Dužnosnik katalonske vlade za vanjske poslove Bernat Solé osuđen je na godinu dana zabrane obnašanja javnih dužnosti te novčanu kaznu od 16.800 eura zbog sudjelovanja u organiziranju referenduma o samostalnosti Katalonije, koji je 2017. bio zabranio španjolski ustavni sud.
Solé (45), član Katalonske republikanske ljevice (ERC), zbog toga se ne može kandidirati 14. veljače na parlamentarnim izborima u Kataloniji.
"On se oglušio na presudu ustavnog suda te je aktivno i predano sudjelovao u provođenju referenduma. Bio je odgovoran za logističke poslove na dan glasanja", navedeno je u presudi Višeg suda pravde u Kataloniji, objavljenoj u petak.
Solé je tad bio načelnik katalonskog mjesta Agramunt te je bio pod istragom zajedno sa 700 načelnika i gradonačelnika koji su dozvolili i podupirali referendum o odcjepljenju od Španjolske. U ožujku 2020. preuzeo je vođenje Ureda za vanjsku akciju, odnose s institucijama i transparentnost, sa sjedištem u Barceloni. Zagovornici nezavisnosti nazivaju taj ured "katalonskim ministarstvom vanjskih poslova", dok španjolska vlada u Madridu kaže kako se ured smije baviti gospodarskim i kulturnim promicanjem Katalonije, ali ne i političkim.
Solé može uložiti žalbu na sudsku presudu.
"Nećemo odustati od niti jednog puta kako bismo se branili od nepravednih presuda", izjavio je u zgradi katalonske autonomne vlade. Privremeni predsjednik katalonske vlade Pere Aragonés presudu je nazvao "osvetom za provedeni referendum".
Zasad još nepoznat datum izbora u Kataloniji
Izglasano uspostavljanje republike Katalonije na tom referendumu nije zaživjelo u stvarnosti. Španjolsko državno odvjetništvo pokrenulo je sudske procese protiv sudionika, a Vrhovni sud u Madridu je članovima bivše vlade izrekao višegodišnje zatvorske kazne. Tadašnji predsjednik katalonske vlade Carles Puigdemont nalazi se u Belgiji.
Novi predsjednik katalonske vlade Quim Torra odbio je s balkona vladine zgrade skinuti transparent podrške zatvorenim zagovornicima nezavisnosti tijekom predizborne kampanje za lokalne i europske izbore 2019. godine. Zbog toga je bio optužen za kršenje neutralnosti tijekom predizborne kampanje, a u rujnu ga je španjolski Vrhovni sud osudio na 18-mjesečnu zabranu obnašanja javnih funkcija.
Na dužnosti ga je privremeno zamijenio potpredsjednik vlade Pere Aragonés, također zagovornik samostalnosti, pa onda raspisao prijevremene izbore za 14. veljače.
Posljednjih tjedana raste broj novooboljelih od koronavirusa pa je katalonska vlada, u dogovoru s političkim strankama, namjeravala pomaknuti izbore na 30. svibnja. Tu odgodu je u utorak poništio Viši sud pravde Katalonije. Konačna odluka o održavanju izbora trebala bi biti donesena do 8. veljače, kad će stranke biti debelo u kampanji.
Izbori u Kataloniji, autonomnoj pokrajini sa 7,5 milijuna stanovnika na sjeveroistoku Španjolske, trebali bi nanovo biti test snage pokreta za samostalnost koji se nada novom mandatu. Posljednje ankete pokazuju da bi tri stranke koje zagovaraju uspostavu republike Katalonije mogle osvojiti zajedno više od 50 posto mjesta u katalonskom parlamentu. No pojedinačno najviše glasova mogla bi dobiti unitaristička Socijalistička stranka Katalonije (PSC), tamošnja podružnica Španjolske socijalističke radničke stranke (PSOE) španjolskog premijera Pedra Sáncheza, pokazala je u četvrtak anketa Centra za sociološka istraživanja (CIS), sa sjedištem u Madridu.
Katalonija od 1978. ima svoj parlament, vladu i policiju, a katalonski jezik je službeni u tamošnjim institucijama. Španjolska vlada iz Madrida upravlja vanjskom, obrambenom i fiskalnom politikom.