Kasnonoćni ekskluziv moćnog republikanskog senatora za CNN: ‘Trump je dao zeleno svjetlo za sekundarne sankcije Rusiji!‘

• Američke specijalne snage zaplijenile dva tankera flote u sjeni

• Jedan je plovio pod ruskom zastavom

• Oštra reakcija Moskve

• Američki ministar obrane: ‘Blokada venezuelanske nafte - u punoj snazi‘

• Promjena narativa u Venezueli: ‘Otvoreni smo za energetske odnose‘

• Veliki obrat u odnosu Trumpa i kolumbijskog predsjednika

• Lindsey Graham: ‘Trump dao zeleno svjetlo za sankcije zemljama koje naftu kupuju od Rusa‘

Sve detalje vezane uz krizu u Venezueli i njene globalne implikacije pratili smo i jučer. Opširnije nađite OVDJE

Veliki obrat u razgovorima Trumpa i čovjeka kojeg je nazvao ‘bolesnikom‘

Predsjednik Donald Trump u srijedu je na društvenim mrežama rekao da "cijeni" poziv koji je imao s kolumbijskim predsjednikom Gustavom Petrom u srijedu i pozvao Petra na sastanak u Bijeloj kući u "bliskoj budućnosti".

„Bila mi je velika čast razgovarati s predsjednikom Kolumbije, Gustavom Petrom, koji je nazvao kako bi objasnio situaciju s drogom i drugim nesuglasicama koje smo imali. Cijenim njegov poziv i ton te se radujem što ću ga uskoro upoznati“, napisao je predsjednik na Truth Socialu, dodajući da državni tajnik Marco Rubio i kolumbijski ministar vanjskih poslova vode računa o dogovorima.

Gustavo Petro

Raul Arboleda/Afp

To je u oštrom kontrastu s prethodnim predsjednikovim komentarima o kolumbijskom vođi, kojeg je u nedjelju opisao kao "bolesnika koji voli proizvoditi kokain i prodavati ga Sjedinjenim Državama, a neće to raditi jako dugo".

Dužnosnik Bijele kuće prethodno je za CNN rekao da su i Venezuela i laboratoriji za drogu bili dio razgovora između dvojice čelnika.

‘Trump dao zeleno svjetlo za sankcije zemljama koje kupuju rusku naftu‘

Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da je predsjednik Donald Trump dao zeleno svjetlo za dugo očekivani zakon o uvođenju strogih sankcija zemljama koje kupuju rusku naftu - i da bi se zakon mogao naći u Senatu sljedeći tjedan.

Graham je u objavi na X-u rekao da je u srijedu imao „vrlo produktivan“ sastanak s predsjednikom „o raznim pitanjima“ te da je Trump „dao zeleno svjetlo dvostranačkom zakonu o sankcijama Rusiji“.

Dužnosnik Bijele kuće rekao je za CNN da predsjednik podržava zakon.

Lindsey Graham

Andrew Harnik/Getty Images Via Afp

Grahamova objava da je Trump "dao zeleno svjetlo" zakonu dolazi u trenutku kada je Trumpova vanjska politika u središtu pozornosti nakon američkog uhićenja tadašnjeg venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura. SAD su u srijedu također zaplijenile dva tankera za naftu povezana s Venezuelom, uključujući brod pod ruskom zastavom.

Graham i demokratski senator Richard Blumenthal mjesecima se zalažu za glasovanje o svom zakonu o sankcijama, tvrdeći da je način za slamanje Putinove ratne mašinerije u Ukrajini oslanjanje Rusije na tržišta nafte.

Prijedlog zakona omogućio bi predsjedniku da uvede oštre sankcije zemljama koje kupuju naftu, prirodni plin i uran od Rusije, s iznimkama za zemlje koje su dale doprinos ratnim naporima Ukrajine.

Promjena narativa u Venezueli

Vršiteljica dužnosti predsjednice Delcy Rodriguez danas je naglasila spremnost Venezuele za energetska partnerstva te istaknula povijest gospodarskih i trgovinskih odnosa sa Sjedinjenim Državama.

Rodriguez je položila prisegu u ponedjeljak nakon što su američke snage uhitile predsjednika Nicolása Madura.

Odbacila je optužbe o umiješanosti Venezuele u trgovinu drogom, kao i kritike vezane za ljudska prava u toj zemlji. Nazvala ih je "lažima" koje su služile kao izgovor stranih interesa.

„Venezuela nije u ratu. Venezuela je zemlja mira koju je napala nuklearna sila“, rekla je na otvaranju Nacionalne skupštine naglašavajući predanost zemlje odnosima koji nude obostranu korist.

„Što se tiče ekonomskih odnosa, oni će i dalje biti diverzificirani. Oba proizvodna sektora, javni i privatni, imat će tržišta diljem svijeta.“

Što se tiče pitanja nafte, Rodriguez je rekala da se ona „mora isporučiti globalnom Sjeveru“, ponavljajući stav Venezuele da je „Venezuela otvorena za energetske odnose u kojima sve strane imaju koristi“.

Što se događalo jučer?

Sjedinjene Američke Države objavile su da su u dvije operacije u sjevernom Atlantiku i na Karibima zaplijenile dva tankera povezana s izvozom venezuelanske nafte.

Američke snage ukrcale su se na tanker Marinera, koji plovi pod ruskom zastavom, nakon gotovo dvotjedne potjere kroz vode između Islanda i Škotske. Britanska Kraljevska ratna mornarica pružila je logističku potporu iz zraka i s mora.

Drugi tanker, M/T Sophia, Sjedinjene Države optužile su za „ilegalne aktivnosti“ te je zaplijenjen u Karipskom moru.

Ovi potezi dio su američke strategije gušenja većine izvoza venezuelanske sirove nafte, a dolaze svega nekoliko dana nakon što su američke specijalne snage u munjevitoj akciji u Caracasu privele venezuelanskog predsjednika Nicolása Madura u njegovoj rezidenciji.

Američki ministar obrane Pete Hegseth poručio je na mreži X:

„Blokada sankcionirane i ilegalne venezuelanske nafte ostaje u PUNOJ SNAZI – bilo gdje u svijetu.“

Moskva je osudila zapljenu tankera koji plovi pod ruskom zastavom te zatražila da se prema ruskim državljanima na brodu postupa korektno i da im se omogući što brži povratak u Rusiju.

Rusko ministarstvo prometa priopćilo je da je brodu izdalo „privremenu dozvolu“ za plovidbu pod ruskom zastavom, dodajući kako nijedna država nema pravo primjenjivati silu nad brodovima koji su uredno registrirani pod jurisdikcijom druge države.

Prema pojedinim izvješćima, Rusija je u zaštitu broda poslala podmornicu, no čini se da su se američke snage uspjele ukrcati bez ikakvog otpora.

Bijela kuća opisala je brod kao „plovilo venezuelanske flote iz sjene, koje je proglašeno brodom bez države nakon što je plovilo pod lažnom zastavom te je protiv njega postojao sudski nalog“. Američki državni tajnik Marco Rubio izjavio je da venezuelansko vodstvo surađuje s Washingtonom u slučaju drugog tankera zaplijenjenog na Karibima.

„Razumiju da je jedini način da nastave izvoziti naftu, ostvaruju prihode i izbjegnu gospodarski kolaps – suradnja sa Sjedinjenim Državama“, rekao je Rubio novinarima.

Ranije je američki predsjednik Donald Trump izjavio da će Venezuela, koja raspolaže najvećim dokazanim zalihama nafte na svijetu, „predati“ SAD-u do 50 milijuna barela nafte, vrijednih oko 2,8 milijardi dolara.

Rubio, koji je u srijedu informirao američke zakonodavce o operaciji u Venezueli, rekao je da će SAD prodavati naftu „na tržištu, po tržišnim cijenama“, dok će raspodjela prihoda biti pod američkom kontrolom „na način koji koristi venezuelanskom narodu“.

Naglasio je da Washington ima promišljen plan za budućnost Venezuele te da administracija „ne improvizira“. Plan se, prema njegovim riječima, sastoji od tri faze: stabilizacije, oporavka i prijelaza.

No rasprave o nafti samo su dio zabrinutosti američkih zakonodavaca zbog eskalacije sukoba.

Čelnik demokratske većine u Senatu Chuck Schumer poručio je da Kongres mora dobiti odgovore o mogućem broju američkih vojnika uključenih u operaciju te o ukupnim troškovima američkog angažmana u Venezueli.

Republikanci su uglavnom podržali poteze administracije, iako su neki izrazili zabrinutost oko uloge Kongresa u donošenju odluka.

Senat bi idući tjedan trebao glasati o dvostranačkoj rezoluciji o ratnim ovlastima, kojom se nastoji blokirati nastavak vojne akcije u Venezueli. Ta rezolucija, donesena nakon Vijetnamskog rata, ograničava predsjednikove ovlasti za uključivanje oružanih snaga u sukobe bez odobrenja Kongresa.

„Ako ćemo nastaviti s angažmanom u sljedećoj fazi, to mora biti podložno ratnim ovlastima“, izjavio je senator iz Sjeverne Karoline Thom Tillis.

S druge strane, senator iz Missourija Josh Hawley rekao je da, ako se radi o policijskoj operaciji, nije potrebna suglasnost Kongresa, ali „ako je riječ o vojnoj operaciji koja uključuje stranog šefa države, pa i onog kojeg formalno ne priznajemo, to je posve drugačija situacija“.

Kina, najveći kupac venezuelanske nafte posljednjih godina, osudila je američke poteze i optužila Washington za ugrožavanje globalne energetske sigurnosti.

Američka vojska objavila je zapljenu dvaju tankera u odvojenim objavama na društvenim mrežama u srijedu. Europsko zapovjedništvo američke vojske priopćilo je da je brod M/V Bella 1 – bivši naziv Marinera – zaplijenjen „zbog kršenja američkih sankcija“.

„Brod je zaplijenjen u sjevernom Atlantiku temeljem naloga saveznog suda SAD-a, nakon praćenja od strane obalne straže i broda USCGC Munro“, navodi se u priopćenju.

Britansko ministarstvo obrane potvrdilo je da su u operaciji, na zahtjev SAD-a, sudjelovali RAF-ovi nadzorni zrakoplovi i pomoćni ratni brod RFA Tideforce. Ministar obrane John Healey izjavio je da je akcija „u potpunosti u skladu s međunarodnim pravom“ te da je dio globalnih napora protiv zaobilaženja sankcija.

Brod je optužen za kršenje američkih sankcija i prijevoz iranske nafte.

Ruska državna televizija RT objavila je snimke helikoptera u blizini broda za koji se vjeruje da je M/V Bella 1. Ruski pomorski registar navodi da je tanker promijenio ime u Marinera i plovio pod ruskom zastavom, s matičnom lukom u Sočiju na Crnom moru.

Rusko ministarstvo prometa objavilo je da su se američke snage ukrcale na brod oko 15 sati po moskovskom vremenu, nakon čega je prekinuta komunikacija s posadom.

Američki dužnosnici tvrde da je Marinera prošlog mjeseca lažno plovila pod zastavom Gvajane, čime je izgubila status državne pripadnosti. Stručnjaci za pomorsko pravo pojasnili su da brod ne može mijenjati zastavu tijekom plovidbe bez stvarne promjene vlasništva ili registracije te da, prema međunarodnom pomorskom pravu UN-a, brod bez države može biti zaplijenjen.

Odvojeno, Južno zapovjedništvo američke vojske objavilo je da su ministarstva obrane i domovinske sigurnosti „bez incidenta zaplijenila sankcionirani tanker flote iz sjene bez državne pripadnosti“.

„Zapriječeni tanker M/T Sophia operirao je u međunarodnim vodama i provodio ilegalne aktivnosti u Karipskom moru. Američka obalna straža prati brod prema SAD-u radi konačne odluke“, stoji u priopćenju.

Ministrica domovinske sigurnosti Kristi Noem izjavila je da je „u dvije operacije prije zore Obalna straža provela precizno koordinirana, uzastopna ukrcavanja na dva tankera tzv. flote duhova“, dodavši da su oba broda „posljednji put bila usidrena u Venezueli ili su bila na putu prema njoj“.