlja pripada Europi, ali moja vlada to ne razumije", rekao je 30-godišnji prosvjednik Demetre Shanshiashvili.
"Ovdje smo da zaštitimo svoju zemlju jer ne želimo ponovno biti dio Rusije", dodao je, govoreći o gotovo dva stoljeća koja je Gruzija provela kao dio Ruskog Carstva i Sovjetskog Saveza.
Zakon, koji podržava vladajući blok ‘Gruzijski san‘, predviđa da se organizacije koje primaju više od 20 posto financiranja iz inozemstva registriraju kao "strani agenti" i da budu podvrgnute nadzoru Ministarstva pravde, u suprotnom će se suočiti sa znatnim novčanim kaznama.
Kritičari su rekli da to podsjeća na zakon iz 2012. u Rusiji koji se od tada koristi za suzbijanje neistomišljenika.
Gruzijska predsjednica Salome Zourabichvili, koja želi staviti veto na zakon ako se nađe na njezinom stolu, rekla je da je na strani prosvjednika.
"Vi predstavljate slobodnu Gruziju, Gruziju koja svoju budućnost vidi na Zapadu i nikome neće dopustiti da vam tu budućnost oduzme", rekla je u obraćanju snimljenom u Sjedinjenim Državama, gdje boravi u službenom posjetu.
"Nikome ne treba ovaj zakon... svi koji su glasali za ovaj zakon prekršili su ustav", rekla je. Parlament, međutim, može nadjačati njezin veto.
Irakli Pavelnišvili, aktivist za građanske prava i opozicijski političar kazao je kako je zakon koji se predlaže protivan nacionalnim interesima Gruzije te je protiv njihovih europskih aspiracija.
"Cijela međunarodna zajednica i gruzijska zajednica su suglasne oko ove teme", rekao je.
Podsjetimo, danas je oko ovog zakona u gruzijskom parlamentu izbila tučnjava i između zastupnika.
Video iz zgrade parlamenta u glavnom gradu Tbilisiju pokazuje kratku, ali nasilnu tučnjavu nakon što je, čini se, predsjednik odbora za pravna pitanja udario čelnika oporbene stranke Ujedinjenog nacionalnog pokreta, koja se protivi prijedlogu zakona.
Prethodno je zakon bez problema prošao prvo parlamentarno čitanje, izvijestili su gruzijski mediji.
Neki od prosvjednika okupljenih ispred zgrade parlamenta nosili su gruzijske zastave, zastave Europske unije i SAD-a i uzvikivali političarima unutar zakonodavnog tijela: "Ne ruskom zakonu" i "Vi ste Rusi".
Mnogi Gruzijci na Rusiju gledaju kao na neprijatelja, nakon što je Moskva podržala separatiste u odcijepljenim gruzijskim regijama Abhaziji i Južnoj Osetiji 1990-ih. Stotine tisuća Gruzijaca i dalje su interno raseljene unutar zemlje nakon nekoliko krvavih etničkih sukoba.
Govoreći u Berlinu ranije u utorak, gruzijski premijer Giorgi Garibašvili ponovno je potvrdio svoju potporu zakonu, rekavši da predložene odredbe o stranim agentima zadovoljavaju "europske i globalne standarde".
Sjedinjene Države pomno prate razvoj događaja u Gruziji, rekao je novinarima glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Vladajuća stranka, koja kaže da želi pridruživanje Gruzije Europskoj uniji, optužila je kritičare zakona da se protive Gruzijskoj pravoslavnoj crkvi, jednoj od najuglednijih i najutjecajnijih institucija u zemlji. U ponedjeljak je saslušanje odbora o zakonu završilo fizičkom tučnjavom u parlamentu.
Više od 60 organizacija civilnog društva i medijskih kuća reklo je da se neće pridržavati prijedloga zakona ako bude potpisan.
Gruzijska vlada se posljednjih godina suočila s kritikama promatrača, koji kažu da zemlja srlja prema autoritarizmu. EU je u lipnju odbio dodijeliti Gruziji status kandidata zajedno s Moldavijom i Ukrajinom, navodeći kao razlog zastoj političkih i pravosudnih reformi.