I kardinal Angelo Scola (73), nadbiskup u Milanu, protivi se tome da se katolicima razvedenima nakon crkvenog braka i ponovo civilno vjenčanima odobri primanje pričesti – ali smatra da treba bitno pojednostavniti i ubrzati proceduru poništavanja crkvenog braka, kako bi ljudi u propalim brakovima bili ne samo slobodni za zasnivanje novog braka, nego i imali pritom čistu vjersku savjest. Razlog za poništenje crkveno sklopljenog braka je i podatak da jedno od dvoje vjenčanih nije ušlo u brak s namjerom da održi svoj zavjet – ali sada postupak utvrđivanja može potrajati godinama, ako spor dolazi pred rimski Sveti kotač, sud nadležan i za te predmete. „Upravo ja sam predložio da se u procedure mnogo izravnije umiješa nadležni biskup“, rekao je kardinal Scola u intervjuu koji je danas objavio milanski Corriere della Sera.
Kardinala Scolu smatraju jednim od vođa „konzervativnog krila“ u Katoličkoj crkvi. Izrastao je iz pokreta Comunione e liberazione, smatrali su ga jednim od glavnih kandidata za papu nakon odricanja Benedikta XVI, čak mu je Talijanska biskupska konferencija poslala brzojav čestitke na izboru za papu kad je iz dimnjaka na Sikstinskoj kapeli u zrak izišao bijeli dim – ali izabran je ipak Jorge Mario Bergoglio, koji je uzeo ime Frane.
U intervjuu on odbija pojam „podjela“ za zbivanja na nedavnome izvanrednom zasjedanju Biskupske sinode o obitelji. „Riječ podjela nije na mjestu. Izbile su različite pozicije, bilo je sučeljavanja, katkad i oštrih, ali uvijek usmjerenih zajedništvu. Nije to novost. Sjetite se koncilâ.“
On se nada da Papa neće zauzeti poziciju suprotnu Scolinoj, ali naglašava: „Iz ove rasprave već je proizišla, i još će ojačati, pozornost kako spram razvedenih ponovo vjenčanih, tako i spram homoseksualnih, koje dosad nije bilo.“
O papi Frani kaže: „Moramo priznati da je stil ovoga Pape za nas Evropljane značio pro-vokaciju [iz-zov] u etimološkom smislu. (…) To sobom donosi zdravu dozu destabilizacije, jer onaj koji nije izazvan – ne mijenja. (…) Polazeći od svoga latinskoameričkog iskustva, zasnovanoga na kulturi i teologiji o kojima mi Evropljani u najmanju ruku nismo dovoljno obaviješteni, Papa naglašava aspekte kojima smo se možda bili navikli baviti više 'sjedećki', više buržoaski.“
Kardinal Scola je govorio i o problemima velegradova, jer i sam vodi najveću talijansku dijecezu. Kaže da u Evropi nemamo slamove, jer je siromaštvo razasuto kojekuda, nije koncentrirano na favele, ali da sada i u Milanu ima četvrti gdje jedva 20-25 posto stanovništva čine građani s izvjesnim primanjima.
Upitan o novom savezništvu Sjeverne lige s francuskom Nacionalnom frontom Marine Le Pen, kardinal kaže: „Među našim svijetom vlada veliki strah. Bilo bi apstraktno tvrditi da migracijski fenomen, s brzim sučeljavanjem tako različitih stilova života ne povećava strah. Ali strah je loš savjetnik: treba ga saslušati do kraja i iznijeti razloge za njegovo prevladavanje. Ako se na strahu jaše, on prerasta u bijes, a bijes je plodan teren za ideologije, bijes može prerasti u nasilje ili u narcisoidno prepuštanje. To vrijedi za sve, uključujući i nas kršćane.“